Premijer Plenković otvarajući današnju, 119. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema. Najprije se osvrnuo na dokument Europske komisije, u vezi potpunog raskinuća ovisnosti s energentima koji dolaze iz Rusije, prije svega fosilnih goriva, te predstavljanja plana sigurnosti opskrbe energentima. S obzirom da su za to potrebna značajna ulaganja, predviđen je ukupan iznos 300 milijardi eura za cijelu Europu, a bit će namijenjen prije svega za obnovljive izvore energije, ali i za dodatnu plinsku infrastrukturu, što uključuje i proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i daljnje proširenje kapaciteta Plinacroa i plinovoda te ulaganja u infrastruktura za naftu, pri čemu JANAF-ov naftovod postaje strateški pravac za dobavu nafte susjednim zemljama srednje i istočne Europe.
Izrazio je sućut uime Vlade obitelji Mateja Periša, mladića nestalog prije nekoliko mjeseci u Beogradu, s obzirom da je nakon DNK analize potvrđeno da je jučer pronađeno tijelo mladoga muškarca u Dunavu tijelo Mateja Periša.
Govoreći o službenom posjetu državnog tajnika Svete Stolice Parolina Hrvatskoj, koji se odvio uoči 30. obljetnice priznanja i uspostave diplomatskih odnosa, istaknuo je da je taj posjet važan i radi ukupnih odnosa između dvije zemlje, ali i radi njegovih univerzalnih poruka i zalaganja Svete Stolice za mir u Ukrajini.
Posebno je, dodao je, bila važna poruka državnog tajnika Parolina o poštivanju prava konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini.
Prošloga tjedna obilježena je i obljetnica Križnog puta, a premijer Plenković istaknuo je da je dostojanstveno obilježeno sjećanje na taj teški i tragični trenutak strašnih poratnih zločina komunističkog režima, izrazito bolnih za hrvatski narod zbog tisuća ljudi ubijenih bez suda u koloni smrti.
Obilježena je i 100. obljetnica rođenja prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana prisjećanjem na njegovu ulogu u ključnim trenucima stvaranja moderne i slobodne, suverene, europske Hrvatske.
Sastavnice energetske infrastrukture u Hrvatskoj ugrađene u plan Europske komisije
Od ostalih tema izdvojio je dokument Europske komisije, u vezi potpunog raskinuća ovisnosti s energentima koji dolaze iz Rusije, prije svega fosilnih goriva, te predstavljanja plana kako zajamčiti i sigurnost opskrbe i diverzificirane pravce opskrbe.
U tom je planu, istaknuo je, posebno dugoročno važno u kontekstu borbe protiv klimatskih promjena ubrzanje zelene tranzicije i prelazak na obnovljive izvore energije.
S obzirom da su za to potrebna značajna ulaganja, predviđen je ukupan iznos 300 milijardi eura za cijelu Europu, a bit će namijenjen prije svega za obnovljive izvore energije, ali i za dodatnu plinsku infrastrukturu, što uključuje i proširenje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku i daljnje proširenje kapaciteta Plinacroa i plinovoda te ulaganja u infrastruktura za naftu, pri čemu JANAF-ov naftovod postaje strateški pravac za dobavu nafte susjednim zemljama srednje i istočne Europe.
"Važno je da su u ovaj dokument ugrađene bitne sastavnice kritične energetske infrastrukture u Hrvatskoj", dodao je, čime će se napraviti iskoraci prema dodatnim ulaganjima u hrvatsku energetsku infrastrukturu i osiguranju opskrbe energentima.
Za dodatno jačanje gospodarstva više od 1,9 milijardi kuna
Potpredsjednik Marić, kazao je premijer Plenković, danas sudjeluje na konferenciji Hrvatske banke za obnovu i razvoj, koja je jedan od aktera u provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Uz mjere dodjele bespovratnih sredstava za ulaganje javnog i privatnog sektora, to obuhvaća i provedbu mjera financijskih instrumenata HBOR-a u vidu povoljnijih kredita, subvencija kamata i jamstava, vlasničkih i drugih oblika financiranja.
"Tu ima šest financijskih instrumenata ukupne vrijednosti milijardu i 925 milijuna kuna koje će nam pomoći da jačamo otpornost našega gospodarstva, zelenu i digitalnu tranziciju mikro, malih i srednjih poduzeća, pa i velikih poslovnih subjekata i subjekata javnog sektora", rekao je premijer Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska među onim zemljama koje su najučinkovitije u ispunjavanju svih potrebnih reformi i kriterija kako bi na šestomjesečnoj bazi stizale tranše od 700 milijuna eura i tako omogućili realizaciju projekata u razdoblju do 2026., u cilju oporavka hrvatskoga gospodarstva nakon pandemije Covida-19.
Uspoređujući Instrument EU iduće generacije s Planom RePower EU, možemo reći da se radi o jednom mini instrumentu EU iduće generacije, ali fokusiranom na energetski sektor.
"I ovdje vidimo dodanu vrijednost članstva Hrvatske u Europskoj uniji u kriznim okolnostima kakve su trenutno u tijeku", poručio je premijer Plenković.
