Nakon sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se u izjavi za medije na nekoliko aktualnih tema, prvenstveno na situaciju u vladajućoj koaliciji, nakon DORH-ovog zahtjeva za skidanjem imuniteta zastupniku Josipu Dabri, zatim na UN-ove rezolucije o Ukrajini, te s njima u vezi proces usuglašavanja hrvatskog stava između Vlade i Ureda predsjednika, kao i na najnovije izdanje narodnih obveznica.
Uoči sastanka cijele koalicije, kazao je, održan je i sastanak između HDZ-a i Domovinskog pokreta, čiji je stav, naglasio je, da su čvrsto uz koaliciju i uz Vladu.
"Žele političku stabilnost i normalno funkcioniranje", dodao je. Skidanje imuniteta Josipu Dabri, kazao je, ne bi trebalo utjecati na funkcioniranje većine.
Podsjetio je da se razlog zbog kojeg se traži skidanje imuniteta tiče vremena prije nego je Dabro bio ministar i prije formiranja ove parlamentarne većine. "Ne bi bilo ni osobito pametno, a ni korisno, da jedna takva situacija privatnoga karaktera iz ranijeg vremena dovede u pitanje funkcioniranje Vlade i parlamentarne većine", rekao je premijer Plenković. Naglasio je da je Državno odvjetništvo potpuno samostalno i neovisno u svom djelovanju, kao i druga tijela kaznenoga progona, na koja izvršna vlast ne utječe. Oni mogu, dodao je, komentirati, ali nisu ti koji o tome odlučuju. Konačnu odluku o tome donosi sud, dodao je. "Izabrani smo da bismo radili na korist građana, za gospodarski, socijalni i opći napredak, i to je ono na što ćemo se fokusirati", poručio je.
U tri godine brutalne agresije na Ukrajinu politika hrvatske Vlade je konzistentna i opravdana u međunarodnom pravu i temeljnim načelima
Što se tiče odluka koje su donesene u Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a, premijer je govorio i o njihovom značaju, kao i o unutarnjem procesu konzultiranja. Započeo je naglasivši da već tri godine traje ruska agresija na Ukrajinu, kršenje međunarodnog prava, rušenje svih načela međunarodnog poretka, ugrožavanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine, a hrvatska je Vlada to osudila još 24. veljače 2022.
Reagirala je u svim forumima gdje je sudjelovala, dodao je, na način da je osudila agresora, podržala žrtvu i zalagala se za mir, uz načela koja su i Hrvatsku održala postojećom i međunarodno priznatom državom.
Da su Hrvatskoj pregažena temeljna načela teritorijalne cjelovitosti, upozorio je, možemo se zapitati bi li danas Hrvatska bila u svojim Ustavnim granicama.
"To je temeljno načelo koje vodi našu politiku, koja je konzistentna, opravdana u međunarodnom pravu i u temeljnim načelima", poručio je.
Ruska agresija na Ukrajinu, dodao je, ima izravne posljedice na sve, a da nje nije bilo ne bi bilo energetske krize bez presedana, ekonomske krize, inflatornih pritisaka i socijalnih tenzija.
Zato to nije samo sigurnosna tema i pitanje međunarodnog prava, već je to i ekonomska tema, energetska tema, socijalna tema i tema našeg načina života protekle tri godine.
Situacija s dvije rezolucije o Ukrajini u UN-u
Kako bi javnosti približio što se zadnjih dana događalo u Ujedinjenim narodima, premijer je pojasnio da postoje dva tijela - Opća skupština, u kojoj su sve članice, i Vijeće sigurnosti, u kojem je 15 članica, 5 stalnih i 10 nestalnih koji se rotiraju.
Rezoluciju koju je predložila Ukrajina, a podržala ju je Hrvatska, bilo je predloženo da se usvoji na Općoj skupštini, i to zato što je Rusija stalna članica Vijeća sigurnosti i svaku inicijativu koja bi svojim sadržajem išla u prilog zaštiti žrtve, a to je Ukrajina, nije dopuštala proteklih nekoliko godina.
Hrvatska je, zajedno s brojnim europskim i transatlantskim partnerima, tu rezoluciju podržala i ona je prošla.
S noći petka na subotu dogodilo se to da su SAD napisale svoju rezoluciju, koja je bila vrlo kratka i sadržavala je tri poruke. Prva je bila da treba zaustaviti rusko-ukrajinski konflikt ili sukob, druga je bila da je UN organizacija koja služi za mirno rješavanje sporova, a treća, operativna poruka, je da treba osigurati trajni mir.
U subotu ujutro, pojasnio je, stoga je sazvao u Vladu ministre kojih se to tiče, pritom opovrgnuvši izmišljene medijske teze o tome da ministar Anušić nije bio pozvan. Ministar je, naime, bio u Osijeku i nije bilo potrebe da dolazi u Zagreb. U Zagrebu je bio i Ivan Šimonović, dugogodišnji stalni predstavnik pri UN-u, pa je i on bio na sastanku.
Analizirali su do u detalje situaciju i s ukrajinskom i s američkom rezolucijom, pojasnio je, svjesni da će biti amandmana koji će se predlagati te su razrađivali scenarije kako bi o pojedinom amandmanu zauzimali stav.
Pritom je naglasio da je osoba koja Hrvatsku predstavlja u UN-u profesionalni diplomat, nije član stranke i nije njegov osobni izbor, odnosno nije ništa od onoga što Milanović stalno plasira u javnost o postojanju nekakvog navodnog ešalona ljudi koje Vlada šalje umjesto veleposlanika.
Postoje, pojasnio je, profesionalni ljudi, koji obavljaju poslove otpravnika poslova ukoliko veleposlanika nema, a to nisu nikakvi stranački ljudi i nikakve privatne konekcije, istaknuo je odbacivši teze o alternativnoj mreži veleposlanika.
Vlada je načelne pozicije itekako precizno artikulirala Uredu predsjednika, a zauzvrat je dobila priopćenje
Nakon konzultacija, kazao je, zaključili su što bi bile načelne pozicije Vlade za stav Republike Hrvatske o važnoj temi, u kojoj su se razišle političke početne postavke Hrvatske i Europske unije te SAD-a, što je novonastala situacija.
Zadužio je svog vanjskopolitičkog savjetnika, Dinu Mihanovića, da obavijesti vanjskopolitičkog savjetnika predsjednika Republike, Nevena Pelicarića, o tome što Vlada načelno smatra da bi trebao biti stav Hrvatske, kada se bude o tome glasalo u ponedjeljak, oko 10 sati ujutro po hrvatskom vremenu. To je, dodao je, bilo oko 15 sati u subotu.
"Oni su primili tu informaciju, rekli su hvala, primili smo na znanje, a moj savjetnik je od njih tražio povratnu informaciju. Znate što je na stolu u New Yorku, znate što je načelni stav Vlade, što je vaš stav pa da onda pokušamo dogovoriti koji će bit zajednički stav i zajednička instrukcija našem stalnom predstavniku", kazao je premijer. U Vladi su, kazao je, čekali na odgovor i subotu i nedjelju, te u ponedjeljak ujutro ponovo zatražili feedback, ali ga nisu dobili.
Dobili smo, podsjetio je, priopćenje javnosti koje u biti nije reklo ništa osim apsurdne teze da se nismo prije konzultirali s predsjednikom prije nego smo zauzeli stav. Upitao je, logički, ako je na Vladi i predsjedniku da se usuglašavaju, valjda se onda očekuje da Vlada ima neko mišljenje o nekom pitanju.
Stoga je Vlada, lege artis, iskazala svoj načelni stav i to na način kako se to radi, kazao je premijer, pojasnivši kako ne treba misliti da se predsjednici i premijeri čuju o svakom pitanju, nego se dogovaraju preko vanjskopolitičkih savjetnika, primjerice, ili timova koji su u stalnoj komunikaciji i koji idu u detalje.
"Mi smo načelne pozicije itekako precizno artikulirati, a zauzvrat smo dobili priopćenje", ustvrdio je i dodao:
"Vlada je pružila ruku Uredu predsjednika, s ciljem da se usuglasimo oko važnog političkog pitanja. Mi u sadržajnom smislu feedback nismo dobili."
Takva hitna situacija kakva se dogodila u noći s petka na subotu, nastojala je od Vlade biti riješena maksimalno principijelno i učinkovito u tehničkom smislu te politički korektno prema Uredu predsjednika, završila je na način da Vlada nazad dobije javno priopćenje i to još s kritikom.
Da je, primjerice, predsjednik imao potpuno drukčiji stav od Vlade i da je Vlada taj stav čula, onda bi se nastavili razgovori da se vidi kakva će se instrukcija poslati u New York.
Pojasnio je da je na američku rezoluciji Francuska uložila amandmane koji su svi prošli, pa tako više nije "konflikt", nego "invazija", pa se više ne zaboravlja načelo teritorijalnog integriteta i suvereniteta, pa se na kraju kaže da nije samo trajni mir, nego je pravedan, sveobuhvatan trajni mir koji u tim riječima podrazumijeva i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i mirnu reintegraciju okupiranih teritorija.
Svi želimo zaustaviti daljnje ubijanje, ali pravedan mir mora dovesti do reintegracije okupiranih područja Ukrajine
Premijer je kazao da američka administracija u načelu ima dobru namjeru - žele iskoristiti svoju snagu na međunarodnoj sceni, zaustaviti daljnje ubijanje, što svi podržavaju, uključivši i hrvatsku Vladu.
Ali, rješenje koje bi se zaustavilo na primirju koje ne bi imalo vrlo detaljan mirovni plan koji bi doveo do teritorijalne cjelovitosti Ukrajine i reintegracije okupiranih područja, za nas politički, u odnosu na naša načela i privrženost međunarodnom pravu, ne bi bio dovoljan, poručio je premijer, jer bi takva situacija prisilila Ukrajinu na kapitulaciju, nagradila Rusiju kao agresora i ponizila 99 posto stajališta zapada o ruskoj agresiji na Ukrajinu.
"Mi se s tim kao konačnim ishodom ne želimo identificirati. Da su tako drugi postupali u Hrvatskoj, ja sam gotovo siguran da nas danas ne bi ni bilo", poručio je premijer Plenković. Slaže se s predsjednikom, naglasio je, da se radi o važnim vanjskopolitičkim temama koje zahtijevaju od Hrvatske da zauzima ozbiljan stav. Da bi se on zauzeo, dodao je, Vlada je povukla konzultacijski potez - brz, pravovremen i metodološki korektan - i čekala je feedback 48 sati. Ali, dobila je priopćenje.
Ovo danas izgovara, istaknuo je, ne da bi produbljivali razlike koje postoje, nego da bi javnost bila točno informirana o tome tko što radi. Vlada se, poručio je, tim temama svih ovih devet godina bavi jako ozbiljno jer da nije tako ne bi ostvarila pregršt vanjskopolitičkih postignuća za Hrvatsku.
Kreće treće izdanje narodnih obveznica, do sada je u državne vrijednosnice uloženo 6,8 milijardi eura
Govoreći o trećoj temi, izdavanju državnih vrijednosnica, najavio je treće izdanje narodnih obveznica, podsjetivši da je do sada izdano sedam trezorskih zapisa.
Ukupna financijska težina do sada izdanih vrijednosnica je 6,8 milijardi eura. "Time su naši građani i institucionalni investitori pokazali povjerenje u smjer ekonomske politike hrvatske Vlade te su mnogi od njih imali koristi jer je isplaćeno 248 milijuna eura kamata za uložena sredstva", poručio je.
Podsjetio je i na glavne makroekonomske pokazatelje- rast koji će biti vjerojatno na 3,7 posto, deficit na 2,1 posto, udio javnog duga u BDP-u 58,5 posto te inflacija do 3 posto.
To u potpunosti, kazao je, reflektira ambicije Hrvatske kao odgovorne zemlje koja ispunjava maastriške kriterije i omogućava rast plaća i mirovina te veći životni standard.
Uz to, tu je i skok za čak pet stupnjeva u rejtingu Hrvatske na razinu A prema sve tri svjetske agencije.
PVRH
