Osvrnuvši se na raspravu koja se vodi u dijelu javnosti, u kontekstu jučerašnjeg sastanku na vrhu u Dubrovniku, o tome je li na njemu trebao sudjelovati i predsjednik Republike Milanović, premijer Plenković ocijenio je to demonstracijom neznanja o načinu na koji Hrvatska, ili bilo koja druga zemlja, sudjeluje na međunarodnim skupovima. Pojasnio je kako ni na jednom međunarodnom skupu ni jednu državu istovremeno ne predstavljaju i predsjednik države i predsjednik vlade. Uz to, dodao je, predsjednik Milanović nije ni pokazao inicijativu da na tom skupu sudjeluje. „Pozicija Vlade je jasna, principijelna, utemeljena na međunarodnom pravu, utemeljena na solidarnosti, na osudi ruske agresije i potpori Ukrajini prema žrtvi“, poručio je i dodao da se radi o unisonom stavu cijelog zapadnog svijeta. Milanović, za razliku od Vlade, već dvije i pol godine ima proruski stav i prorusku retoriku, a zahvaljujući onima koji ga podržavaju, podsjetio je premijer Plenković, to se nažalost dijelom reflektira na raspoloženje hrvatske javnosti. Izrazio je nadu da će se rasprava vratiti na sadržaj i međunarodnu važnost jučerašnjeg skupa, umjesto da se vodi o trivijalnim i potpuno nebitnim temama.
Otvarajući današnju, 31. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.
Jučer je u Dubrovniku održan sastanak na vrhu između Ukrajine i Jugoistočne Europe, a riječ je o trećem takvom susretu između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnika država jugoistoka Europe.
Prva dva takva sastanka održana su u Ateni i Tirani.
Uoči sastanka na vrhu, premijer Plenković i predsjednik Ukrajine Zelenski održali su i bilateralni susret tijekom kojega je potpisan i sporazum o dugoročnoj suradnji i potpori između dvije zemlje.
U Dubrovniku istaknuta snažna potpora država jugoistoka Europe Ukrajini
Oba sastanka premijer je ocijenio odličnima, istaknuvši da je sastanak na vru protekao u duhu snažne potpore svih tih država Ukrajini.
„Ponovili smo snažnu potporu hrvatskoga naroda i hrvatske Vlade Ukrajini u okolnostima ruske agresije na Ukrajinu, koja traje već gotovo 1000 dana“, poručio je premijer Plenković podsjetivši da je Hrvatska do sada Ukrajini dala oko 300 milijuna eura pomoći.
Nastavit ćemo pomagati dalje, dodao je, a jednako tako i podržavati njen europski i transatlantski put.
Na sastanku na vrhu usvojena je Dubrovačka deklaracija, a premijer je naglasio da su na ovom, trećem sastanku, sudjelovali čelnici baš svih 14 zemalja.
S te je strane, a i po ocjeni predsjednika Zelenskog, taj dubrovački sastanak dosad najuspješniji.
Nikada na istom međunarodnom skupu ne sudjeluju i predsjednik i premijer neke zemlje
Premijer Plenković osvrnuo se i na razne komentare u medijskom prostoru, odnosno na, kako je kazao, vapaje da na tom sastanku sudjeluje predsjednik Milanović.
Ocijenio je to demonstracijom neznanja o načinu na koji Hrvatska, ili bilo koja druga zemlja, sudjeluje na međunarodnim skupovima.
„Da nije smiješno, bilo bi tragično, s obzirom na to od koga sve to dolazi. Potpuni izostanak minimalne upućenosti u zbivanja s međunarodnim konferencijama“, ocijenio je pojasnivši da nikada ni na jednom skupu ni u jednoj zemlji ne sudjeluju i predsjednik i premijer.
Predsjednik Vlade u formatu ovog sastanka sudjeluje od njegovih početaka, već treći put.
„Niti ga se zvalo, a niti je on pokazivao inicijativu da dolazi. Pretpostavljam da je to dovoljno jasno ovim apologetima, naročito SDP-u i sličnima koji misle da je to nešto jako bitno“, dodao je.
U tom je kontekstu naveo kako ni on nije sudjelovao na sastanku u Crnoj Gori neki dan, niti danas u Poljskog, gdje je Milanović.
Milanović već dvije i pol godine ima prorusku retoriku što se nažalost reflektira dijelom i na raspoloženje hrvatske javnosti
Drugi aspekt, dodao je, jest političkog karaktera i stava prema ruskoj agresiji na Ukrajinu.
„Pozicija Vlade je jasna, principijelna, utemeljena na međunarodnom pravu, utemeljena na solidarnosti, na osudi ruske agresije i potpori Ukrajini prema žrtvi“, poručio je i dodao da se radi o unisonom stavu cijelog zapadnog svijeta.
Milanović, za razliku od Vlade, već dvije i pol godine ima proruski stav i prorusku retoriku, a zahvaljujući onima koji ga podržavaju, podsjetio je premijer Plenković, to se nažalost dijelom reflektira na raspoloženje hrvatske javnosti.
Vidljivo je iz anketa, kazao je premijer, da je nažalost dio ljudi ostao bez osjećaja solidarnosti prema Ukrajini jer sluša Milanovićev proputinovski narativ i onih koji ga podržavaju.
„Jednu su nam sramotu učinili prigodom glasanja u Saboru o sudjelovanju u EU misiji vojne pomoći prije godinu i pol dana. Sad će imati drugu priliku na glasovanju o NATO-ovoj aktivnosti sigurnosne i logističke potpore Ukrajini, o kojoj je odlučeno na summitu u Washingtonu, na kojem je bio Milanović, a ne ja“, istaknuo je.
Organizacijom skupova poput jučerašnjeg Hrvatska dobiva još veću relevantnost na međunarodnoj sceni
Snažna i principijelna potpora Hrvatske Ukrajini, kakva je dana i jučer u Dubrovniku, ispravna je za hrvatsku državu, za njenu reputaciju i konzistentnu politiku u proteklih tridesetak godina, poručio je premijer Plenković.
Oni koji podržavaju Milanovića, istaknuo je, stavljaju u fokus, umjesto supstance samog skupa, trivijalnu temu kao što je tko je trebao biti pozvan te još dovode u pitanje zašto je tamo bio predsjednik Srbije.
„Bio je jer je bio i na prethodna dva sastanka, jer sudjeluje u tom formatu“, kazao je premijer istaknuvši da je dobro što i Srbija sudjeluje na skupu o podršci Ukrajini u organizaciji Hrvatske.
Organizacijom takvih skupova Hrvatska dobiva još veću relevantnost na međunarodnoj sceni, dodao je.
S obzirom na prisutnost velikog broja medija na jučerašnjem skupu, izrazio je nadu da će se u javnosti rasprava o njemu ipak vratiti na sadržaj, umjesto da se vodi o potpuno nebitnim i trivijalnim temama poput ove zašto netko nije bio ili je bio pozvan.
Hrvatska će nastaviti pomagati BiH u saniranju posljedica katastrofalnih poplava
Osvrnuo se potom na posljedice velikih poplava u Bosni i Hercegovini, o kojima je jučer na marginama summita u Dubrovniku razgovarao s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.
„Situacija s posljedicama ovih velikih poplava je zaista jako teška. Velika su stradanja u nizu gradova u Bosni i Hercegovini“, izvijestio je kazavši da su bosanskohercegovačke vlasti itekako cijenile potporu Hrvatske i njenih službi. Dodao je da će Hrvatska nastaviti pomagati i dalje.
Vlada je u kontaktu i sa splitsko-dalmatinskim županom Bobanom i načelnicom Podgore gospođom Radić u vezi velikih šteta uslijed bujičnih poplava.
Tamo će se, nakon proglašenja elementarne nepogode, napraviti procjena šteta, a Vlada će pomoći u njihovom saniranju.
Od ostalih aktivnosti izdvojio je obnovu Prirodoslovnoga muzeja, koji je otvoren početkom tjedna, a u koju je uloženo 31,6 milijuna eura.
Još je jednom čestitao i Dan Hrvatskog sabora, koji je obilježen prekjučer svečanom sjednicom.
Jutros je u Osijeku sudjelovao na otvorenju američke tvornice Jabil, koja će otvoriti čak 1.500 novih radnih mjesta.
Odabrali su Hrvatsku u konkurenciji 16 drugih zemalja, kazao je premijer Plenković, a to je i potvrda da su ulaganja kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem u zadnjih osam godina putem javnih investicija stvorila preduvjete i povoljne uvjete za strane ulagače.
S današnje sjednice Vlade izdvojio je odluku koja je, kako je kazao, jako važna za grad Zagreb i za zdravstveni sustav, a radi se o rješavanju dugogodišnjih problema u kontekstu imovinsko-pravnih odnosa između Hrvatske i Grada Zagreba u vezi sa zemljištem u Blatu, koji je ključan preduvjet za realizaciju strateškog projekta izgradnje dječje bolnice.
PVRH
