Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Dnevniku HTV-a govorio je o štrajku u prosvjeti i ostalim aktualnim temama. "Današnji sastanak je bio dobar. Dijalog traje cijelo vrijeme, samo je pitanje tko ga i u kojem trenutku vodi. Kad su sindikati na Markovom trgu održali simpatičan i lijep koncert pozvali smo ih za stol i razgovarali. Odbili su našu ponuda da im plaća u rujnu bude veća 2 posto kroz jedan dodatak. Potom smo izašli s ponudom u pregovorima za TKU za povećanje osnovice 2+2+2 za sve javne i državne službe. On se odnosi i na 6 posto dodatnih iduće godine što je povećanje od 18,3 posto u mandatu ove Vlade vezano uz TKU. Tome se dodaje povećanje božićnice i regresa za 250 kuna i dara za djecu za 100 kuna te otpremnine za više od 2 tisuće kuna," kazao je premijer.
Koeficijent nije predmet pregovora Vlade i sindikata
Dodao je kako su pregovori u prosvjeti, o granskom ugovoru bili završeni prošle godine. Koeficijent nije predmet pregovora Vlade i sindikata. Vlada to donosi svojom uredbom. Iduće godine idemo u reviziju uredbe o koeficijentima, konzultirat ćemo stručnjake. To nitko dosad nije uspio trezveno i mirno napraviti. Današnji razgovor je bio još jedan pokušaj Vlade da nađemo rješenje. Po našem uvjerenju nema nikakvog razloga za štrajk, nikakvog razloga za prosvjed. u vrijeme kad se plaća povećava, koja je svrha štrajka?, upitao je premijer. Smatra da se radi o jednoj utakmici koja nije vođena isključivo željom sindikata.
Kazao je da je na današnjem sastanku dogovoreno da se zbog dodatnih konzultacija ne izlazi s detaljima u javnost. Naglasio je kako je Vladi bitno provođenje reforme obrazovanja te nastavio: "Vidjeli smo kvalitetnu mirovinsku reformu koju su zlorabili socijalni partneri na samo dva bitna elementa. Element da se radi do 67 godine donesen je za vrijeme SDP-ove vlade". Upitao je događa li se i ovaj prosvjed sasvim slučajno u vrijeme kampanje za predsjedničke izbore.
Kao premijer, očekuje da se ovaj problem riješi. "Ministrica se trudi i pokušava doprinijeti rješenju, ali neke njezine izjave nisu bile ni dobre ni prihvatljive", kazao je.
Izgubljenu nastavu treba nadoknaditi
Plenković je kazao kako napadi na Vladu traju od prvoga dana. Smeta mu što se "nakon što su usvojili četvrti proračun" i "pošto su svi glavni pravci Vlade dobri" - teme u koje su puno uložili "valjaju kao širi politički prosvjed". Dodao je kako će Vlada nastojati postići dogovor kako bi štrajk prestao, da prijemni ispiti budu u roku, da bude vremena za pripreme. "Izgubljenu nastavu treba nadoknaditi, javljaju nam se ljudi su u problemu, jer su im djeca van normalnog rada i sistema učenja", rekao je.
U nastavku razgovora bilo je riječi nedavno održanom Kongresu europskih pučana i što će izbor Poljaka Donalda Tuska kao prvog predsjednika pučana iz "nove Europe" značiti za budućnost europske politike.
Konzistentan plan predsjedanja Hrvatske Vijećem EU
"Kongres EPP-a nije došao nikakvom rotacijom u Hrvatsku, već inicijativom HDZ-a. Mi smo predložili našim kolegama da bismo željeli biti domaćini baš u vrijeme 30. godišnjice stranke i u trenutku pred predsjedanje", rekao je Plenković u intervjuu za Dnevnik HRT-a i dodao da su pučani "prihvatili inicijativu jer poštuju i cijene Hrvatsku. To je još jedna potvrda da ona u EU nije statist nego akter," kazao je.
"Tusk je veliki prijatelj Hrvatske, on je čovjek koji nas dobro razumije, koji je 2011., upravo u ovu zgradu, kada je predsjednica Vlade bila Jadranka Kosor, donio Nacrt ugovora o pristupanju Hrvatske u EU. Pomogao nam je u tih šest mjeseci da se ugovor na vrijeme potpiše, kasnije ratificira," rekao je Plenković, dodavši da je riječ o vrlo iskusnom političaru koji će EPP-u pomoći da bude još snažnija, da daje snagu u novim okolnostima koje nisu iste kao prije 10 ili 15 godina.
Govoreći o proceduri i aktivnostima koji čekaju Hrvatsku vezano za ulazak u Schengen, rekao je da ćemo se truditi da što prije uđemo u schengenski prostor, no sigurno je da se to neće dogoditi za vrijeme našeg predsjedanja. "Od države koja predsjeda Vijećem Europske unije očekuje se određena nepristranost," kazao je.
Na dnevnom redu samog predsjedanja bit će završnica sage o Brexitu te pregovori o višegodišnjem financijskom okviru. "Imat ćemo i sastanak država jugoistoka Europe i šefova EU ovdje u Zagrebu, 20 godina nakon onog prvog summita 2000. Imamo naš program predsjedanja koji je vrlo konzistentan", rekao je na kraju predsjednik hrvatske Vlade.