Premijer Plenković za posjeta Zadru kazao da je da je covid pogodio Hrvatsku ekonomiju 2020., ali je Vlada u toj krizi očuvala radna mjesta, isplaćene su plaće radnicima u privatnom sektoru te je omogućeno poslodavcima da premoste krizu.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjet Zadarskoj županiji završio je u Zadru gdje se sastao sa županom Zadarske županije Božidarom Longinom i gradonačelnikom Zadra Brankom Dukićem.
U izjavi medijima nakon sastanka, predsjednik Vlade Plenković izvijestio je da je na sastanku bilo riječi o svim temama razvojne i projektne suradnje gdje Vlada podupire razvoj Zadarske županije i Grada Zadra.
„Drago mi je da su ocjene i rezultati u proteklih godinu dana iza nas vrlo pozitivni i da je Zadarska županija, kada je riječ o turističkoj sezoni, ostvarila sjajne rezultate koji su bili iznad svih očekivanja. Prema riječima župana, bili su na razini 2019. godine“, kazao je premijer.
Naglasio je da se ta činjenica uklapa u podatke koji su se danas mogli čuti – prosječna plaća u Hrvatskoj u studenom 2021. je iznosila 7 333 kune.
„Kada se vratimo u vrijeme pet godina prije studenog 2021., dakle u studeni ili listopad 2016., kada je startala naša Vlada, tada je prosječna plaća u Hrvatskoj bila 5 642 kune. To znači da je u našem mandatu prosječna plaća u Hrvatskoj narasla 1 691 kunu“, rekao je premijer dodavši da je u razdoblju od 2009. do 2016. prosječna pak plaća rasla 363 kune.
Zaposlenih 26 tisuća više nego u 2021.
Poručio je da je stoga izrazito važno shvatiti kakva je bila ekonomska dinamika u proteklom razdoblju. U tom je kontekstu podsjetio da je danas u Hrvatskoj 1, 571 milijun zaposlenih, što je čak 35 tisuća više nego u 2020., a 26 tisuća više nego u 2021.
„Današnji podaci o brzom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u - gdje je Hrvatska po europskim podacima na 82,4 posto - govore o onome što smo nekoliko puta naglasili: covid je pogodio Hrvatsku ekonomiju 2020., ali smo u toj krizi očuvali radna mjesta, dali plaće radnicima u privatnom sektoru te omogućili poslodavcima da premoste ovu krizu i da svi ostanu 'na nogama'. U tom kontekstu, da i ovaj rast BDP-a, koji očekujemo da bude veći od 10 posto u 2021., i vraćanje na putanju da budemo među najbržima u Europskoj uniji kad je riječ o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, pokažu da smo konzistentni u ispunjavanju kriterija za europodručje, koje je strateški cilj Vlade u drugom mandatu“, naglasio je premijer Plenković.
Doprinos je Zadarske županije, nastavio je premijer, izrazito važan u brojnim projektima koji se realiziraju.
„Mi ćemo nastaviti s financiranjem vodnoga gospodarstva, vodoopskrbe i odvodnje, dakle niza aglomeracija, bolje prometne povezanosti, rješavanja određenih pitanja koja su eventualno još na stolu, potpore poljoprivrednicima i ribarima - ovo je središte hrvatskog ribarstva. I, naravno, ono što je jutros bila tema – daljnji razvoj otoka“, naveo je.
U tom je kontekstu premijer Plenković zahvalio gradonačelniku i županu te njihovim suradnicima.
Dokument nije Vladin, već Inspektorata obrane
Na pitanje novinara o priopćenju iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske o skidanju oznake 'ograničeno' sa zaključaka Inspektorata obrane o načelniku GS RH, premijer Plenković je kazao da taj dokument nije Vladin, već Inspektorata obrane.
„Još jednom ponavljam, i upućujem predsjednika da surađuje s ministrom obrane. Dakle, imati ton u nekakvom pismu meni u kojem on eto konstatira da 'više ne može surađivati s ministrom', apsolutno je neprihvatljiv. To sam rekao jučer, izvolite komunicirati. Po toj logici bi svatko od nas mogao reći – imam nekog s kim ja više ne mogu surađivati, ili razgovarati. Gdje bismo došli? To nije kultura dijaloga u Hrvatskoj 2022. i upućujem ga u suradnju i razgovore s ministrom obrane“, poručio je premijer Plenković.
U kontekstu teme obrane i Hrvatske vojske, premijer je rekao da bi za razliku od nekih gotovo sitničavih dopisa što ima koju klasifikaciju ili nema, vratio stvari na teme gdje isto dobivamo dopise.
„Jedna je tema Ugovor o kupnji Rafalea, taj je dokument još tajniji. Što ćemo sada? Što da sada ja recimo kažem ministru obrane - možda da ipak ne damo predsjedniku Ugovor. Bi li to bilo normalno? Vjerojatno bi se svi smijali o tome, kako sada njemu nećemo dati Ugovor. Dati ćemo, s dopisom da vodi računa o tome, on nije treća strana, on je hrvatska strana“, kazao je.
S američkom stranom dogovoren puno bolji aranžman za Hrvatsku
Kada je riječ o borbenom vozilu pješaštva Bradley, s američkom je stranom – istaknuo je premijer Plenković – u međuvremenu dogovoren puno bolji aranžman za Hrvatsku, kako u financijskom smislu, tako i u smislu opremanja borbenog vozila te rezervnih vozila koji će nam biti isporučena.
„Idućeg tjedna ćemo detaljnije izvijestiti hrvatsku javnost da kada se te stvari ozbiljno rade, onda jačamo sposobnosti Hrvatske vojske i obrane, a osobito Hrvatske kopnene vojske“, kazao je. Predsjednik Vlade Plenković u tom je svjetlu naglasio da će biti tri win situacije: prva – sposobnost Hrvatske vojske, druga – Đuro Đaković Specijalna vozila imat će značajan posao i značajne prihode u budućnost i treća – osnažit će se partnerstvo sa SAD-om.To je, dakle, optika i politika Vlade, u nacionalnom interesu Hrvatske, što je posebno važno“.
Upitan o stanu predstojnika njegova Ureda, premijer Plenković je rekao da je Zvonimir Frka-Petešić državni dužnosnik pa ima ista prava kao svi ostali državni dužnosnici.
„Mogu imati oni koji po pravilima imaju pravo ukoliko nemaju nekretninu u Zagrebu, ili krugu od 50 kilometara. On nema ni u Zagrebu, ni u Hrvatskoj. On ima to pravo. Do 1. rujna 2017. on nije bio dužnosnik, dakle bio je veleposlanik u Maroku. U trenutku kad je imenovan na ovo mjesto postaje dužnosnik i tim imenovanjem on se transformira, u smislu njegovih prava, u ono što se zove identično pravo kao što ga imaju saborski zastupnici“, kazao je premijer.
On nema nekretninu u Hrvatskoj u vlasništvu, nema je čak ni u Francuskoj, dodao je.
„Što ćemo onda, na primjer, sa saborskim zastupnicima koji imaju nekretninu u Hrvatskoj. Dođu u Zagreb u Sabor, ili dođu biti ministri ili državni tajnici, i onda im tamo isto tako, po istom tom pravilniku, država kao i njemu ili drugima plaća stan dok su na toj dužnosti. Dakle, to je nešto što ide s dužnosti, ako se ispune kriteriji, i tu nema nikakvih dilema. Ova nebulozna priča o tome da je gospodin koji se zove Želalić, koji je naš veleposlanik u Alžiru, išao na mandat jer ima neke veze Zvonko s time, nema apsolutno nikakve veze. Demantiramo bilo kakvu vezu s time. Činjenica da ima pravo, činjenica da plaća prirez u Zagrebu, koji je 18 posto, a on je porijeklom kada gledamo Hrvatsku, jer su njegovi roditelji otišli u Francusku iz ove županije, nisu išli iz Zagreba, on je odavde, iz Zadarske županije, Dugi otok, Sali“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
U izjavi medijima nakon sastanka, predsjednik Vlade Plenković izvijestio je da je na sastanku bilo riječi o svim temama razvojne i projektne suradnje gdje Vlada podupire razvoj Zadarske županije i Grada Zadra.
„Drago mi je da su ocjene i rezultati u proteklih godinu dana iza nas vrlo pozitivni i da je Zadarska županija, kada je riječ o turističkoj sezoni, ostvarila sjajne rezultate koji su bili iznad svih očekivanja. Prema riječima župana, bili su na razini 2019. godine“, kazao je premijer.
Naglasio je da se ta činjenica uklapa u podatke koji su se danas mogli čuti – prosječna plaća u Hrvatskoj u studenom 2021. je iznosila 7 333 kune.
„Kada se vratimo u vrijeme pet godina prije studenog 2021., dakle u studeni ili listopad 2016., kada je startala naša Vlada, tada je prosječna plaća u Hrvatskoj bila 5 642 kune. To znači da je u našem mandatu prosječna plaća u Hrvatskoj narasla 1 691 kunu“, rekao je premijer dodavši da je u razdoblju od 2009. do 2016. prosječna pak plaća rasla 363 kune.
Zaposlenih 26 tisuća više nego u 2021.
Poručio je da je stoga izrazito važno shvatiti kakva je bila ekonomska dinamika u proteklom razdoblju. U tom je kontekstu podsjetio da je danas u Hrvatskoj 1, 571 milijun zaposlenih, što je čak 35 tisuća više nego u 2020., a 26 tisuća više nego u 2021.
„Današnji podaci o brzom smanjenju udjela javnog duga u BDP-u - gdje je Hrvatska po europskim podacima na 82,4 posto - govore o onome što smo nekoliko puta naglasili: covid je pogodio Hrvatsku ekonomiju 2020., ali smo u toj krizi očuvali radna mjesta, dali plaće radnicima u privatnom sektoru te omogućili poslodavcima da premoste ovu krizu i da svi ostanu 'na nogama'. U tom kontekstu, da i ovaj rast BDP-a, koji očekujemo da bude veći od 10 posto u 2021., i vraćanje na putanju da budemo među najbržima u Europskoj uniji kad je riječ o smanjenju udjela javnog duga u BDP-u, pokažu da smo konzistentni u ispunjavanju kriterija za europodručje, koje je strateški cilj Vlade u drugom mandatu“, naglasio je premijer Plenković.
Doprinos je Zadarske županije, nastavio je premijer, izrazito važan u brojnim projektima koji se realiziraju.
„Mi ćemo nastaviti s financiranjem vodnoga gospodarstva, vodoopskrbe i odvodnje, dakle niza aglomeracija, bolje prometne povezanosti, rješavanja određenih pitanja koja su eventualno još na stolu, potpore poljoprivrednicima i ribarima - ovo je središte hrvatskog ribarstva. I, naravno, ono što je jutros bila tema – daljnji razvoj otoka“, naveo je.
U tom je kontekstu premijer Plenković zahvalio gradonačelniku i županu te njihovim suradnicima.
Dokument nije Vladin, već Inspektorata obrane
Na pitanje novinara o priopćenju iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske o skidanju oznake 'ograničeno' sa zaključaka Inspektorata obrane o načelniku GS RH, premijer Plenković je kazao da taj dokument nije Vladin, već Inspektorata obrane.
„Još jednom ponavljam, i upućujem predsjednika da surađuje s ministrom obrane. Dakle, imati ton u nekakvom pismu meni u kojem on eto konstatira da 'više ne može surađivati s ministrom', apsolutno je neprihvatljiv. To sam rekao jučer, izvolite komunicirati. Po toj logici bi svatko od nas mogao reći – imam nekog s kim ja više ne mogu surađivati, ili razgovarati. Gdje bismo došli? To nije kultura dijaloga u Hrvatskoj 2022. i upućujem ga u suradnju i razgovore s ministrom obrane“, poručio je premijer Plenković.
U kontekstu teme obrane i Hrvatske vojske, premijer je rekao da bi za razliku od nekih gotovo sitničavih dopisa što ima koju klasifikaciju ili nema, vratio stvari na teme gdje isto dobivamo dopise.
„Jedna je tema Ugovor o kupnji Rafalea, taj je dokument još tajniji. Što ćemo sada? Što da sada ja recimo kažem ministru obrane - možda da ipak ne damo predsjedniku Ugovor. Bi li to bilo normalno? Vjerojatno bi se svi smijali o tome, kako sada njemu nećemo dati Ugovor. Dati ćemo, s dopisom da vodi računa o tome, on nije treća strana, on je hrvatska strana“, kazao je.
S američkom stranom dogovoren puno bolji aranžman za Hrvatsku
Kada je riječ o borbenom vozilu pješaštva Bradley, s američkom je stranom – istaknuo je premijer Plenković – u međuvremenu dogovoren puno bolji aranžman za Hrvatsku, kako u financijskom smislu, tako i u smislu opremanja borbenog vozila te rezervnih vozila koji će nam biti isporučena.
„Idućeg tjedna ćemo detaljnije izvijestiti hrvatsku javnost da kada se te stvari ozbiljno rade, onda jačamo sposobnosti Hrvatske vojske i obrane, a osobito Hrvatske kopnene vojske“, kazao je. Predsjednik Vlade Plenković u tom je svjetlu naglasio da će biti tri win situacije: prva – sposobnost Hrvatske vojske, druga – Đuro Đaković Specijalna vozila imat će značajan posao i značajne prihode u budućnost i treća – osnažit će se partnerstvo sa SAD-om.To je, dakle, optika i politika Vlade, u nacionalnom interesu Hrvatske, što je posebno važno“.
Upitan o stanu predstojnika njegova Ureda, premijer Plenković je rekao da je Zvonimir Frka-Petešić državni dužnosnik pa ima ista prava kao svi ostali državni dužnosnici.
„Mogu imati oni koji po pravilima imaju pravo ukoliko nemaju nekretninu u Zagrebu, ili krugu od 50 kilometara. On nema ni u Zagrebu, ni u Hrvatskoj. On ima to pravo. Do 1. rujna 2017. on nije bio dužnosnik, dakle bio je veleposlanik u Maroku. U trenutku kad je imenovan na ovo mjesto postaje dužnosnik i tim imenovanjem on se transformira, u smislu njegovih prava, u ono što se zove identično pravo kao što ga imaju saborski zastupnici“, kazao je premijer.
On nema nekretninu u Hrvatskoj u vlasništvu, nema je čak ni u Francuskoj, dodao je.
„Što ćemo onda, na primjer, sa saborskim zastupnicima koji imaju nekretninu u Hrvatskoj. Dođu u Zagreb u Sabor, ili dođu biti ministri ili državni tajnici, i onda im tamo isto tako, po istom tom pravilniku, država kao i njemu ili drugima plaća stan dok su na toj dužnosti. Dakle, to je nešto što ide s dužnosti, ako se ispune kriteriji, i tu nema nikakvih dilema. Ova nebulozna priča o tome da je gospodin koji se zove Želalić, koji je naš veleposlanik u Alžiru, išao na mandat jer ima neke veze Zvonko s time, nema apsolutno nikakve veze. Demantiramo bilo kakvu vezu s time. Činjenica da ima pravo, činjenica da plaća prirez u Zagrebu, koji je 18 posto, a on je porijeklom kada gledamo Hrvatsku, jer su njegovi roditelji otišli u Francusku iz ove županije, nisu išli iz Zagreba, on je odavde, iz Zadarske županije, Dugi otok, Sali“, zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
PVRH
