Premijer Plenković izvijestio je kolege na Europskom vijeću da je Hrvatska ispunila sve kriterije za ulazak u Schengen te očekuje uskoro i formalnu odluku Vijeća ministara, nakon usvajanja mišljenja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Govorio je i o potrebi zajedničkog europskog rješenja za cijenu plina poručivši kako je on ključan. Izdvojio je i temu izbora u Bosni i Hercegovini, istaknuvši kako se nakon intervencija visokog predstavnika mora ići u daljnje razgovore kako bi se istinskom reformom izbornog zakona osigurala stvarna ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u toj zemlji.
U završnoj izjavi za medije nakon dvodnevnog boravka u Pragu na inauguralnom sastanku na vrhu Europske političke zajednice i neformalnog sastanka Europskoga vijeća, predsjednik Vlade Andrej Plenković rezimirao je najvažnije poruke.
Današnji sastanak Europskoga vijeća uvelike je bio fokusiran na trenutnu situaciju u Ukrajini, kojoj je ponovno izražena solidarnost i potpora te različiti oblici pomoći Europske unije – od političkih napora do financijske, ekonomske, humanitarne i vojne pomoći. Premijer Plenković svoje je intervencije na sastanku iskoristio za nekoliko tema. Prva je bila hrvatsko pristupanje Schengenu.
Naime, izvjestitelj Europskoga parlamenta boravi u Hrvatskoj, a premijer će se s njim sutra ujutro susresti u Zagrebu, a i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola još jednom je izrazila punu potporu hrvatskom članstvu u Schengenu.
Očekujemo uskoro formalnu odluku Vijeća o ulasku Hrvatske u Schengen
U sljedećih nekoliko tjedana, objasnio je premijer, održat će se rasprava i na nadležnom odboru Europskoga parlamenta, a potom i usvajanje mišljenja na plenarnoj sjednici, nakon čega se tema vraća na Vijeće ministara koji bi trebali donijeti formalnu odluku, koju će u konačnici prihvatiti Europsko vijeće.
Bugarska i Rumunjska već su dugo "u čekaonici" te bi i oni htjeli ući zajedno s Hrvatskom 1. siječnja 2023., a premijer Plenković poručuje kako im želi sve najbolje te da to podržava, ako su spremni.
Hrvatska je, dodaje, ispunila sve kriterije, a on je spreman, bude li potrebno, dati dodatna pojašnjenja državama članicama u sljedećim tjednima, kako bi se konačno odluka donijela.
Daljnji korak u BiH prava izborna reforma koja će osigurati stvarnu ravnopravnost Hrvata
Druga tema o kojoj je govorio bili su nedavno održani opći izbori u Bosni i Hercegovini. Izrazio je zadovoljstvo odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta o određenim promjenama Ustava i izbornog zakona jer je na taj način osigurao političku stabilnost u post izbornom razdoblju.
"Međutim, isto tako želimo da ta njegova intervencija bude prvi korak u daljnjim razgovorima o izbornoj reformi koja će osigurati stvarnu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao jednog od tri konstitutivna naroda. Jer, vidjeli smo da je četvrti put da je jedan narod, Bošnjaci u Federaciji, Hrvatima izabrao njihovoga predstavnika što smatramo apsolutno suprotnim i duhu i slovu onoga što je dogovoreno u Daytonu 1995. i ne pridonosi povjerenju između dvaju naroda", poručio je premijer istaknuvši da Hrvatska zagovara europski put BiH i želi stabilnost i dobre odnose s tom zemljom.
Optužbe Srbije su sasvim neprimjereno politiziranje
Osvrnuo se i na napade koje iz Srbije dolaze prema hrvatskoj Vladi i podsjetio kolege koji, kazao je, to već ionako znaju, da je osmi paket sankcija donijela cijela Europska unija te da je Hrvatska spremna pomoći Srbiji, kada je riječ o transportu nafte, ali poštuje režim mjera ograničenja koje postoje prema Rusiji.
Nikakvih dokaza nije bilo o tome da bi na bilo koji način bila ugrožena energetska sigurnost i opskrba naftom Srbije, kada je riječ o rafineriji u Pančevu u koju već desetljećima stiže različita nafta iz različitih izvora.
"Prema tome, nikakvih problema u preradi nema, a ovo je jedna politizacija i sasvim neprimjereno napadanje Hrvatske, koje sam već jučer i jutros snažno odbacio", poručio je.
Današnji sastanak Europskoga vijeća uvelike je bio fokusiran na trenutnu situaciju u Ukrajini, kojoj je ponovno izražena solidarnost i potpora te različiti oblici pomoći Europske unije – od političkih napora do financijske, ekonomske, humanitarne i vojne pomoći. Premijer Plenković svoje je intervencije na sastanku iskoristio za nekoliko tema. Prva je bila hrvatsko pristupanje Schengenu.
Naime, izvjestitelj Europskoga parlamenta boravi u Hrvatskoj, a premijer će se s njim sutra ujutro susresti u Zagrebu, a i predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola još jednom je izrazila punu potporu hrvatskom članstvu u Schengenu.
Očekujemo uskoro formalnu odluku Vijeća o ulasku Hrvatske u Schengen
U sljedećih nekoliko tjedana, objasnio je premijer, održat će se rasprava i na nadležnom odboru Europskoga parlamenta, a potom i usvajanje mišljenja na plenarnoj sjednici, nakon čega se tema vraća na Vijeće ministara koji bi trebali donijeti formalnu odluku, koju će u konačnici prihvatiti Europsko vijeće.
Bugarska i Rumunjska već su dugo "u čekaonici" te bi i oni htjeli ući zajedno s Hrvatskom 1. siječnja 2023., a premijer Plenković poručuje kako im želi sve najbolje te da to podržava, ako su spremni.
Hrvatska je, dodaje, ispunila sve kriterije, a on je spreman, bude li potrebno, dati dodatna pojašnjenja državama članicama u sljedećim tjednima, kako bi se konačno odluka donijela.
Daljnji korak u BiH prava izborna reforma koja će osigurati stvarnu ravnopravnost Hrvata
Druga tema o kojoj je govorio bili su nedavno održani opći izbori u Bosni i Hercegovini. Izrazio je zadovoljstvo odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta o određenim promjenama Ustava i izbornog zakona jer je na taj način osigurao političku stabilnost u post izbornom razdoblju.
"Međutim, isto tako želimo da ta njegova intervencija bude prvi korak u daljnjim razgovorima o izbornoj reformi koja će osigurati stvarnu ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao jednog od tri konstitutivna naroda. Jer, vidjeli smo da je četvrti put da je jedan narod, Bošnjaci u Federaciji, Hrvatima izabrao njihovoga predstavnika što smatramo apsolutno suprotnim i duhu i slovu onoga što je dogovoreno u Daytonu 1995. i ne pridonosi povjerenju između dvaju naroda", poručio je premijer istaknuvši da Hrvatska zagovara europski put BiH i želi stabilnost i dobre odnose s tom zemljom.
Optužbe Srbije su sasvim neprimjereno politiziranje
Osvrnuo se i na napade koje iz Srbije dolaze prema hrvatskoj Vladi i podsjetio kolege koji, kazao je, to već ionako znaju, da je osmi paket sankcija donijela cijela Europska unija te da je Hrvatska spremna pomoći Srbiji, kada je riječ o transportu nafte, ali poštuje režim mjera ograničenja koje postoje prema Rusiji.
Nikakvih dokaza nije bilo o tome da bi na bilo koji način bila ugrožena energetska sigurnost i opskrba naftom Srbije, kada je riječ o rafineriji u Pančevu u koju već desetljećima stiže različita nafta iz različitih izvora.
"Prema tome, nikakvih problema u preradi nema, a ovo je jedna politizacija i sasvim neprimjereno napadanje Hrvatske, koje sam već jučer i jutros snažno odbacio", poručio je.
Daljnja elaboracija o zajedničkom rješenju za plin na Vijeću u Bruxellesu za dva tjedna
Na sastanku je bilo riječi i o širem kontekstu energetske situacije. Hrvatska je zadovoljna što je predsjednica Europske komisije, nakon niza apela ministara energetike, poslala pismo liderima u kojem je navela četiri točke. Prva je zajednička platforma na europskoj razini koja se bavi nabavom plina, druga su različiti modeli ograničenja, treća je zajednička nabava plina i četvrta je dugoročno zeleno rješenje za Europu.
U tom kontekstu, dodao je, očekuje se daljnja elaboracija rješenja koje će biti održivo uoči redovitog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu za dva tjedna.
Moramo smanjiti cijene plina na burzama do nekog razumnog nivoa
Kolege na Vijeću upoznao je s Vladinim mjerama u Hrvatskoj – prvom paketu iz proljeća, vrijednom, 5 milijardi kuna, i drugom jesenskom, vrijednom 21 milijardu.
"Ključ je da pokušamo naći zajednički europski odgovor na cijenu plina", poručio je premijer Plenković pojasnivši da je poanta izbjeći špekulativni napor da cijene idu u nebo, s obzirom da cijene na burzama nadilaze cijene eksploatiranja plina negdje u iznosima koji nisu prihvatljivi.
Moramo smanjiti te cijene do nekog razumnog nivoa, kako bi onda intervencije bile lakše, dodao je.
"Hrvatska je izašla na jedan snažan način jer se pripremila. Sve ove godine smo vrlo odgovorno upravljali javnim financijama, imamo dobre fiskalne kapacitete i odličan kredibilitet na međunarodnim financijskim tržištima. Ako ste u stanju da krizu možete iznijeti s mjerama koje donosite i koje su precizno ciljane prije svega da se izbjegne socijalna fraktura i da se održi normalno funkcioniranje života, onda ste pogodili", istaknuo je premijer Plenković.
No, upozorio je, to pitanje Europska unija mora riješiti zajednički, jer inače će biti prevelike razlike u tome koliko je tko spreman i koliko tko može intervenirati, a nije nebitno ni to što nisu sve zemlje u istoj geografskoj poziciji.
Treba spustiti razine što je niže moguće, a onda u okviru toga imati fleksibilnost, pojasnio je i dodao da te cijene ne mogu ići u nebo, jer ako bude trajalo niz godina, svi će imati velike poteškoće.
U tom kontekstu, dodao je, očekuje se daljnja elaboracija rješenja koje će biti održivo uoči redovitog sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu za dva tjedna.
Moramo smanjiti cijene plina na burzama do nekog razumnog nivoa
Kolege na Vijeću upoznao je s Vladinim mjerama u Hrvatskoj – prvom paketu iz proljeća, vrijednom, 5 milijardi kuna, i drugom jesenskom, vrijednom 21 milijardu.
"Ključ je da pokušamo naći zajednički europski odgovor na cijenu plina", poručio je premijer Plenković pojasnivši da je poanta izbjeći špekulativni napor da cijene idu u nebo, s obzirom da cijene na burzama nadilaze cijene eksploatiranja plina negdje u iznosima koji nisu prihvatljivi.
Moramo smanjiti te cijene do nekog razumnog nivoa, kako bi onda intervencije bile lakše, dodao je.
"Hrvatska je izašla na jedan snažan način jer se pripremila. Sve ove godine smo vrlo odgovorno upravljali javnim financijama, imamo dobre fiskalne kapacitete i odličan kredibilitet na međunarodnim financijskim tržištima. Ako ste u stanju da krizu možete iznijeti s mjerama koje donosite i koje su precizno ciljane prije svega da se izbjegne socijalna fraktura i da se održi normalno funkcioniranje života, onda ste pogodili", istaknuo je premijer Plenković.
No, upozorio je, to pitanje Europska unija mora riješiti zajednički, jer inače će biti prevelike razlike u tome koliko je tko spreman i koliko tko može intervenirati, a nije nebitno ni to što nisu sve zemlje u istoj geografskoj poziciji.
Treba spustiti razine što je niže moguće, a onda u okviru toga imati fleksibilnost, pojasnio je i dodao da te cijene ne mogu ići u nebo, jer ako bude trajalo niz godina, svi će imati velike poteškoće.
