Koliko nas u Crnoj Gori zaista zna za hrvatskog akademika Josipa Pečarića, velikana svjetske znanosti i neumornog borca za identitet i prava Hrvata, koji je svojim rođenjem vezan uz Kotor, uz Boku kotorsku i uz Crnu Goru? Koliko smo se puta suočili s činjenicom da zaboravljamo vlastite velikane, dok drugdje veličamo ljude o kojima znamo tek izdaleka.
Akademik Josip Pečarić znanstvenik je prepoznat u akademskim krugovima, ali i simbol ustrajnosti, znanstvenog doprinosa i kulturnog otpora bilo kojem vidu asimilacije i negacije Hrvata. Njegov život i djelo svjedoče o tome kako se može biti svjetski relevantan matematičar, istraživač i publicist, a istodobno ostati vjeran svom zavičaju i svojoj zajednici.
Akademik Josip Pečarić rođen je 2. rujna 1948. godine u Kotoru. Ondje je završio osnovnu školu i srednjoškolsko obrazovanje, a 1972. godine diplomirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu radom iz područja nuklearne fizike. Na istom fakultetu magistrirao je 1975., a 1982. godine obranio je doktorsku disertaciju iz matematike pod naslovom Jensenove i srodne nejednakosti.
Naizgled jednostavan slijed podataka zapravo otkriva duboku priču o čovjeku koji je od najranijih dana pokazivao sposobnost prelaziti granice između disciplina, spajati različite svjetove znanja i posvetiti se onome što je bit znanstvenog traganja – pronalaženju istine u zakonitostima prirode i uma. Malo je onih koji su u regiji, pa i u svijetu, uspjeli objediniti dva zahtjevna polja poput fizike i matematike te iz tog spoja izgraditi karijeru koja će obilježiti desetljeća.
Po završetku studija Pečarić je radio u Geomagnetskom institutu u Grockoj, a od 1977. godine bio je asistent fizike na Građevinskom fakultetu u Beogradu. Već tada je spajao istraživački rad s pedagoškim pozivom, pokazujući da znanstvenik ne smije biti zatvoren u laboratoriju ili ured, već da njegovo znanje treba prenositi novim generacijama. Godine 1987. s obitelji se preselio u Zagreb, gdje je počeo rad na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od izvanrednog profesora stigao je do redovitog profesora, a 1996. godine stekao je zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju, što predstavlja jednu od najviših potvrda znanstvenog autoriteta. U mirovinu je otišao 2018., ali ni tada nije prestao stvarati. Nastavio je istraživati na Matematičkom institutu Sveučilišta RUDN u Moskvi, sve do početka ruske agresije na Ukrajinu.
Ovo životno putovanje ne govori samo o karijeri jednog matematičara. Ono svjedoči o mogućnosti da čovjek rođen u malom gradu na Jadranu, u Kotoru, može postati ime koje odjekuje u svjetskim znanstvenim krugovima. Svjedoči o tome da veličina ne ovisi o mjestu rođenja, već o ustrajnosti i posvećenosti. Znanost je univerzalna, ali znanstvenik uvijek nosi u sebi svoj zavičaj i gdje god da ode, Pečarić je sa sobom nosio duh Boke kotorske i osjećaj pripadnosti zajednici Hrvata Crne Gore, ali i Crnoj Gori.
Upravo ta dvojakost – globalno i lokalno, univerzalno i zavičajno – čini ga posebnim. On nije samo matematičar, već i publicist; nije samo istraživač, već i svjedok vremena; nije samo čovjek apstraktnih formula, već i borac za svoj hrvatski narod. Njegov životni put, promatran kroz akademske i osobne perspektive, postaje paradigma kako jedan intelektualac može biti i građanin svijeta i vjeran sin svoga kraja.
Foto: DUX radio
Nastavlja se...
