"S puno povjerenja u vas kao nositelje ekonomskog razvoja, želim reći da ćemo u dijalogu, kao što smo to činili i do sada, povlačiti poteze koje Hrvatsku dosta solidno provode kroz ovaj turbulentan period i političkih i sigurnosnih i ekonomskih i financijskih relacija", poručio je predsjednik Vlade na Konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" istaknuvši da Vlada pravodobno i odvažno reagira baš kada treba, u okvirima onoga što je moguće. Država, zaključio je, mora osigurati socijalnu, ekonomsku i financijsku pouzdanost i predvidivost.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u Koprivnici na konferenciji „Hrvatska kakvu trebamo – Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva“.
Tom je prigodom premijer Plenković istaknuo da su okolnosti u kojima svi gospodarstvenici rade u proteklim godinama sve, samo ne uobičajene – izuzetno zahtjevne u kontekstu nekoliko isprepletenih kriza koje zahtijevaju snažan odgovor i države i gospodarskih subjekata.
Poručio je da je politika Vlade u tim okolnostima, kao i njegov osobni cilj, držati tri temeljne točke u fokusu.
Prva je zadržati političku stabilnost. Druga je zadržati socijalnu koheziju u društvu usprkos i unatoč ovakvim krizama, a to znači poduzimati mjere da društvo kroz načelo solidarnosti zadrži jednu homogenost i zajednički prebrodi period u kojem se nalazi.
Treća je izbjeći socijalnu frakturu, odnosno izbjeći da se dio građana osjeća bespomoćnim, ima niska primanja i ne vide perspektivu
Podsjetio da je Vlada u proteklim godinama praktički nepostojeće inflacije i gospodarskoga rasta vodila odgovornu politiku upravljanja javnim financijama.
U vremenu više kriza paralelno svi moraju pokazati snagu i odgovornost
Hrvatska je tada išla iz politike deficita u politiku suficita, rapidno smanjivala javni dug, izašla je iz procedure makroekonomskih neravnoteža i procedure prekomjernog proračunskog manjka, postupno je dizala svoj kreditni rejting i danas došla na najvišu razini investicijskog rejtinga uopće.
Pritom je imala sidra, a to su bili strateški ciljevi Vlade – ulazak u europodručje i na tom putu poduzimanje svih potrebnih reformi te ulazak u Schengenski prostor i poduzimanje svih reformi koje schengenska pravna stečevina nosi.
Kad imate dva tako velika strateška cilja, dodao je premijer Plenković, onda oni sa sobom nose sistematičan napor svih aktera koji su u to uključeni.
Ta su dva procesa, istaknuo je, osigurala određeni rezervu za krize i dodao da je Hrvatska u vremenu u kojima se više kriza događa paralelno – od pandemije koronavirusa, dvaju razornih potresa, teških posljedica ruske agresije na Ukrajinu, energetske krize, prehrambene krize i inflatornih pritisaka – pa i država i gospodarstvo i građani u tom kontekstu moraju pokazati snagu i odgovornost.
"Mi smo u ovim okolnostima učvrstili gospodarstvo jer je tu država bila odgovorna. Jer ako je makro okvir dobar, onda je svima vama koji ste u gospodarstvu lakše", poručio je predsjednik Vlade.
Samo država je taj akter koji može pomoći svima kada im to treba
U proteklih šest godina Hrvatska je prema indeksu razvijenosti per capita sa 61 posto razine EU-a došla na 70 posto, što je osjetan napredak.
U tom cijelom procesu, dodao je, Vlada je nastojala postići veću ekonomsku suverenost zemlje.
Pritom smatra da je politika modernog suverenizma najbolji način za strateško ostvarivanje nacionalnih interesa – a to znači da je sve ono što je Hrvatskoj bitno brže, bolje, učinkovitije i lakše ostvariti kapitalizirajući svoj međunarodni položaj.
"Da Hrvatska danas nije članica Europske unije, puno teže bismo se nosili sa svim ovim krizama koje imamo, bili bismo manje otporni, manje snažni i imali bismo manje sigurnih jastuka na koje se možemo osloniti", pojasnio je.
Ovakva kriza, istaknuo je premijer Plenković, pokazala je da je samo država taj akter koji može pomoći svima kada im to treba.
Politička filozofija stranke kojoj je na čelu, dodao je, jest tržišno gospodarstvo i što manje države, sloboda poduzetništva i odgovornost pojedinca.
Međutim, u ovakvim se okolnostima pokazuje da država ima svoju misiju i ona je jedina tu koja pomaže kada nitko drugi ne može.
Hrvatska u ovim okolnostima uspijeva imati rast od 5,7 posto prema projekcijama
Vlada je to pokazala, podsjetio je, u covid krizi, politikom očuvanja radnih mjesta i isplatom nekoliko plaća za 800 tisuća radnika privatnom sektoru.
U današnjim okolnostima, naveo je premijer, pokazuje se jedna nova dimenzija međunarodnih odnosa, a to je da se energenti koriste kao oružje, a dobar primjer za to je plin.
Na sastanku Europskoga vijeća Hrvatska je zastupala stajalište o potrebi nalaženja mehanizma koji će osigurati da cijene plina ne idu u nebo.
Opisujući atmosferu na sastanku Europskog vijeća prošlog tjedna u Bruxellesu, kazao je da je u noći s četvrtka na petak pitanje bilo hoće li se pronaći dovoljno mudrosti za politički kompromis koji će onima koji se klade na tržištima plina poslati poduku da ne mogu ići beskrajno u nebo ili će biti samo jedan među njima koji će blokirati konsenzus.
Da se europski čelnici nisu dogovorili, naglasio je opisujući poveznicu između politike, energetike i ekonomije, u petak ujutro bi cijene plina, koje su ovako pale, bile još više i produbile ekonomsku i energetsku krizu.
"U tim okolnostima naša je zadaća da budemo dovoljno snažni i spremni suočit se i s novim izazovima koji će krenuti. Zato nije nebitno da Hrvatska, u ovim okolnostima, uspijeva imati rast prema našim projekcijama od 5,7 posto u 2022.", istaknuo je premijer Plenković dodavši da time osiguravamo rezervu za eventualne nove krize i zahvalivši svim gospodarstvenicima koji su dali ogroman doprinos tome rastu.
Vladin paket mjera od 26 milijardi kuna jedan od najvećih u EU
Vlada će u svojoj ekonomskoj politici, naglasio je, voditi računa da njeni paketi mjera budu adekvatni ugrozi, podsjetivši da je već dosadašnjim proljetnim i jesenskim paketom mjera izdvojila 26 milijardi kuna.
Kada se komparativno gleda snaga hrvatskog gospodarstva s drugim zemljama, 26 milijardi kuna je jedan od najvećih paketa mjera u Europskoj uniji.
Zbog toga paketa, dodao je, hrvatski građani znaju da će im kroz jesen i zimu cijena plina i struje biti ista, dok će cijena naftnih derivata biti manja nego što bi bila da nema Vlade koja to osigurava.
"Važno je da budemo svjesni da to što djeluje da je sve OK i normalno, je normalno zato što se odlučilo da tako bude, a ne što je to slučajno tako", poručio je.
Inflacija je, otprilike, na mjesečnoj razini blizu prosjeka Europske unije, dok nekoliko država članica ima mjesečnu inflaciju i veću od 20 posto.
Posebno je važno voditi računa o sigurnosti opskrbe hranom, istaknuo je premijer Plenković, a glavne elemente poljoprivredne politike, najavio je, detaljnije će elaborirati na Danima hrvatske poljoprivrede u petak u Puli.
Iduće godine očekujemo pad inflacije na oko 6 posto
Da nije bilo covida i ruske agresije na Ukrajinu, danas bi glavne teme na svim međunarodnim forumima bile isključivo digitalizacija i zelena transformacija, a bez obzira na ovu trenutnu krizu moramo gledati kako dalje, poručio je predsjednik Vlade, jer će svijet vrlo brzo ponovno doći na to igralište na kojem će biti uspješni oni koji su se na vrijeme prilagodili i u jednom i u drugom segmentu.
Zato je Vlada nedavno u javno savjetovanje uputila Strategiju digitalnog razvoja Hrvatske, a kada je riječ o obnovljivim izvorima energije oni su kontinuirani dio Vladine politike.
Govoreći o inflaciji, premijer Plenković kazao je da u Vladi očekuju da ona iduće godine padne na oko 6 posto.
U ovom vremenu, dodao je govoreći o intervencijama, Vlada je subvencionirala energente, snižavala stope PDV-a i radila druga porezna rasterećenja. Sve mjere koje je poduzimala imale su direktan efekt na troškove gospodarstva i građana.
Reguliranje rada nedjeljom, podizanje minimalne plaće, dodatni porez na dobit
Govoreći o daljnjim iskoracima najavio je reguliranje rada nedjeljom.
Želeći uvažiti sve razumne potrebe u tom procesu, kazao je, Vlada je izašla s jednim racionalnim prijedlogom koji uzima u obzir Hrvatsku kao turističku destinaciju, balans privatnog i poslovnog života te osigurava potrebe svih službi koje trebaju biti na raspolaganju građanima.
Što se tiče minimalne plaće, najavio je njezino podizanje na 4220 kuna neto.
Ujedno, uvest će se i dodatni porez na dobit kako bi se pravednije podijelio teret krize. Poručio je kako se ne radi ni o kakvom dodatnom udaru na gospodarstvo već o mjeri prema kojoj će se točno vidjeti tko je i u vremenu krize profitirao više nego što je normalno.
"U vrijeme krize načelo solidarnosti mora biti temeljno načelo kohezije društva", istaknuo je premijer Plenković.
To, dodao je, neće biti nešto što je neizdrživo, ali će biti signal da u ovakvim okolnostima svi moraju dati doprinos – nikakva penalizacija, nego solidarnost.
Vlada nastavlja i socijalni dijalog sa sindikatima – s ciljem da učinimo maksimalno što se može, ali opet da svi shvate da ne može baš sve biti kao da se ništa oko nas ne događa i da sve bude kako si je svatko zamislio i nikako drugačije, poručio je predsjednik Vlade.
Osigurali smo 25 milijardi eura za ovo desetljeće, uz 9 milijardi samo za regionalni razvoj
"Kroz našu politiku želimo da se gradi veća otpornost društva i dizanjem standarda i konkurentnosti", istaknuo je i dodao da upravo taj kontekst trebaju iskoristiti gospodarstvenici kako bi bili nositelji ekonomskoga razvoja zemlje.
U tom je kontekstu podsjetio da je za ovo desetljeće za to Vlada osigurala 25 milijardi eura bespovratnih sredstava.
Govoreći o ukupnim rezultatima gospodarstva naveo je rast industrijske proizvodnje od 6,7 posto, rast izvoza od 32, posto, milijun i 621 tisuću zaposlenih, dok je istodobno stopa registrirane nezaposlenosti pala na 6,1 posto, što su dobri brojevi za Hrvatsku na tržištu rada.
Smanjenje javnog duga nakon covid-krize ponovno ide jednako rapidno dolje kao što je bilo prije.
U konačnici, Partnerskim sporazumom s Europskom komisijom osigurano je dodatnih 9 milijardi eura za ravnomjerni regionalni razvoj što predstavlja nikad viši iznos sredstava koja izravno idu u županije.
Vlada je, dodao je premijer Plenković u tom kontekstu, promijenila kartu regionalnih potpora i ispravila ranije nepravde te učinila sve pretpostavke da se Hrvatska ravnomjerno razvija pa i kroz Projekt Sjever, Projekt Slavonija, Baranja i Srijem te projekte Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar i Banovina.
Hrvatska među samo 15 zemalja koje su i u NATO-u i u EU i u Schengenu i u europodručju
"Za dva mjeseca Hrvatska će biti među samo 15 zemalja svijeta koje su i u NATO-u i u Europskoj uniji i u Schengenu i u europodručju, a počeli smo i pregovore s OECD-om. To je dosta uzak krug država na svijetu. Ne možete biti u većoj jezgri nego što jeste", istaknuo je premijer Plenković poručivši kako će to dugoročno definirati Hrvatsku i učiniti je vidljivom baš svima, što je itekako važno upravo za gospodarstvenike.
Iduće godine Hrvatska će biti u situaciju kao i sve druge zemlje, a to je da će joj rast biti manji. Podsjetivši na Vladinu politiku "manje obećaj, više isporuči", kazao je kako se predviđa da će rast biti na 0,7 posto BDP-a, što je skromno, ali realno s obzirom na okolnosti.
Govoreći o energetici, premijer Plenković kazao je kako je Vladina ideja da Hrvatska bude regionalni energetsku hub.
Imamo jako dobru postojeći kritičnu energetsku infrastrukturu, a sve planirane investicije nas dugoročno, s obzirom na kompletno promijenjenu globalnu situaciju, pozicioniraju da budemo sigurni za naše građane, a relevantni i korisni i za druge, kazao je.
"S puno povjerenja u vas kao nositelje ekonomskog razvoja, želim reći da ćemo u dijalogu, kao što smo to činili i do sada, povlačiti poteze koje Hrvatsku dosta solidno provode kroz ovaj turbulentan period i političkih i sigurnosnih i ekonomskih i financijskih relacija", poručio je predsjednik Vlade istaknuvši da Vlada pravodobno i odvažno reagira baš kada treba, u okvirima onoga što je moguće.
Država, zaključio je, mora osigurati socijalnu, ekonomsku i financijsku pouzdanost i predvidivost.
