O tome što novo u svjetskim odnosima donosi ponovni dolazak Donalda Trumpa na čelo Sjedinjenih američkih država više je pitanja nego li odgovora. U Sloveniji je k tomu još koje pitanje više pa i po neki odgovor. Na pitanje koliko je Trumpu blizu Slovenija, možemo odgovoriti posredno s pitanjem: koliko je obitelji Donalda Trumpa i Melaniji Trump bliska Slovenija, o čemu imamo jasan i točan odgovor: Slovenija je i dio obitelji Trump. Melanija, supruga predsjednika je Slovenka i zajedno s Donaldom imaju sina Barrona, koji govori slovenski i dobro poznaje slovenske običaje i pjesmice iz djetinjstva koje je proveo uz nedavno preminulu baku, rođenu u slovenskom gradiću Sevnici na Savi nedaleko od Zagreba. Iz rodne Sevnice je u svijet mode krenula i Melanija i u SAD stupila u brak, tada s uspješnim poslovnim čovjekom Donaldom. Potiče iz skromne radničke obitelji, što se prepoznaje u javnim nastupima i u suzdržanim reakcijama, smirenom i prijatnom ponašanju. Od ponedjeljka Melanija s Donaldom ulazi po drugi put u Bijelu kuću s najavom, da ne želi puno mijenjati. U kontaktima sa slovenskim političarima imali smo prilike saznati o vezama i odnosima s Trumpom i suprugom Melanijom. Tako je tadašnji slovenski premijer dr. Miro Cerar sa svojom partnericom Mojcom Stropnik imao više prilika druženja s prvim američkim parom. Njegova partnerica Mojca je predsjedniku Trumpu preko Melanije izručila jedno značajnije osobno pismo-poruku. Naravno, s Melanijom je slovenski par razgovarao slovenski, pri čemu su se uvjerili u naklonjenost Melanije prema matičnoj domovini Sloveniji.
Danas, i predsjednica Slovenije dr. Nataša Pirc Musar i premijer dr. Robert Golob (koji se i osobno susreo s Donaldom Trumpom) očekuju od Trumpove administracije dobru suradnju. To je bilo vidljivo i ove srijede na zboru diplomata na Brdu kod Kranja. Dodajmo ovome, da je slovenska predsjednica kao odvjetnica zastupala Melaniju u jednom pravnom postupku i da su i dalje ostale u lijepom kontaktu. U svojim govorima na diplomatskom prijemu predsjednica i premijer Slovenije očitovali su svoja stajališta o svjetskim krizama (Ukrajina i Gaza), svakako bliže američkim stajalištima, ali s različitim njihovim međusobnim nijansama. Predsjednica Slovenije bila je neposrednija, jer je usmjerila kritiku i na ponašanje Rusije u Ukrajini, te Izraela u Gazi. Treba reći da na prijemu nije bilo veleposlanika Rusije (koji nije ni bio pozvan, jer je zbog agresije na Ukrajinu isključen iz diplomatskog zbora), a nije bilo ni veleposlanika Izraela (koji se nije odazvao pozivu, iz prosvjeda zbog slovenskih kritika izraelskoga genocidnoga djelovanja u Gazi i zbog priznavanja Palestine).
Slovenska predsjednica nastupila je pod dojmom tragedije palestinskog naroda, rekavši u oštroj kritici prema Izraelu: „Na Bliskom istoku je Izraelu, koji se poziva na pravo obrane, dozvoljeno sve. Tragično je, da se na veliko trpljenje i dnevne žrtve palestinskoga naroda, mi u međunarodnoj zajednici jedva odzivamo“, rekla je Nataša Pirc Musar, a premijer Golob je izrazio uvjerenje i obavezu „da Slovenija učini sve što može, da ostane primirje i da se uspostavi princip dvije države, pa da tako Palestina konačno zauzme svoje državno suvereno mjesto u svjetskoj zajednici“. I u odnosu prema Rusiji kao agresoru slovenska predsjednica je bila oštrija i odlučnija: „Rusija grubo gazi suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Unatoč svemu, vjerujem, da će Rusija i Ukrajina ove godine biti u pregovorima. Ukrajina mora imati posljednju riječ o predmetu pregovora i sadržaju dogovora, uz dosljedno poštivanje načela cjelovitosti“, rekla je predsjednica Pirc Musar. Premijer Golob je izrazio uvjerenje, „da su sazreli uvjeti za pravedan mir. Međunarodna zajednica mora u ovom trenutku zaboraviti na svoje vlastite interese i okrenuti se prije svega tome kako postići pravedan mir“, rekao je Golob. U njegovome kabinetu državni tajnik za vanjsku politiku i sigurnost Vojko Volk često ističe, kako on tvrdi, jednostavnu formulu rješenja stanja u Ukrajini: „Ruska vojska se treba odmah povući s cjelokupnog teritorija međunarodno priznate Ukrajine i onda razgovarati dalje na uređenju odnosa između Rusije i Ukrajine“.
Slovenska politika dosljedno izvršava politiku Europske unije, ali to ostavlja nelagodu i nerazumijevanje skupinama „mirovnjaka“, koji u pogledu rata u Ukrajini uporno vide uzrok samo na zapadno europskoj strani, u EU i SAD. Oni traže prekid rata i obustavljanje bilo kakve vojne pomoći žrtvi agresije Ukrajini. O tome kako bi onda Ukrajina i dalje mogla živjeti u opravdanoj slobodi i nezavisnosti ne daju nikakav odgovor. Većina tih osoba su akademici ili sveučilišni profesori. Na čelu te skupine intelektualaca je političar iz Kopra Aurelio Juri, koji je s ovom skupinom bio primljen kod Predsjednice Republike. Evo što ona u priopćenju kaže o tim različitim mišljenjima između nje i skupine mirovnjaka: „Predsjednica Republike kao i predstavnici delegacije usmjereni su u svojim nastojanjima u jednom cilju kako bi u Ukrajini kao i na Bliskom istoku konačno zavladao mir. Putovi do cilja mogu biti različiti, ali najznačajnije jest, da taj put i cilj što prije nađemo“.
Evo što ta skupina uglednih slovenskih osoba savjetuje Predsjednici Republike u pogledu stanja u Ukrajini koju je napala Rusija i ratuje već treću godinu:
„ - Idite na put u Moskvu k Putinu, kao što je to učinio Orban (premijer ili prva osoba Mađarske) i povežite se s još nekim državama Europe, koje misle slično, da su za završetak rata nužni pregovori, a ne naoružavanje Ukrajine, pa idite na primjer predsjedniku vlade Slovačke Robertu Fico i možda uskoro i hrvatskome predsjedniku Zoranu Milanoviću;
- Suprotstavite se učlanjenju Ukrajine u NATO i daljem širenju savezništva NATO;
- Našu javnost bi konačno trebalo upoznati da nam nije mjesto u tom društvu i da je vrijeme da odemo u neutralni odnosno nesvrstani status“.
Razumljivo je da Slovenija i zbog svojega iskustva u stjecanju nezavisnosti ostaje na strani država, kojima je ugrožen suverenitet i postojeće međunarodno priznate granice.
Kako će sve to izgledati za Sloveniju i svijet neposredno poslije inauguracije Donalda Trumpa možda niti sam Trump ne zna. Rusija želi i računa na kapitulaciju Ukrajine, za SAD bi bilo prihvatljivo kompromisno rješenje, ali to za Ukrajinu nije rješenje. Ako se Ukrajinu prisili, da prihvati neki ustupak Rusiji, to bi povećalo nesigurnost svih susjeda Rusije, od Norveške i Finske i od Baltičkih država do Rumunjske, Bugarske i Grčke. Ako se to dogodi to bi bilo porazno i za EU i za SAD. Dalji putovi traženja izlaza iz ove zaraćene situacije u mnogome će zavisti kako će se postaviti SAD. Amerika igra na kartu razdora unutar EU i između SAD i EU. U tome može Donald Trump pokazati koliko razumije potrebu očuvanja Ukrajine kao glavnog štita prema Rusiji.
(IVAN BOTTERI, naš je dopisnik iz Ljubljane - opaska urednice)
Na slici - Obitelj Trump - Otac Melanije Vikotor Knavs, Melanija, sin Barron, Donald Trump
