Hrana, ali i ukrašavanje kuće važno je za proricanje dobre sreće u nadolazećoj godini. Zato se u nekim hrvatskim krajevima za Novu godinu striktno preporučuje da na meniju bude odojak ili barem svinjsko pečenje, jer svinja ruje naprijed, dok je za Božić na stolu trebala biti purica ili patka, a u najgoroj varijanti piletina jer perad zagrće prema natrag, pa tako sve što nije bilo dobro u staroj godini ostaje iza nas. Za ljubav važno je da se s nekim vama dragim čestitarom poljubite ispod imele, a za zdravlje dobro je napiti se vode iz bunara, koji je u ponoć okićen borom (cimerom) s pantljikama od krep papira, koje vijore na vjetru, a u njega je bačena jabuka. U Austriji će vam umjesto pečenog odojka darovati simbol sreće - svinjicu od plastike, stakla, drveta, slame, metala ili keramike, ili dimnjačara zabodenog u teglicu četverolisne djeteljine.
A evo što je o običajima uz novogodišnji stol zapisao Gastrobajter.hr.
Španjolci vjeruju da će imati sreće pozobaju li točno 12 zrna grožđa za svaki otkucaj sata koji najavljuje ponoć, a Kubanci iz istih razloga strusiti će za novogodišnju noć 12 grejpova. Argentinci za Novu godinu jedu grah kako bi zadržali posao, a stanovnici američkog juga šopaju se s 365 zrna crnookog fažola jer smatraju da će im donijeti boljitak. Kod nas za sreću od davnina preporučuje se svinjsko pečenje, nikako perad...
Bakalar za Badnjak, purica za Božić, te svinjsko pečenje za novogodišnji obrok, a uz sve to obilje slastica, jela su koja bez kojih mnogima nezamislivi su blagdanski stolovi na ovim prostorima, a vuku porijeklo iz starih običaja i narodnih vjerovanja da donose boljitak. Leća, osim za dane posta, znala bi se jesti i za Staru godinu kako bi budućnost obilovala novcem, a ta grahorica tradicionalno se jede uz svinjske kobasice i u Italiji iz istih razloga. Nekad se u puku smatralo da jedenje svinjetine za novogodišnji ručak donosi sreću i napredak u idućoj godini jer svinja ruje prema naprijed, za razliku od kokoši koje čeprkaju po zemlji i bacaju je nazad, te se nikako nisu smatrale poželjnim za novogodišnji obrok.
Španjolci za novogodišnju noć imaju običaj pojesti po zrno grožđa za svaki otkucaj sata koji najavljuje ponoć. Problem je što treba pozobati 12 zrna koji simboliziraju mjesece u godini kao djetlić, a nije dobro niti da su kisela jer najavljuju kako će predstojeća godina imati isti takav okus. Kubanci u novogodišnjoj noći znaju iz sličnih razloga strusiti 12 grejpova.
Argentinci za Novu godinu jedu grah, jer narodna predaja kaže da će im to pomoći zadržati posao ili možda donijeti i bolji u budućnosti. I stanovnici američkog juga još od Građanskog rata šopaju se grahom kako bi ih obasjala sreća. Običaj im je dobro se natući black-eyed peasa (ne benda ili članova američke planetarno obljubljene pop grupe tog naziva), već vrste bijelog graha s crnim uresom nalik oku koji je kod nas poznat kao cronookica ili mletački grah. Neki ga Amerikanci ga kuhaju i s novčićem kako bi nova godina bila što sretnija i berićetnija, a drugi, pak, smatraju kako trebaju posjeti točno 365 zrna i da sve manje od toga umanjuje im broj srećom obasjanih dana u predstojećoj godini.
U Bjelorusiji za Novu godinu sprema se tradicionalno i tamani 12 vrlo izdašnih jela od svinjetine i govedine. Tu su mesne okruglice, sirevi, marinirano povrće…a svako simbolizira neki mjesec u godini i jamči da će u nadolazećoj godini mjeseci, ako se dobro pomlati što je na stolu, biti raskošni. Tu su nezaobilazne za novogodišnje blagdane i prazničke salate kao i u Rusiji – Shuba (dimljeni losos, krumpiri, jaja, mrkva) te Olivier (ruski Оливье) ili nama poznatija kao Ruska salata koju je smislio Lucien Olivier, kuhar belgijskog porijekla u slavnom restoranu Hermitage u Moskvi 1860. godine. Izvorni recept je ostao tajna, no, upamtilo se da su se u Olivier salati dali nabosti komadići tetrijeba, telećeg jezika, dimljene patke, kavijara što je se u kasnijim izvedenicama svelo, uglavnom, na sitno rezane krumpire, jaja, kisele krastavce, kuhanu piletinu, kobasicu ili šunku, jabuke…Nije poznat niti točan recept za Olivierov preljev, osim da je bio nekakva vrsta majoneze od francuskog vinskog octa, senfa i provansalskog maslinovog ulja.
Sicilijanci za Novu godinu tradicionalno jedu lazanje, a legenda kaže da će im kusanje bilo kakve druge tjestenine u to vrijeme donijeti nesreću. Japanci novu godinu započinju sa zdjelicom heljdinih rezanaca zvanom toshikoshi soba koju zovu “rezancima koji prelaze godinu dana“.
Norvežani, pak, goste se u novogodišnjoj noći pudingom od riže, a u jedan sakriju badem. Onaj tko ga pronađe smatra se da će ga pratiti sreća i idućoj godini. Skrivanje novčića u novogodišnjim tortama, kruhovima ili kolačima je u tradiciji mnogih zemalja, a prežderavanje je također put ka sreći i obilju u idućih 12 mjeseci.
Novogodišnja hrana i običaji: pečeni odojak za boljitak i novac,poljupci pod imelom vječna ljubav
