Ne biti uz Ukrajinu znači izdaju svih načela na kojima se temelji demokratski svijet. Svijet nije ponovio pogreške od prije 30 godina kad Hrvatska nije imala opći izraz solidarnosti kakvu ima Ukrajina, poručio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković obrativši se sudionicima parlamentarnog sastanka na vrhu Krimske platforme, čiji je Hrvatska domaćin.
Skup su zajednički organizirali Hrvatski sabor i Vrhovna rada. Otvorili su ga hrvatski i ukrajinski predsjednici parlamenata Gordan Jandroković i Ruslan Stefančuk. Među ostalima, videovezom se obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij. Ukrajinski narod pokazao je snagu, odvažnost i odlučnost u borbi za slobodu i teritorijalnu cjelovitost
Predsjednik Vlade Plenković u svom je izlaganju izrazio zadovoljstvo što su sudionici sastanka još jednom dali snažnu potporu Ukrajini, zahvalivši predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću na odluci da domaćinstvo, u partnerstvu s Vrhovnom radom, bude upravo u Zagrebu.
"Naša se konferencija odvija u okolnostima novih brutalnih napada na Ukrajinu dronovima samoubojicama na civilne mete, na kritičnu energetsku infrastrukturu kako bi se, prije zime, pričinila dodatna šteta i demoralizirao ukrajinski narod", kazao je Plenković, dodavši da je ukrajinski narod pokazao u proteklih godinu dana da je snažan, čvrst, da se neće obeshrabriti kada se udara na njegov identitet, kada mu se lijepe etikete nacifikacije. Naprotiv, pokazao je odvažnost i odlučnost da se bori za svoju slobodu i za svoj teritorijalni integritet", istaknuo je Plenković.
Tri poruke sa sastanka
Kazao je da je danas važno poslati tri bitne poruke. "Prva poruka je da, kao što sam rekao u Kijevu u kolovozu prošle godine, jasno i glasno kažemo da je Krim Ukrajina, da su i Donjeck i Luhansk Ukrajina, da su svi privremeno okupirani teritoriji Ukrajine ukrajinski i da će dugoročno, uz borbu Ukrajinaca i potporu međunarodne zajednice, i Ukrajina ostvariti svoj teritorijalni integritet", poručio je.
Druga je poruka, kazao je Plenković, dati podršku zastupnicima u Vrhovnoj radi koji u zahtjevnim okolnostima rade ono što im je povjerio ukrajinski narod - vode zemlju prema i vode je prema europskoj budućnosti.
Treća poruka usmjerena je prema svjetskom poretku utemeljenom na međunarodnom pravu, načelima globalnog upravljanja iza kojeg stoji cijeli demokratski svijet, a upravo je ona presudna ovoga tjedna u kojem je obilježen Dan Ujedinjenih naroda, poručio je predsjednik Vlade.
Hodamo uz Ukrajinu, s prijateljem smo kada je u potrebi
"Hrvatska je kontinuirano davala podršku Ukrajini. I politički, i diplomatski, i ekonomski i financijski, humanitarno i vojno", istaknuo je, dodavši da je domaćinstvo ovoga sastanka simbolički još jedna manifestacija da, u ovim teškim okolnostima za Ukrajinu, hodamo uz nju, da smo s prijateljem kada je u potrebi, a to činimo jer je danas moralno, pravno i civilizacijski ispravno biti na strani Ukrajine.
"Ne biti na strani Ukrajine znači biti na strani onih koji brutalnom silom žele ostvariti svoje osvajačke ciljeve. Ne biti uz Ukrajinu danas znači biti uz Kremlj i njegove ortake u ovom sramnom i bolnom dobu europske i svjetske povijesti. Ne biti uz Ukrajinu danas znači izdaju svih načela na kojim se temelji demokratski svijet, a biti uz Ukrajinu znači biti na pravoj strani povijesti", istaknuo je Plenković.
Hrvatska dobro zna što su agresija, sila i negiranje prava na postojanje te itekako cijeni ukrajinsku borbu za slobodu, istinu i demokraciju
Reminiscirajući hrvatska iskustva iz Domovinskog rata i srpske agresije na Hrvatsku Plenković je naglasio da Hrvatska dobro zna što su agresija, sila i negiranje prava na postojanje te itekako cijeni ukrajinsku borbu za slobodu, istinu i demokraciju. "Drago nam je da Europa i svijet nisu ponovili greške otprije 30-ak godina kada Hrvatska nije imala ovakav opći izraz međunarodne solidarnosti kakav dana ima Ukrajina. Iskreno vam čestitam na tom uspjehu, ovo je izraz solidarnosti bez presedana, potpori žrtvi i osudi agresora", istaknuo je Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska je bila među prvima koja je dala podršku ukrajinskim težnjama za neovisnost kada je 1991. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman putovao u Kijev nedugo nakon referenduma o samostalnosti Hrvatske, kao i da je Ukrajina bila među prvim zemljama koje su priznale Hrvatsku te nam ujedno obrambeno i vojno pomogla u vremenu nepravednoga embarga.
"Bilo mi je drago prošlog tjedna obratiti se Vrhovnoj radi. Vidio sam koliko entuzijazma i srčanosti imaju ukrajinski zastupnici. Slično je bilo i u Hrvatskom saboru u vremenu agresije. Hrvatski sabor je u teškim okolnostima proglasio i neovisnost Republike Hrvatske", kazao je Plenković.
Prisjetivši se svoje uloge kao šefa izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Ukrajinom Plenković je rekao da temu detaljno prati više od osam godina.
Krimska platforma poruka je da demokratski svijet na ciljeve Rusije nikada neće pristati
"Nezakonita aneksija Krima 2014., kada gledamo iz današnje perspektive, bila je najava daljnjih ruskih osvajačkih najava, njezinog negiranja slobodno izražene volje Ukrajinaca koji su na referendumu 1991. jasno iskazali većinski opredjeljenje za neovisnost Ukrajine", rekao je Plenković ustvrdivši da je Krimska platforma danas poruka da demokratski svijet na ciljeve Rusije nikada neće pristati.
Kazao je i da je istina o posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, osobito na Krim, prisjećanje na teška kršenja ljudskih prava Ukrajinaca, Tatara, drugih manjina i vjerskih zajednica.
"Okupacijska vlast tamo sustavno ugrožava očuvanje njihove kulture, obrazovanja, identiteta i tradicije", podsjetio je Plenković.
Kazao je da je ruska agresija na Ukrajinu koristila krimski scenarij kao model za rusifikaciju novookupiranih područja. „Napadni, protjeraj, okupiraj, organiziraj lažne referendume i anektiraj. To je model koji demokratski svijet ne može i neće prihvatiti“, rekao je Plenković i dodao da upravo zato sustavna militarizacija Krima koji je postao mjesto odakle se napada ukrajinski teritoriji nije prihvatljiva za demokratski svijet.
Spomenuo je i da Rusija pristup Krimu ograničava i OESS-u, i UN-u, i Vijeću Europe, a posebno nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima.
Ostanimo jedinstveni i njegujemo međunarodni poredak utemeljen na pravu
Istaknuo je da snažna potpora parlamenata, uključivši i deklaraciju Hrvatskoga sabora dan nakon početka agresije, znače poruku solidarnosti te je važno da, kao međunarodna zajednica, ostanemo jedinstveni i njegujemo međunarodni poredak utemeljen na pravu.
Kazao je i da Rusija danas energente koristi kao oružje, ne bi li energetskom i prehrambenom krizom, a posljedično ekonomskim, financijskim i inflatornim pritiscima utjecala na raspoloženje u zapadnim zemljama kako bi došlo do socijalnih fraktura i kako bi se fragiliziralo jedinstvo koje je danas čvrsto i jasno.„Upravo zato parlamenti imaju važnu ulogu u potpori vladama kako bi ostali stabilni i jedinstveni u potpori Ukrajini i ukrajinskom narodu. A Krim je poseban simbol u tom pogledu“, kazao je premijer.
Niste sami, borite se za pravdu, mir i slobodu i mi smo uz vas
Predsjednik Vlade naglasio je da je Hrvatska slobodna i demokratska zemlja, zahvaljujući hrvatskim braniteljima i ponudio hrvatsku ekspertizu i iskustvo ukrajinskim braniteljima u rehabilitaciji u posttraumatskim okolnostima, kao i iskustva u razminiranju.Premijer Plenković istaknuo je da su Ukrajinci moralni pobjednici za sve nas te je važno da budemo uz njih upravo sada kada im je najteže. „Niste sami, borite se za pravdu, mir i slobodu i mi smo uz vas“, poručio je.
Jandroković: Nemojmo posustati u pomoći Ukrajini
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da ovim summitom šaljemo snažnu poruku jedinstva, solidarnosti i potpore Ukrajini u jeku ruske agresije, dodavši da su međunarodna zajednica, EU i NATO brzo nakon ruske invazije jedinstveno i solidarno odgovorili na Putinov anticivilizacijski potez. "Duh ukrajinskog naroda podsjetio me na duh hrvatskog naroda od prije tridesetak godina. I mi smo svoj ponos, domoljublje i odvažnost tada stavili sučelice vojno nadmoćnom agresoru", rekao je Jandroković. Pozvao je da se zemlje jasno opredijele i stanu na ukrajinsku stranu. "Duboko smo svjesni razlike između agresora i žrtve. Nitko ne bi trebao imati dileme na koju stranu ovog sukoba stati. Nemojmo posustati u pomoći Ukrajini na putu prema njenoj pobjedi", naglasio je Jandroković.
Stefančuk: Vraćanje Krima pod ukrajinski integritet
Predsjednikom Vrhovne Rade Ukrajine Ruslan Stefančuk rekao je da je uvjeren da će današnji skup biti produktivan i plodonosan i zahvalio Hrvatskoj na suorganizaciji samita jer ga nije bilo moguće održati u Kijevu zbog "svakodnevnih agresivnih napada na Ukrajinu". „Inicijativa ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog postala je općeprihvaćena i geografski se širi. Naš cilj je jasan, vraćanje Krima pod ukrajinski integritet", rekao je.
Na kraju je izrazio uvjerenost da će se u bliskoj budućnosti ostvariti san Ukrajine - pobjeda i mir.
Zelenskij: Ukrajinska zastava ponovo će se zavijoriti na Krimu
„Ukrajinska zastava ponovo će se zavijoriti na Krimu i tom privremenom okupiranom poluotoku donijeti europske vrijednosti i prestanak vjerskog i etničkog progona“, poručio je Volodimir Zelenskij obraćajući se videovezom sudionicima Krimske platforme u Zagrebu.
„Suradnjom možemo potpuno promijeniti situaciju. Povratak ukrajinske zastave na Krim povratak je europskim standardima. Onomu što svi vi imate u svojim zemljama - sigurnost, riješena socijalna pitanja, kulturu, obrazovanje", dodao je.Ponovio je da njegova zemlja u borbi protiv ruskog agresora treba vojnu i financijsku podršku te sankcije Rusije.
"To je temelj za budući mir", istaknuo je, dodavši da je svijet nakon ruske invazije postao okrutnije mjesto u kojemu Rusija može izazvati glad blokiranjem slobodne plovidbe i zaustavljanjem izvoza.
Zelenskij je hrvatskim prijateljima zahvalio na pozivu i hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću na gostoprimstvu, a okupljene pozvao da posjete oslobođeni Krim čim se tamo vrate jer taj dio Europe nije vidio tako uvažene goste već duže vrijeme.
Izvor: Hina/Vlada
