Premijer Plenković u Dnevniku HTV-a je poručio da će Hrvatska, vezano uz situaciju s prognanicima iz Ukrajine, pomoći koliko može i koliko bude trebalo. Nepodijeljena je solidarnost svih europskih lidera, kazao je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Dnevniku HTV-a istaknuo je da je važno pokušati objasniti što se dogodilo 24. veljače, koji će ostati kao dan kada smo vidjeli flagrantno kršenje svih načela - kršenja međunarodnog prava, praktički „blitzkriegom“ na suverenu državu, gdje se vode borbe za glavni grad Kijev.
„To je nedopustivo, pozivamo Rusiju da prestane s agresijom i poštuje Ukrajinu kao suverenu državu. Predsjednik Putin nastoji, kako on sam kaže u svojim govorima, ispraviti slabosti i greške ranijih ruskih lidera, dovodi u pitanje identitet Ukrajinaca, govori o njima kao 'malorusima'. To je i poruka Zapadu, prema neširenju, politici otvorenih vrata NATO-a, poruka EU-u i SAD-u. Neposredne posljedice bit će dvije krize - rast cijena energenata, nova izbjeglička kriza, a stvorio se i presedan gdje bilo tko diljem svijeta, nekakav regionalni ili globalni hegemon, može posegnuti za okupacijom neke druge zemlje i za to ne očekivati posljedice. To su ozbiljni, krupni događaji koji su se jučer dogodili i koji će utjecati na međunarodne odnose u mjeri koju nismo vidjeli i u godinama pred nama“, kazao je premijer Plenković.
Europska unija reagirala masivnim paketom sankcija
Na pitanje koliko je daleko Zapad spreman ići kada su u pitanju sankcije prema Rusiji, kazao je da je jučer razgovarao s ukrajinskim premjerom Denisom Šmihalom, koji mu je objasnio cijelu situaciju. Nastoje osigurati funkcioniranje države, organizirati obranu. I on osobno i predsjednik Volodimir Zelenski, koji je bio na videovezi na izvanrednom samitu država članica EU-a, odlučili su ostati u Kijevu.
„Boje se za svoj život, nisu sigurni hoće li biti živi za koji dan. Njihovi apeli bili su vrlo slični apelima koji je Hrvatska upućivala 1991. prema međunarodnoj zajednici. Kao Europska unija reagirali smo masivnim paketom sankcija. Paket je usvojen, odnosi se na bankarski, energetski, prometni i financijski sektor, izvoz, korištenje roba dvostruke napade, popis osoba kojima je zamrznuta imovina ili im je zabranjeno putovanje“ kazao je premijer.
LNG-a na Krku Hrvatskoj omogućio alternativni pravac opskrbe plinom
Dodao je kako se raspravlja i o trećem paketu sankcija - o sustavu plaćanja SWIFT te da ministri financija razmatraju posljedice takvih odluka, jer one imaju efekte i na države članice EU-a.
Kako će se sankcije odraziti na Hrvatsku, koja je buduća cijena plina?
„Što se tiče opskrbe plinom, možemo biti mirni sigurno do kraja sezone grijanja, kazao je Plenković.
Podsjetio je na izgradnju LNG-a na Krku, koji je Hrvatskoj omogućio alternativni pravac opskrbe plinom i tako je dugoročno Hrvatskoj osigurana strateška neovisnost i mogućnost da s tim količinama plina pokrijemo sve potrebe i gospodarstva i kućanstava. Ponovio je kako je Vlada prošli tjedan donijela paket vrijedan 4,8 milijarde kuna, za kojega je dobila pozitivne ocjene.
„Nepodijeljena je solidarnost svih europskih lidera. I u prihvatu izbjeglica - to su sada Mađarska, Slovačka, Poljska. Imali smo niz sastanaka već jučer, svi su u pripravnosti i tu smo da pomognemo koliko možemo i koliko će trebati. Hrvatska ima iskustava u prihvatu izbjeglica“, rekao je Plenković.
Vezano za sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, premijer Plenković je kazao da se jučer ujutro čuo se s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem.
„Važno mi je da se sastanemo što prije, tu sam mu spremnost iskazao jučer i telefonski što se tiče Vlade, i napisao mu pismo“, rekao je.
Bitno je da imamo usuglašene stavove, nastavio je premijer, odgovorili smo slično i dobro je da se on primakao čvrstoj politici Hrvatske, a to je da se moramo držati poštovanja suvereniteta država.
Najveći gospodarski rast Hrvatske u povijesti
Komentirao je rekordni BDP, kazavši da treba osvijestiti činjenicu da smo u 2021. imali najveći gospodarski rast Hrvatske u povijesti, 10,4% rasta BDP-a pokazalo je agilnost hrvatskog gospodarstva, a osobito izvoza, uz sve mjere uslijed COVID-krize.
„Uvjeren sam da smo tu među prve dvije, tri zemlje EU po rastu BDP-a. U idućim godinama BDP neće biti ovako velik rast, ali bit će sigurno vrlo snažan nastavak gospodarskog rasta“, rekao je.
Tko će naslijediti bivšeg ministra Darka Horvata? Predložio je Stjepana Čuraja, ali liberalni partneri nisu bili suglasni, iako se htjelo ojačati liberalni blok u Vladi, to je bila dobronamjerna poruka.
„Preuzeli smo da to bude predstavnik HDZ-a. Moj je principijelan stav da se u Vladu ne može zalutati, za biti u Vladi treba ići na izbore, predstaviti program. Na toj će funkciji biti i stručna i politička osoba, imamo niz kandidata s kojima razgovaramo“, naglasio je predsjednik Vlade Plenković.
Izvor: HRT/Vlada
