S Ivanom Mravlinčićem kustosom Dvora Trakošćan i autorom izložbe Od burga do muzeja upriličene u okviru proslave 70. obljetnice muzeja Trakošćan i 690. obljetnice prvog spominjanja imena Trakošćan u povijesnim izvorima razgovarali smo o tom iznimnom projektu koji pobuđuje veliko zanimanje posjetitelja. Izložba ostaje otvorena do 10. veljače 2025. godine.
- Izložba je nastala kao dio šireg projekta novog stalnog postava trakošćanskog muzeja, a na poticaj ravnateljice dr. sc. Goranke Horjan. Prošlo je više od dvadeset godina od zadnje koncepcije postava, sadašnji se još dobro drži, ali bi ga trebalo osvježiti i redefinirati prema suvremenim muzejskim praksama. Uvesti će se nove i proširiti postojeće teme, prema tome planu nedavno je održana izložba „Tko tu koga ženi?“ kustosice Andreje Srednoselec koja nam govori o ženidbenim vezama obitelji Drašković. Ova izložba pruža posjetiteljima priliku da zavire u višestoljetnu povijest dvorca kao građevine, njegovu mijenu o prvobitnog burga pa sve do današnjeg muzeja.
- Možete li opisati tematski okvir izložbe i što je njena glavna poruka za posjetitelje?
- Izložba je podijeljena u dvadeset tematskih jedinica koje kronološki prate razvoj trakošćanskog dvorca. Započinje o predajama lokalnog stanovništva o Trakošćanu te nastanku samog imena, zatim slijedi pregled razvoja burgova na prostoru sjeverne hrvatske i dio o početku Trakošćana, odnosno omanička gradnja u 14. stoljeću. Tom najranijem, manje poznatom razdoblju, željelo se posvetiti više pozornosti stoga je opisana pretpostavljena gradnja, dijelovi te život u trakošćanskom burgu. U početnim stoljećima često su se izmjenjivali vlasnici o čemu nam govori dio o najranijim gospodarima. Kroz dvije teme razrađen je dolazak obitelji Drašković i njihovo preuzimanje Trakošćana, kratko je opisano i trakošćansko vlastelinstvo. Zbog sve većih težnji za utvrđivanjem, ali i udobnošću, burgovi se dograđuju i proširuju, pa tako se u gotičkom razdoblju trakošćanska romanička jezgra proširuje. -Opet potkraj 16. stoljeća u novovjekovnom razdoblju Draškovići izvode opsežnije zahvate kako bi pojačali građevinske strukture od napada vatrenim oružjem. Generacije Draškovića u 17. stoljeću pozicioniraju se među srednjoeuropskim plemstvom ali i glavno sjedište obitelji postaje Klenovnik. Druga polovica 18. stoljeća doba je najveće izgradnje dvoraca u Hrvatskom zagorju, međutim Trakošćan se upravo tada napušta i počinje njegovo propadanje. U 19. stoljeću iz zapuštena stanja dižu ga njegovi višestoljetni vlasnici, ostavljajući tako kontinuitet i identifikaciju objekta i obitelji, opisana su tri zahvata provedena u svrhu obnove. Obrađen je dvorac i nakon Draškovića, njegovo osnivanje te počeci rada muzeja, kao i obnove pa i one izvedene do nedavno.
Posjetiteljima se nastoji prenijeti život jedne dugovječne građevine i okolnosti u kojima se ona uspjela očuvati sve do današnjih dana, skrenuti pozornost na veliku važnosti i starosti objekta kao i arhitektonsku složenost. U njegovoj strukturi su očuvani mnogobrojni slojevi koji su nastali raznim pregradnjama ali i uslijed sukoba. Kako bi dvorac opstao do današnjih dana trebalo je njime dobro gospodariti te uz dosta sreće prebroditi sve nedaće s kojima se suočavao u povijesti.Izložba je smještena u dvjema prostorijama drugog kata dvorca i kroz priču nas vode panoi na kojima su tekstovi i ilustracije te izložena građa. Pošto je glavni protagonist sam dvorac izložba se proširuje kroz i oko njega, jedna od posebnih atrakcija izložbe je mogućnost interaktivnog doživljaja – na više od dvadeset lokacija, posjetitelji će putem QR kodova moći koristiti svoje mobilne uređaje kako bi saznali više o arhitektonskim detaljima, povijesnim natpisima i građi.
- Koje se specifično povijesno razdoblje i izložbeni događaji ističu kao ključni u razvoju Trakošćana? Kako je Trakošćan utjecao na lokalnu zajednicu i nacionalnu povijest Hrvatske?
- Pretežiti dio današnje Općine Bednje spadao je pod trakošćansko vlastelinstvo, to je bio veliki zemljišni kompleks s dobro uređenom poljoprivrednom proizvodnjom. Vlastelinski burg bio je sjedište posjeda te je osim za stanovanje vlasnika imao gospodarsku i upravnu funkciju. Ovdje najduže ospodari plemićka obitelj Drašković kojima je ujedno to bio najznačajniji posjed. Taj velikaški rod četiri je stoljeća sudjelovao u političkim, kulturnim i vojnim zbivanjima u Hrvatskoj te imao veliki utjecaj na društveni i gospodarski život stanovnika bednjanskog kraja. Kao mecene podupirali su izgradnju -sakralnih građevina i naručivali umjetnine.
- Koje su obitelji imale najvažniju ulogu u povijesti Trakošćana i kako ih prikazuje izložba?
- Svakako su Draškovići najvažnija plemička obitelj vezana uz Trakošćan, oni najduže gospodare a i zbog svoje važnosti koja prelazi hrvatske okvire. U početnom razdoblju to je bio kraljevski posjed stoga je mijenjao često vlasnike, prve koje znamo sa sigurnošću su grofovi Celjski i oni su uz Trakošćan posjedovali još četrdesetak burgova, u njemu nisu boravili već je upravljao kaštelan. Mogući prvi vlastelin koji je prebivao u Trakošćanu je Ivan Gyulay, koji je posjedovao i Vinicu i Kamenicu, ta obitelj poduzima prvi veći zahvat na dogradnji. Na izložbi se daje pregled vlasnika Trakošćana s težištem na one koji su provodili značajnije građevinske zahvate. Iz trakošćanskog fundusa izložen je portret Ivaniša Korvina hrvatskog bana i vlasnika Trakošćana na početku 16. stoljeća.
- Možete li podijeliti neke posebno zanimljive priče iz prošlosti dvorca koje su sada predstavljene posjetiteljima?
- O točnom vremenu izgradnje kao i prvom vlasniku Trakošćana nemamo podataka stoga se uz njega vežu predaje. Među lokalnim stanovništvo mora da je građevina djelovala vrlo zastrašujuće te je toponim izveden iz riječi zmaj. Prema drugoj sačuvanoj predaji povezuje s prvim vlasnicima – viteškoj obitelji Drachenstein, koja je u davnini gospodarila tim područjem. Imamo i kazivanje kako je u podzemlju Trakošćana golem zmaj čija je glava ispod trakošćanskoga grada, a rep ispod Ravne gore. Budi se jednom u tisuću godina uz podrhtavanje tla i erupciju vatre. Zanimljiva je i priča o dolasku Turaka pod Trakošćan.
- Na koji način Trakošćan predstavlja značajan primjer hrvatske kulturne baštine u kontekstu europske povijesti dvoraca?
- Zbog svoje ljepote i sklada Trakošćan je prepoznatljiv i omiljeno je odredište mnogobrojnim posjetiteljima. Međutim, on nema samo estetsku vrijednost već i veliki kulturno-povijesni značaj. Rijetki su dvorci s tako očuvanom vlastitom građom i raznolikim muzejskim zbirkama (s primjercima od 15. do 20. stoljeća) koje su smještene u originalnim prostorima. Vrijednost je u tome što sama građa korespondira sa građevinom a ona je okružena prirodnim okvirom velike parkovne vrijednosti. Također u sklopu zbirki možemo pronaći rijetke primjerke u europskom kontekstu, recimo, trenutno se restauriraju tapete u Malom salonu, uskoro će biti predstavljena knjiga o još jednoj posebnosti - tapetama s postrojbama Josipa Kazimira Draškovića.
- Koji su najvažniji ili najvrjedniji eksponati izložbe, i zašto su oni značajni za posjetitelje?
- Izložba je prilika da Trakošćan doživite na potpuno nov način, prolazeći kroz različite epohe, preobrazbe i nadogradnje koje su ga oblikovale, te uživate u pogledu na stoljetni razvoj jednog od najvažnijih hrvatskih povijesnih spomenika. U stvari je najvrjedniji eksponat izložbe sam dvorac. Stoga je izložena muzejska građa čuvana u spremištu našeg muzeja. Izloženi su prikazi vlasnika dvorca, neki elementi koji su korišteni kao što su ključevi i lokoti, tu je i ugovor od nasljeđivanju između Jurja VI. I njegova nećaka Ivana IX. Vrlo su značajni likovni prikazi na kojima posjetitelj prati izgled dvorca od 17. stoljeća. Predmeti nisu izloženi u velikom broju te ih upotpunjuju presnimci na panoima ustupljeni od drugih ustanova.
- Ima li u postavu predmeta koji su prvi put prikazani javnosti ili imaju posebnu povijesnu vrijednost?
- Svi izloženi predmeti se čuvaju u muzejskom spremištu i većina njih (osim razglednica) nekada su zbog povijesne vrijednosti bili izloženi u stalnom postavu muzeja. Posebna zanimljivost izložbe je pri prikaz dvorca Trakošćan u obliku Lego kocaka.
- Kako se muzej brine o očuvanju dvorca i eksponata, posebno s obzirom na njihovu starost i povijesnu vrijednost?
- Muzej Dvor Trakošćan ima dobru skrb o muzejskoj građi i samim građevinama u sklopu kulturnog dobra. Brinemo se shodno konzervatorskim i restauratorskim smjernicama te nastojimo poboljšati uvjete i osigurati što bolju zaštitu. Prošle godine zaposlili smo konzervatoricu, što će doprinijeti stručnijem očuvanju građe i obnovi različitih predmeta. Također imamo suvremeno opremljeno muzejsko spremište, a u planu nam je i opremiti još jedno kako bi cjelokupna građa bila adekvatno pohranjena. Također se stalno radi na edukaciji kustosa i ostalog muzejskog osoblja.
- Koji su najveći izazovi u održavanju dvorca i njegovih zbirki, s obzirom na klimatske uvjete i specifičnosti starog građevinskog materijala?
Najveći izazov je zaštita i očuvanje izloženih predmeta jer oni ne mogu biti u idealnim uvjetima kakve možemo osigurati u sustavu depoa. Muzej je otvoren tijekom cijele godine, velik je broj posjetitelja koji se ponekad previše užive u dvorskom ambijentu. Naravno dvorac je povijesna građevina i intervencije s ciljem poboljšanja u njegovo tkivo su ograničene u odnosu na suvremene muzeje. Naš muzej skrbi na samo o dvorcu već je tu i sedam drugih građevina kao npr. Kapela sv. Križa, vrtlarska kuća itd.
- Koje dodatne edukativne aktivnosti prate izložbu, i što posjetitelji mogu očekivati kroz interaktivne sadržaje? Koje su prilike za učenje i otkrivanje u ovoj izložbi koje bi bile posebno zanimljive mladima i učenicima?
- Izložba je upotpunjena interaktivnim i multimedijalnim sadržajem. Na tabletima posjetitelji mogu putem igara saznati nešto više o dvorcu. Za vrijeme održavanja izložbe objaviti će se katalog i održavati edukativne radionice. Pomoću mobilnih uređaja i skeniranjem dvadesetak QR kodova izvan i u dvorcu in situ možete dobiti informacije o kamenoj plastici, predmetima i dijelovima dvorca.
