Založivši se za principijelan pristup u postizanju pravednog i održivog mira u Ukrajini, koji će poštivati načela međunarodnog poretka i prava, teritorijalni integritet i suverenost Ukrajine, premijer Plenković upozorio je na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, da bi samo pragmatični pristup zaustavljanju ratnih operacija, koji bi se pretvorio u zamrznuti konflikt i koji bi anektirana i okupirana područja ostavio dugoročno pod ruskim ustavnim sustavom, bio ne samo neuspjeh Ukrajine već i međunarodne zajednice te svega što ona predstavlja. Poručio je da su mirovni pregovori bez sudjelovanja Ukrajine „no go“, a bez prisustva Europe potpuno politički neprihvatljivi, s obzirom na transatlantsko partnerstvo, savezništvo u okviru NATO-a te bilateralne odnose.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjeluje na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Danas je sudjelovao na panelu Ukrajinski ručak, u organizaciji Zaklade Viktora Pinchuka, uz predsjednika Estonije Alara Karisa, predsjednicu Vlade Danske Mette Frederiksen, potpredsjednicu Vlade Ukrajine Olgu Stefanišinu te posebnog izaslanika za Ukrajinu predsjednika SAD-a Trumpa generala Kietha Kelloga. Tom je prigodom poručio da svi vrlo pozorno prate signale američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegove administracije o postizanju mira Ukrajini i željeli bi da se oni malo više elaboriraju.
Smatra kako postoje dva pristupa postizanju mira, jedan je pragmatični pristup, a drugi principijelni pristup. Pragmatični pristup odnosi se na trenutno zaustavljanje ubijanja jer je poginulo previše ljudi i previše je razaranja. Ako je to pristup nove administracije, dodao je, može ga razumjeti, a nastojanja za brzim prestankom ratnih djelovanja treba pozdraviti.
Mir koji će poštivati teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine
Međutim, tu je i principijelni pristup. Svjedočimo potpunoj negaciji i kršenju međunarodnog poretka i prava te temeljnih vrijednosti koje zagovaramo. Dodao je kako su se obje te epizode, aneksija Krima u 2014. i početak agresije prije tri godine 2022., dogodile tijekom administracije Demokratske stranke u SAD-u.
Ono što zagovara i ukrajinski predsjednik Zelenski, ali i lidere Europske unije, uz možda jednu ili dvije iznimke, jest da je potrebno postići ne bilo kakav, već pravedan mir, koji će poštivati teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine.Jer, dodao je, kada bi taj pragmatički pristup završio primirjem koji bi se pretvorio u zamrznuti konflikt i koji bi anektirana i okupirana područja ostavio dugoročno pod ruskim ustavnim sustavom, to ne bi bila pobjeda.
To bi bio ne samo neuspjeh Ukrajine, upozorio je, već međunarodne zajednice i svega što ona predstavlja. Hrvatska je Ukrajini pružila značajnu vojnu i drugu pomoć, podsjetio je, kako bilateralno tako i kroz pakete pomoći Europske unije, i nastavit će to činiti, naglasio je, jer je jedna od rijetkih zemalja koja je imala iskustvo okupiranih teritorija 1990-ih.
Neka od njih, naglasio je, uspjeli smo vratiti tek kad smo postali dovoljno snažni i izjednačili se u moći s tadašnjim agresorom Miloševićevom Srbijom. Bili smo dovoljno jaki da povratimo teritorij vojno, a preostali dio u svoj smo ustavni poredak vratili uz pomoć UN-a i snažnog vodstva tadašnjeg američkog generala Kleina. To iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, naglasio je, može biti korisno i Ukrajini.
Mirovni pregovori moraju uključivati Ukrajinu, ali i Europu
Što se tiče mirovnih pregovora, uz sve dužno poštovanje američkoj inicijativi, oni su „no go“ bez sudjelovanja Ukrajine, poručio je premijer Plenković. Mirovni pregovori bez prisustva Europe bili bi potpuno politički neprihvatljivi, s obzirom na transatlantsko partnerstvo, savezništvo u okviru NATO-a te bilateralne odnose. Europske zemlje zajednički su dale puno u vojnom, financijskom, humanitarnom, tehničkom i svakom drugom smislu, kazao je, a na svakom sastanku Europskog vijeća u zadnje tri godine posebna pozornost posvećena je Ukrajini.
Kada sada u mirovnim pregovorima za stolom ne bi bila zastupljena Europa, to bi bilo više nego neobično, dodao je premijer Plenković.
Sve manje od pravednog i principijelnog mira bila bi grozna poruka u budućim krizama
Borbu Ukrajine za svoju slobodu premijer Plenković ocijenio je herojskom, uz nevjerojatnu otpornost, i to treba poštovati, poručio je.
Mir stoga, dodao je, mora biti pravedan i principijelan. Sve manje od toga bila bi grozna poruka u budućim krizama, budućim ekspanzionističkim politikama, budućim agresijama i budućim nestabilnostima u Europi i svijetu, naglasio je.
Nastavak vojne i svake druge potpore Ukrajini kako bi se osnažila u nastojanjima da obrani svoj teritorij, dodao je, treba teći paralelno s mirovnim pregovorima.
Proteklo vrijeme, kazao je, upozorava sve kako ne smiju biti politički naivni jer ako Rusija troši 10 posto svog BDP-a i gotovo 40 posto svoga proračuna na vojsku, to nije kratkoročna vježba već ratna ekonomija s dugoročnim ciljevima i to treba uzeti u obzir u kontekstu mirovnih pregovora.
Nagrađivanje agresora imalo bi dalekosežne posljedice za mir i stabilnost u svijetu
U razgovoru s novinarima nakon panela, premijer Plenković upozorio je kako bi nagrađivanje agresora mirovnim sporazumom koji ne bi uzeo u obzir principijelni pristup, imao dalekosežne posljedice za mir i stabilnost u svijetu i međunarodni poredak kakav se zagovara u svijetu nakon 1945. godine.
Trenutno, osim ideje američke administracije da krenu razgovori, nemamo strukturu sadržaja tog mirovnog plana. Na stolu je i dalje mirovna formula predsjednika Zelenskog, dodao je. Pozitivno je, u svakom slučaju, to da su razgovarali predsjednik SAD-a Trump i predsjednik Rusije Putin, te da je odmah nakon toga o svemu obaviješten i ukrajinski predsjednik Zelenski.
Govoreći o nastupu predsjednika Zelenskog na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji ocijenio ga je čvrstim te naglasio da Zelenski nije prihvatio ponudu da Ukrajina dio prihoda od svojih sirovina daje Americi.
Ukrajina, pojasnio je, ima loša iskustva sa sigurnosnim jamstvima iz 1995. iz sporazuma iz Budimpešte, kada je odustala od svog nuklearnog arsenala i zauzvrat dobila jamstva stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, međutim to joj nije pomoglo u ruskoj agresiji.
Pozicija Hrvatske, kazao je premijer, jest da je na strani i međunarodnog prava i na strani žrtve, na temelju u konačnici i našeg jedinstvenog iskustva.
Bez nastavka velike međunarodne političke i vojne pomoći Ukrajina se teško može oduprijeti agresiji
Upitan ima li dojam da se odustalo od ukrajinskog članstva u NATO-u, premijer Plenković kazao je da nije ni bilo formalnog dokumenta u kojem je takvo nešto obećano jer tako nešto ni NATO ni Europska unija u biti ne daju.
Podsjetio je da je hrvatska Vlada snažno podržala ukrajinsko članstvo u Europskoj uniji i u tom segmentu Ukrajini itekako pomaže. Što se tiče članstva Ukrajine u NATO-u, dodao je, ono što se može iščitati iz izjava najviših dužnosnika američke administracije jest da oni to u ovom trenutku ne vide kao realnu opciju.
Zato predsjednik Zelenski, da bi osigurao egzistenciju svoje zemlje, prije svega očekuje daljnju potporu Ukrajini jer se bez velike međunarodne političke i vojne pomoći teško može oduprijeti agresiji. Pritom je dodao kako ne pamti tako veliku međunarodnu vojnu pomoć jednoj kao što je dana Ukrajini u posljednje tri godine. Samo snažna Ukrajina može biti ozbiljan i dostojan protivnik agresoru i zato je ta potpora važna, poručio je.
Ogromna ulaganja u hrvatske Oružane snage
Osvrnuo se i na ulaganja u obranu. Podsjetio je da je Hrvatska postigla cilj koji od saveznica traži NATO o ulaganju od 2 posto BDP-a u obranu. Od toga, naglasio je, čak 30 posto ide na modernizaciju, naglasivši da su hrvatske obrambene snage u procesu zamjene istočne vojne tehnologije zapadnom, u potpunosti.
Podsjetio je da je na početku prvog mandata ove Vlade, 2016. godine, proračun Ministarstva obrane bio 530 milijuna eura, a na kraju ovoga mandata bit će čak 5 puta veći.
Uz ulaganja u obranu, naglasio je premijer, važno je ostati unutar Maastriških okvira, držati kreditni rejting i paziti na sve drugo što je važno, poput gospodarskog rasta koji je među prva tri unutar Europske unije.
Jačanje trgovinskih odnosa i energetske suradnje s Bavarskom
Na marginama Sigurnosne konferencije, premijer Plenković održao je jučer i danas niz bilateralnih susreta. S premijerom Bavarske Markusom Söderom razgovarao je o temama ovogodišnje konferencije i važnosti postizanja pravednog mira u Ukrajini.
„Potvrdili smo izvrsne bilateralne odnose, kojima pridonosi i hrvatska zajednica u Bavarskoj. Želimo nastaviti jačati trgovinske odnose i turističku razmjenu, kao i energetsku suradnju, koristeći prednosti proširenja kapaciteta hrvatskog LNG terminala“, poručio je nakon sastanka na platformi X premijer Plenković. S bivšim austrijskim kancelarom Karlom Nehammerom, premijer Plenković razgovarao je o političkoj situaciji u Austriji, transatlantskim odnosima i ulozi EU-a oko međunarodnih inicijativa za postizanjem primirja u Ukrajini.
Podrška europskom putu BiH i jednakopravnosti konstitutivnih naroda
Susreo se i s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto, a razgovarali su, između ostalog, o nastavku kvalitetne suradnje između dviju institucija kojima su na čelu.
„Prioritet Hrvatske je postizanje jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda i ubrzanje europskog puta BiH, koji su važni radi funkcionalnosti i stabilnosti zemlje“, istaknuo je premijer Plenković.
Hrvatska je danas još prepoznatljivija stranim ulagačima
S vodećim predstavnicima međunarodnih poslovnih grupacija raspravio je niz tema vezanih za trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i Europi. „Kao država članica najuže europske integracije, Schengena i eurozone, koja ostvaruje snažan rast BDP-a i A kreditni rejting, Hrvatska je danas još prepoznatljivija stranim ulagačima“, poručio je premijer Plenković. S bivšim predsjednikom Europske komisije i čelnom osobom organizacije Gavi Joséom Barrosom razgovarao je o globalnim temama, kao i nastavku izvrsne suradnje s tom organizacijom.
„Hrvatska podržava međunarodne napore za većom pristupačnosti cjepiva te ćemo realizirati nove donacije na GAVI pledging summitu u suorganizaciji s Europskom komisijom“, poručio je na platformi X.
S premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskijem potvrdio je izvrsne bilateralne odnose između dvije zemlje.
„Sjeverna Makedonija zaslužuje napredak prema članstvu u EU, a na tom putu će imati snažnu potporu hrvatske Vlade. Raspravili smo o stanju na jugoistoku Europe i globalnim sigurnosnim temama“, sažeo je glavne naglaske razgovora na platformi X.
Njegovati vrijednosti demokracije te štititi ljudska prava i načela međunarodnog prava
Sastao se i s povjerenicom Europske komisije za Sredozemlje Dubravkom Šuicom, a s predsjednikom Vlade Armenije Nikolom Pashinyanom istaknuo je zajedničku predanost jačanju političke i gospodarske suradnje Hrvatske i Armenije. Raspravili smo i o mirovnim pregovorima između Armenije i Azerbajdžana.
S vodećim predstavnikom GLOBSEC-a Wilhelmom Moltererom i predsjednikom Atlantskog vijeća Frederickom Kempeom razgovarao je o glavnim pitanjima koja se tiču transatlantske suradnje, kao i međunarodnim naporima za postizanjem mira u Ukrajini, koji treba biti pravedan i održiv.
S glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom razgovarao sam o suradnji Hrvatske i Vijeća Europe, stanju na jugoistoku Europe i globalnim temama.
„U uvjetima brojnih izazova, važno je njegovati vrijednosti demokracije te štititi ljudska prava i načela međunarodnog prava“, poručio je premijer Plenković.
Jačanje Frontexa i učinkovitije suzbijanje krijumčarskih aktivnosti
Sastao se i s Peterom Sørensenom, novim posebnim izaslanikom EU-a za dijalog Beograda i Prištine. Raspravili su daljnje planove za odvijanje procesa dijaloga kojeg nastavljaju snažno podržavati.
S Alexanderom Dobrindtom, predsjednikom grupacije CSU-a u Bundestagu razgovarao je o situaciji u Njemačkoj ususret predstojećih izbora, temama sigurnosne konferencije i bilateralnim odnosima Hrvatske i Njemačke.
S Arminom Pappergerom, izvršnim direktorom tvrtke Rheinmetall AG, razgovarao je o mogućnostima suradnje s hrvatskim tvrtkama u okviru obrambene industrije.
Sastao se i s povjerenikom Europske komisije za unutarnje poslove i migracije Magnusom Brunnerom.
„Zahvaljujući predanom angažmanu hrvatske policije, Hrvatska učinkovito štiti nacionalnu i vanjsku granicu EU-a, u skladu s pravnim poretkom“, poručio je nakon sastanka na platformi X.
Razgovarali smo i o potrebi jačanja Frontexa i učinkovitijem suzbijanju krijumčarskih aktivnosti.
Susreo se i sa šahovskim velemajstora i velikim prijateljem Hrvatske Garijem Kasparovim, s kojim dijeli, kazao je, stav o potrebi daljnjeg jačanja Ukrajine, koja pruža otpor ruskoj agresiji.
PVRH
