OTPAD 360°: Kako Hrvatska pretvara problem u sirovinu – gradonačelnici, direktori čistoća i stručnjaci u otvorenoj raspravi

OTPAD 360°: Kako Hrvatska pretvara problem u sirovinu – gradonačelnici, direktori čistoća i stručnjaci u otvorenoj raspravi

U hotelu International održana je konferencija OTPAD 360° – jučer smeće, danas problem, sutra sirovina u organizaciji Motus Medie i Zgradončelnika, uz podršku Udruge gradova u RH i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ova konferencija, posvećena izazovima i rješenjima u gospodarenju otpadom, okupila je više od 300 stručnjaka, predstavnika lokalne i državne uprave te tvrtki koje djeluju u ovom sektoru.

Konferenciju su pozdravnim govorima otvorile Marija Dekanić, direktorica Motus Medije, i Jasmina Džanović, suvlasnica Imanas4 (ZGRADOnačelnik.hr), istaknuvši važnost sustavnog pristupa gospodarenju otpadom i uključivanja svih dionika u pronalazak održivih rješenja.

Otpad više nije problem, već sirovina

Mirko Budiša, zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknuo je kako se Hrvatska približava europskim ciljevima u gospodarenju otpadom, ali da su i dalje potrebna velika ulaganja. "U posljednjih deset godina Fond je uložio više od 500 milijuna eura u infrastrukturu za gospodarenje otpadom, a taj iznos je generirao investicije od oko dvije milijarde eura. No, unatoč napretku, još uvijek imamo značajne izazove, posebice u razvrstavanju i uporabi otpada. Naš cilj je da otpad više ne bude problem, već sirovina koja se može ponovno koristiti u industriji," rekao je Budiša.

Sustav mora biti učinkovitiji i pravedniji

Sonja Polonijo, savjetnica Udruge gradova i Eko-Murvica, upozorila je na probleme u postojećem sustavu gospodarenja otpadom, posebno u vezi s reciklažnim sirovinama. "Naš sustav mora biti učinkovitiji i pravedniji – trenutačno se kućanstvima naplaćuje samo miješani komunalni otpad, dok je reciklabilni otpad besplatan. To dovodi do toga da neke tvrtke reciklabilni otpad ne predaju u sustav, nego ga miješaju s ostalim otpadom, što je apsolutno neodrživo," rekla je Polonijo.

Dodala je kako je potrebno osigurati pravedniju raspodjelu troškova i jasnije definirane obveze svih dionika u sustavu gospodarenja otpadom, uključujući proizvođače, prerađivače i lokalne vlasti. "Ako želimo postići pravu kružnu ekonomiju, moramo osigurati da otpad postane kvalitetna sirovina i da cijeli lanac, od sakupljača do industrije, funkcionira bez problema," zaključila je Polonijo.

Gradonačelnici o otpadu – od problema do rješenja

Najpopularniji dio konferencije bio je panel "Novi mandat OTPADA" na kojem su gradonačelnici Tomislav Tomašević (Zagreb), Ivica Puljak (Split), Ivan Radić (Osijek) i Ljerka Cividini (Čakovec i Međimurska županija) raspravljali o postignućima i izazovima u gospodarenju otpadom u svojim gradovima.

Tomašević je istaknuo da je Zagreb uveo model plavih vrećica koji je značajno povećao postotak odvojenog otpada. "Zagreb ima najveće povećanje odvajanja otpada u Hrvatskoj. Uvođenjem modela plavih vrećica došlo je do neviđenog porasta odvajanja. Jakuševec je i dalje najveći problem, držimo se hodograma i nadamo se da će i to biti riješeno," naglasio je Tomašević.

Puljak je naglasio potrebu daljnjih ulaganja u infrastrukturu i uvođenje novih metoda kontrole otpada. "Split je u protekle tri godine napravio značajan pomak – postavili smo više od 1000 polupodzemnih spremnika, a sada krećemo s postavljanjem kamera za nadzor kako bismo osigurali još bolje rezultate. Lećevica je i dalje goruće pitanje koje moramo riješiti kako bismo imali funkcionalan sustav gospodarenja otpadom," rekao je Puljak.

Radić ponosno ističe kako je Osijek već tri godine iznad 50 posto u odvajanju otpada, čime je nadmašio europske ciljeve. "Najveći uspjeh nam je odvajanje – prešli smo europsku normu, sada smo na 57 posto. Prepolovili smo otpad na našem odlagalištu. To ne bismo mogli bez edukacije, infrastrukture i savjesnih građana," rekao je Radić.

Cividini je upozorila na problem odlagališta i nedostatak regionalnih centara, ističući Međimurje kao primjer uspješne prakse. "Međimurci su poslušni i već dugi niz godina odvajaju otpad. No regionalni CGO još je na čekanju pa smo morali pronaći alternativna rješenja. Ipak, uspjeli smo zadržati stabilnost sustava i nismo dizali cijene građanima," izjavila je Cividini. Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, koja je moderirala panel, istaknula je važnost suradnje lokalnih vlasti s EU institucijama u postizanju održivih ciljeva.

Direktori komunalnih poduzeća – tko bolje čisti?

Panel "Čija metla bolje čisti?" okupio je čelne ljude komunalnih poduzeća: Bojana Jurdanu (Rijeka), Ivicu Karoglana (Split), Igora Pandžića (Osijek) i Davora Vića (Zagreb). Sudionici su raspravljali o izazovima u operativnom upravljanju otpadom, od prilagodbe novim zakonskim regulativama do problema nesavjesnog odlaganja otpada.

Vić je naglasio da Zagreb bilježi najveći porast u razvrstavanju otpada. "U posljednjih godinu dana povećali smo razinu odvojenog otpada za 50 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Uveli smo standardizirane boksove za spremnike i dodatne kamere kako bismo smanjili nepropisno odlaganje, a građani su se sve bolje prilagodili novim praksama," rekao je Vić.

Pandžić je istaknuo kako Osijek uspješno provodi edukaciju građana od vrtićke dobi. "Edukacija je ključ uspjeha – od djece u vrtićima do umirovljenika. Naši građani sada više koriste reciklažna dvorišta, a sustav sankcioniranja nesavjesnih pojedinaca također daje rezultate. Sve smo bolje umreženi i osiguravamo održiv sustav gospodarenja otpadom," rekao je Pandžić.

Karoglan je naglasio da Split ima sezonske izazove s otpadom zbog turističkog priljeva, zbog čega su morali optimizirati odvoz i uvesti nove metode praćenja otpada. "U sezoni imamo trideset posto više otpada nego inače, što predstavlja operativni izazov. No naš sustav pokazuje dobre rezultate zahvaljujući preciznom planiranju i prilagodbi potrebama građana i turista," istaknuo je Karoglan.

Jurdana je dodao da Rijeka sve više zatvara spremnike kako bi spriječila neovlašteno odlaganje otpada. "Postižemo sve bolje rezultate, neke jedinice lokalne samouprave u riječkom prstenu su već na 60 posto odvojenog otpada. Ključno je osigurati da spremnici budu dostupni samo korisnicima kojima su namijenjeni, a to radimo postavljanjem kontrolnih mehanizama i nadzora," rekao je Jurdana.

Europske lekcije – Belgija i Danska u fokusu

Belgijski veleposlanik William De Baets naglasio je da Belgija, zemlja partner ove konferencije, prednjači u energetskoj učinkovitosti i održivoj preradi otpada te izrazio spremnost za daljnju suradnju s hrvatskim partnerima.

Konferencija je donijela i primjere dobre prakse iz Belgije i Danske. Jonas Nedenskov iz danske tvrtke Amager Ressourcecenter govorio je o njihovom sustavu pretvaranja otpada u energiju, dok je Elsie Haertjens iz belgijske Veolie predstavila napredne tehnologije reciklaže i iskorištavanja otpada za energetske potrebe.

Od hrane do građevine – otpad u novim ulogama

O bacanju hrane i načinima smanjenja otpada od hrane govorili su Aljoša Duplić (Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije), Loris Peršurić (gradonačelnik Poreča i dopredsjednik Udruge gradova u RH) i Sanja Kolarić Kravar (Ministarstvo poljoprivrede). Duplić je upozorio da se u Hrvatskoj godišnje baci 72 kg hrane po stanovniku, a Kolarić Kravar je istaknula važnost sustava doniranja ali i edukacije već od malih nogu. Peršurić ističe kako je najveći izazov pravilno gospodarenje otpadom iz kampova i turističkih objekata.

O inovativnoj upotrebi otpada u građevini govorila je profesorica Nina Štirmer s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja je u prezentaciji "Pepeo zlata vrijedan" istaknula kako se pepeo iz energana može koristiti za proizvodnju cementa i betona, čime se smanjuje potreba za eksploatacijom prirodnih resursa.

Jesmo li na pravom putu?

Konferenciju je zaključio Nikola Ružinski, bivši državni tajnik i jedan od začetnika nacionalne strategije za gospodarenje otpadom. "Nakon ove konferencije mogu reći da smo na pravom putu. Svi izazovi koje imamo rješivi su ako se nastavi s dobrom praksom i pravilnim investicijama," poručio je Ružinski.

Poruka organizatora – vrijeme je za djelovanje

„Ovo nije samo još jedan događaj na temu gospodarenja otpadom , nego mjesto gdje se susreću ideje i pokreću konkretne promjene. Ponosni smo što smo s partnerima organizatori konferencije koja okuplja ključne dionike, sve koji žele aktivno sudjelovati u kreiranju budućnosti“ u uvodnom je govoru istaknula Marija Dekanić iz Motus Medije. 

"Ova konferencija nije samo još jedan događaj, već jasan poziv na akciju. Stručnjaci, gradonačelnici, komunalne tvrtke i predstavnici industrije pokazali su da postoji volja za promjenama i rješenjima. Vrijeme nije na našoj strani i moramo djelovati odmah kako bismo osigurali održiviju budućnost," zaključila je Jasmina Džanović iz ZGRADOnačelnik.hr.

 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.