„Prva se tema odnosila na gospodarenje otpadom i vodno gospodarstvo, koju je predstavio ministar Tomislav Ćorić. Druga se odnosila na razvojne sporazume i Fond za sufinanciranje EU projekata o kojima je govorila ministrica Gabrijela Žalac, a treća na promjene u Zakonu o sustavu državne uprave koju je predstavio ministar Lovro Kuščević, s naglaskom na spajanje ureda državne uprave sa županijama. To je jedna velika reformska mjera, dokaz vrlo snažnog smjera decentralizacije i snaženja ovlasti te nadležnosti hrvatskih županija. Četvrta tema se odnosila na upravljanje državnom imovinom, a od ministra Gorana Marića ste mogli čuti koliko je napretka ostvareno u protekle dvije godine otkad imamo Ministarstvo državne imovine, u odnosu na razdoblje prije nas“, kazao je.
Partnerska suradnja, ravnomjeran regionalni razvoj
Izvijestio je da je uslijedila vrlo otvorena rasprava župana i ministara. Važnim je ocijenio opredijeljenost Vlade za sustavnom, otvorenom i partnerskom suradnjom sa županijama, kao i opredijeljenost Vlade da se zakonskim aktima jača ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske i smanjuju nejednakosti.
U tom je kontekstu premijer Plenković podsjetio na paket zakona koji je usvojen u proteklom vremenu. Izdvojio je Zakon o regionalnom razvoju, novi indeks razvijenosti, Zakon o potpomognutim područjima, Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima. „Svi su ti zakoni, koje prihvaća Hrvatski sabor, direktna i snažna potpora Vlade dijelovima zemlje koji trebaju dodatnu injekciju za razvoj. Spomenut ću Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave, dakle i ministar Goran Marić je potvrdio da je u prvih 11 mjeseci ove godine osigurano dvije milijarde novih prihoda za jedinice lokalne i područne samouprave. Dio dodatnog napora koji radimo ne ide samo iz nacionalnih sredstava, nego i iz sredstava Europske unije“, rekao je.
Naglasio je će novi koncept razvojnih sporazuma objediniti projekte koji idu preko granica županija, a imaju važan razvojni potencijal. „Surađivat ćemo pod dosadašnjim okvirom koji smo etablirali da bi se ojačale županije i potaknuo regionalni razvoj, gospodarstvo, zapošljavanje i društvena solidarnost diljem Hrvatske“, napomenuo je predsjednik Vlade.
Sve što je ove godine isplaćeno radnicima Uljanika i 3. maja, dala je Vlada
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na problem 3. maja i Uljanika.
"Da nije bilo aktivnosti ove Vlade i našeg angažmana, ne bi bilo niti sanacijskoga jamstva od 716 milijuna kuna u siječnju. Tih je 716 milijuna kuna omogućilo sve plaće, do u lipu, i Uljaniku i 3. maju. Sve što je isplaćeno radnicima, osigurala je država sanacijskim jamstvom u siječnju. Plaće za srpanj i kolovoz također je osigurala država, jamstvom koje smo dali Hrvatskoj poštanskoj banci, u iznosu od dodatnih 100 milijuna kuna. Plaće koje se isplaćuju na temelju zakona i onoga što radi Agencija za osiguranje radničkih potraživanja za mjesec rujan, listopad i studeni, također isplaćuje država", podsjetio je predsjednik Vlade.Naglasio je da su baš sve plaće koje su isplaćene ove godine i radnicima Uljanika i 3. maja, isplaćene sredstvima koje je dala Vlada i nitko drugi.
Napomenuo je da je Vlada bivšu Upravu Uljanik grupeupozoravala da je plan restrukturiranja, rađen tijekom proljeća, pun nedostataka, što je sve potvrdila i Europska komisija. "Nova Uprava sada radi na novome planu; strateškog je partnera odabrala Uprava, nije ga odabrala država. Mi smo se itekako angažirali na nekoliko različitih strana da vidimo tko bi drugi mogao biti partner. Ti razgovori se vode, mnogi od njih su povjerljivog karaktera jer je takva priroda toga posla. Ono što sam rekao Upravi i radnicima 3. maja sam prije nekoliko tjedana kad smo posjetili brodogradilište i dalje stoji, na tome radimo. To radimo s punom vjerom da hrvatska brodogradnja treba opstati i u operativnom i u simboličkom smislu, i u Puli i u Rijeci i sve što smo dosad napravili ide upravo u tom cilju", napomenuo je predsjednik Vlade.
"Međutim", dodao je, " stanje u kojem se nalazi Uljanik grupa, pa onda, via facti i 3. maj, nije nimalo jednostavno, to su kumulirani problemi. Dio obaveza koje se odnose na jamstva izdavana ranije, a pogledajte malo koliko ih je izdano od rujna do studenoga 2015. pa se zapitajte zašto se ta jamstva danas protestiraju ovoj Vladi, sve to mi uzimamo na svoja leđa i rješavamo. I unatoč tome, ostat ćemo u proračunskom suficitu, prema svim najavama koje imamo i za ovu, 2018. godinu", poručio je predsjednik Vlade Plenković.Kazao je da je politika koju vodi njegova Vlada odgovorna, solidarna, razumije potrebe brodogradnje kao industrije i potrebe radnika. Dodao je da u ovome ne možemo reći više, jer se razgovori o tome vode, no angažman Ministarstva gospodarstva i drugih resora koji se time bave je kontinuiran.
Predsjednik Vlade ne bavi se istragama
Novinarima je pojasnio i da ga često pitaju u kojoj je fazi neka određena istraga, pa da na to mora odgovoriti "pedagoški"."Kao predsjednik Vlade, ne bavim se istragama, niti bilo čime što radi policija, DORH ili netko drugi tko se time bavi. O tome neka govore oni, kad osjete da je neka od tih tema zrela za komentiranje", naznačio je.
Odgovornost za dobivanje suglasnosti od SAD-a preuzela je izraelska strana
Upitan o trenutačnome problemu s nabavkom aviona za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Plenković je kazao da, s aspekta Vlade, ta situacija nije nimalo opterećujuća. Pojasnio je da je Vlada prošle godine poslala posebna izaslanstva i u Izrael i u SAD, prije donošenja odluke na najvišim razinama u Vladi Republike Hrvatske. "Nisu postojale nikakve indicije da će doći do problema. Teret, odnosno, odgovornost dobivanja suglasnosti SAD-a, a to je odluka koja u konačnici mora ići pred Kongres, preuzela je izraelska strana. Hrvatska je sve napravila u dobroj vjeri, sukladno proceduri natječaja i stvar je isključivo na odnosu Izraela i SAD-a", istaknuo je.
"Modifikacije onoga što je odabrano na natječaju ne može biti. Ili ćemo kupiti onakve zrakoplove kakvi su ponuđeni u procesu koji se vodio ili će se natječaj poništiti. Sve drugo bi bilo dezavuiranje samog natječaja, a to ne dolazi u obzir. Što se tiče tima koji se time bavio, stvari su obavljene profesionalno", dodao je.Naveo je da je osobno inzistirao da se sve još jednom verificira prije nego što dođe na Vijeće za nacionalnu sigurnost i na Vladu. "Ono što je ponuđeno u natječaju, prema informacijama koje smo u tom trenutku, prije donošenja odluke imali, ovakvih indicija nije bilo. Ponavljam, teret dobivanja suglasnosti tzv. third party transferkoji daje SAD, a riječ je prije svega o industrijskom vlasništvu Lockheed Martina, kao izvornoga proizvođača zrakoplova F-16 je na izraelskoj strani, tu je naša pozicija jasna", zaključio je.
Hrvati u BiH su konstitutivni narod i trebaju biti ravnopravni
Predsjednik Vlade izrazio je uvjerenje da će Hrvatski sabor usvojiti Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. "Mislim da je da tema koja je podignuta od strane Odbora za Hrvate izvan Hrvatske u Hrvatskom saboru jedna nužna tema u ovim okolnostima", kazao je.Podsjetio je da su Hrvati u BiH konstitutivni narod prema Ustavu Bosne i Hercegovine koji je usvojen u Daytonu i trebaju biti ravnopravni. Ocijenio je da izigravanje onoga što je dogovoreno u Daytonu nije dobro i nije zdravo za demokraciju u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da niti jedna članica Europske unije nije više angažirana od Hrvatske na procesu približavanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.
"Mogu čak reći da niti jedna hrvatska vlada nije toliko napravila koliko naša da pomogne u tom procesu. Pristupamo BiH i to svim konstitutivnim narodima u dobroj vjeri, ali isto taklo očekujemo da položaj Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda bude respektiran. Nema ničega niti prirodnog niti dobrog niti normalnog u tome da bošnjački narod glasovima svojih pripadnika izabere hrvatskom narodu njihovog člana Predsjedništva", poručio je premijer.
Ocijenio je da bi bilo dobro da institucije i političke stranke u Bosni i Hercegovini provode na pravi način odluke Ustavnog suda i postignu konsenzus oko izbornog zakona koji bi onemogućio da dolazi do ovakvih
situacija kakvima smo svjedočili na izborima u listopadu.
Ujednačit će se status zaposlenika u uredima državne uprave
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na Zakon o sustavu državne uprave. Podsjetio je da je ministar Kuščević u svojoj prezentaciji pojasnio koliko je zaposlenih u uredima državne uprave. "Ovim zakonom ujednačit će se status tih zaposlenika i svim potezima koje smo napravili do sada osigurat će se adekvatno financiranje. Budući da prema informacijama koje posjeduje Ministarstvo uprave jedan veliki broj zaposlenika u uredima državne uprave u sljedećim godinama po sili zakona odlazi u mirovinu postupno će smanjivati broj ukupnih zaposlenika", poručio je premijer Plenković, istaknuvši da je cilj decentralizacija, veća učinkovitost i donošenje odluka bliže ljudima na koje se to odnosi.
