Umjetna inteligencija danas je više od tehnološkog alata, ona postaje suputnik u svakodnevnom životu, čimbenik koji već mijenja način na koji učimo, radimo, komuniciramo i gradimo odnose. Upravo zato u Zagrebu je održana konferencija AI & Čovjek: Novo normalno, s ciljem približavanja pozitivnih učinaka i stvarnih izazova koji prate sve širu primjenu umjetne inteligencije.
Konferencija je otvorena raspravom, „AI: Prijatelj, psiholog ili samo alat?”, gdje su panelisti odgovarali na pitanja o emocionalnoj povezanosti ljudi i digitalnih modela.
Sudjelovali su Daniel Milošević (Centar za zdravlje mladih), Dina Hrastović (CroAI) i Filip Macukić (Mediartem AI), uz moderiranje Renate Potočnik (EduComm PR).
Sudionici panela su istaknuli kako AI može biti koristan, posebno mladima koji u njemu traže brze informacije i osjećaj podrške, ali i da stvarne ljudske odnose ne smije zamijeniti.
Milošević je poručio da AI može biti dobar prvi korak prema podršci, ali ne smije postati zamjena za ljude.
Macukić je dodao: „AI je alat, ne partner. Korisnost mu raste samo ako ga koristimo svjesno i promišljeno.”
Uslijedio je panel „Obrazovanje 2.0 u doba AI-ja” koji je moderirao Maro Alavanja (Narativ komunikacije). Izv. prof. dr. sc. Marko Horvat (FER), Marija Roth Jelisavčić (X. gimnazija) i Vanja Šebek (Algebra Bernays), raspravljali o tome kako AI može unaprijediti nastavu, ali i o potrebi razvoja digitalnih kompetencija kod svih sudionika obrazovanja.
Prof. Horvat je istaknuo: „Tehnologija nam daje moćne alate, ali moramo naučiti kako ih koristiti pametno i odgovorno.”
Roth Jelisavčić dodala je da AI može rasteretiti profesore, ali ljudskost u nastavi ostaje nezamjenjiva.
„Tržište rada: partner ili prijetnja?” naziv je panela koji je donio otvorenu raspravu o promjenama koje AI donosi poslodavcima i zaposlenicima.
Sudjelovali su Marin Trošelj (Stemi), Gordan Turković (CTA komunikacije) i Andrija Frinčić (Dream agency), uz moderiranje Vedrana Višnjića (Motus Media).
Panelisti su istaknuli važnost stvaranja radne snage koja razumije tehnologiju, ali i procese.
Trošelj je naglasio da mladi moraju postati stvaratelji, a ne samo korisnici tehnologije dok je
Turković poručio kako AI će promijeniti industrije, ali temeljna znanja i kreativnost ostaju ključni.
Frinčić je zaključio: „Ako ne ulažemo u juniore, izgubit ćemo kompetencije - AI ubrzava rad, ali ne može zamijeniti razumijevanje.”
Posljednja panel rasprava, „Tko je kriv kad AI pogriješi?”, bavila se pravnim i etičkim pitanjima.
Sudjelovali su Filip Ožić (Odvjetnički ured Stefan Martinić), Marina Meštrović (TIS Grupa) i Nenad Mandić (Abysalto), uz moderiranje Gorana Rihtarića (GOOD TO GO).
Meštrović je naglasila da AI pomaže liječniku, ali odluka uvijek ostaje na stručnjaku, dok je
Mandić na kraju dodao: „Po prvi put možemo prirodnim jezikom razgovarati s informacijama a to će promijeniti svaki sektor.”
Konferenciju je zaključio razgovor „1 na 1” između novinara N1 Hrvoja Krešića i prof. emeritusa Velimira Sriće, koji je dao širi društveni i filozofski pogled na razdoblje koje ulazimo.
Srića je naglasio je važnost zadržavanja ljudskosti: „AI može imati kognitivnu, ali ne i emocionalnu empatiju - ljudski odnos ostaje nezamjenjiv.” Također se osvrnuo i na očekivanja novih generacija: „Mladi traže povjerenje, transparentnost i izazove – i to je razlog za optimizam.”
Konferencija AI & Čovjek: Novo normalno pokazala je da umjetna inteligencija ne dolazi kao prijetnja, nego kao snažan alat koji može poboljšati zdravstvo, obrazovanje, rad i svakodnevni život, pod uvjetom da zadržimo kritičko razmišljanje, etički pristup i ljudsku dimenziju koja se ne može automatizirati.
