Premijer Andrej Plenković položio je danas vijenac za sve poginule branitelje u Vojno redarstvenoj operaciji Maslenica poručivši da su hrvatski branitelji, vojnici i policajci koji su dali svoje živote za hrvatsku slobodu i državu koja je danas slobodna, demokratska i razvijena članica NATO-a i Europske unije. Potom je posjetio otok Pag gdje je sudjelovao na dodjeli oznake Hrvatski otočni proizvod.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi danas u posjetu Zadarskoj županiji i otoku Pagu. Uz predsjednika Vlade su ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Uoči 29. obljetnice Vojno redarstvene operacije Maslenica, premijer Plenković položio je vijenac kod Spomen obilježja križa za sve poginule hrvatske branitelje u toj operaciji.
Tom je prigodom podsjetio da je operacijom Maslenica oslobođen velik dio hrvatskoga teritorija u zadarskom zaleđu, a Hrvatska je, u tom trenutku još velikim dijelom okupirana, učinjena prohodnijom.
"Ovo je prigoda da se prisjetimo svih hrvatskih branitelja, vojnika i policajaca koji su dali svoje živote za hrvatsku slobodu, za hrvatsku državu onakvu kakvu su generacije Hrvata željele stoljećima koju sada imamo i koja je i slobodna i demokratska i razvijena članica Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije", poručio je premijer Plenković.
Svega toga, dodao je, ne bi bilo bez hrvatskih branitelja i zahvalio im na svemu što su učinili za Hrvatsku i ovom prigodom uime hrvatske Vlade.
Obilježavanju je nazočio i general Ante Gotovina koji je kazao da je cilj operacije Maslenica bio potisnuti snage agresora maksimalno u dubinu i učiniti grad Zadar i veliki dio obale do Šibenika što sigurnijim te ustvrdio da su ciljevi akcije postignuti.
"Poginulima i ranjenima u toj operaciji odajemo počast. Oni su zaslužni što danas imamo suverenu i sigurnu državu i solidarno društvo", istaknuo je.
Hrvatski otočni proizvod sjajan primjer promocije
Nakon Maslenice, premijer je posjetio Pašku siranu, a potom je sudjelovao na svečanosti dodjele oznaka "Hrvatski otočni proizvod" za 2020. i 2021. godinu.
Tom je prigodom naglasio da je ta inicijativa, koja traje od 2007. godine, sjajan primjer promocije gospodarstva, autohtonosti, kulinarstva i poljoprivrednih proizvoda – svega onoga što čini pravi identitet hrvatskih otoka.
Oznaka Hrvatski otočni proizvod, dodao je, jamstvo je kvalitete i izvornosti, a nose je proizvodi s otoka Brača, Hvara, Visa, Korčule, Paga, Krka, Lastova, Dugog otoka, Raba, Cresa, Lošinja, Prvića, Ugljana, Mljeta, Šolte, Žirja, Pašmana, Iža, Murtera, Oliba, Kornata, Raba, Silbe i Zlarina te poluotoka Pelješca.
Istaknuo je da je pomorska orijentacija jadranske Hrvatske važna za razumijevanje Hrvatske i njenih različitosti, ali prije svega njenih bogatstava.
Unaprijedili smo strateški, zakonski, programski i financijski okvir života na otocima
"Hrvatski otoci spadaju u bogatstvo Hrvatske koje mnogi naši prijatelji vole i cijene. U pogledu turizma otoci su stalno među najatraktivnijim destinacijama, posjećuju ih brojni turisti, a oni žele upravo domaće proizvode", kazao je premijer Plenković govoreći o smislu inicijative Hrvatski otočni proizvod kojom se tradicija hrvatskih otoka emancipira na vidljiv i prepoznatljiv način.
Poručio je da je njegova Vlada dijelom nastavila, a dijelom unaprijedila strateški, zakonski, programski, projektni i financijski okvir unaprjeđenja života na otocima i pružanja potpore.
Otoci su, dodao je, i dio Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030., u kojoj se naglašava smjer razvoja pametnih i održivih otoka, u potpunosti inkorporiranih u globalne i europske trendove.
Vlada želi i održivo upravljanje otočnim resursima, uvažavanje specifičnosti i veću dostupnost infrastrukture i javnih usluga.
"Otoci će u budućnosti biti u fokusu jedne od najvažnijih globalnih tema – pitanje klimatskih promjena", istaknuo je.
Digitalna tranzicija ogromna šansa za ljude na otocima
S druge strane, uz zelenu tranziciju, naglasio je premijer Plenković, važna je i digitalna tranzicija.
Upravo je ona, kazao je, ogromna šansa za ljude na otocima, podsjetivši da je Hrvatska prva krenula u otvaranje tržišta rada za digitalne nomade, s obzirom da se s internetskih platformi danas može raditi iz bilo kojeg kraja svijeta.
Hrvatska ima i Nacionalni plan razvoja otoka, podsjetio je premijer Plenković, kojim se želi unaprijediti dostupnost zdravstvenih i socijalnih usluga te jačati sve potencijale koji će imati upliv na demografska kretanja, gospodarsku revitalizaciju, poticanje poduzetničke infrastrukture za razvoj otočnoga gospodarstva, konkurentnosti, inovacija te povećanje prepoznatljivosti otočnih proizvoda i usluga, zaštite prirode i okoliša te korištenje obnovljivih izvora energije.
Jedna od ključnih tema, istaknuo je, je i mobilnost otočana te prometna povezanost, ne samo s otoka na kopno nego i među otocima.
Naveo je da je u područje prometa i prometne povezanosti uloženo 1,8 milijardi kuna, u područje gospodarstva i zapošljavanja 300 milijuna kuna, u područje poljoprivrede 262 milijuna kuna, u energetiku 166 milijuna kuna, u vodno gospodarstvo 162 milijuna kuna, dok je iz proračuna uloženo još 560 milijuna kuna, a sufinancirano je 206 projekata u vrijednosti 118 milijuna kuna kroz Program razvoja otoka.
"Nastavit ćemo činiti sve da naši ljudi na otocima ostanu živjeti, da život bude kvalitetniji", poručio je istaknuvši da je otok Pag jedan od sjajnih primjera prepoznatljivosti.
Sposobnost da vrlo brzo nakon krize stanemo na noge
Na kraju je kazao da se Hrvatska naglo digla nakon krize u 2020. godine te da se očekuje rast BDP-a veći od 10 posto.
Prosječna plaća iznosi 7333 kune, a zaposlenih je 1,571 milijun, što su brojevi bolji u odnosu na lani i predlani.
"Pokazali smo sposobnost, otpornost, žilavost i agilnost, da vrlo brzo, u ekonomskom smislu, stanemo na noge", istaknuo je.
Pred Hrvatskom su novi izazovi, dodao je premijer, prvenstveno rast cijene energenata te najavio da će Vlada uskoro izaći s paketom mjera s osnovnim ciljem ublažavanja udar tog globalnog rasta cijena na standard građana.
"Vlada predano radi. Cilj je, kao i dosada, spriječiti udar na ekonomski standard hrvatskih građana, a to naravno uključuje i ljude na otocima. Kao što smo održali radna mjesta u koroni, tako ćemo i sada u ovom novom izazovu biti na pomoći našim građanima", poručio je premijer čestitavši svim dobitnicima oznake Hrvatski otočni proizvod.
Posjet otoku Pagu završio je u Novalji, gdje se sastao s gradonačelnikom Novalje Ivanom Dabom i županom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem.
Novalja se sjajno razvija u zadnje vrijeme i predstavlja pulsirajuću točku za gospodarstvo otoka Paga
Kazao je da su ga župan i gradonačelnik upoznali s brojnim projektima koji se provode za razvoj Novalje, uz pomoć Županije i Vladinih resora.
Naveo je neke od važnih infrastrukturnih projekata, prije svega Luku Žigljen, ribarsku luku u Novalji, aglomeraciju Novalja te projekte koji se odnose na dječje vrtiće i osnovnu školu, cestovnu infrastrukturu te lunjske maslinike.
"Novalja je grad koji se izrazito razvija sjajno u zadnje vrijeme, nije zabilježen ni pad stanovnika u proteklom popisu stanovništva, i predstavlja pulsirajuću točku za gospodarstvo otoka Paga i otoka uopće", kazao je premijer Plenković.
Predstojnik Ureda premijera ima ista prava kao i svi drugi dužnosnici
Predsjednik Vlade potom je odgovarao na pitanja novinara o drugim aktualnim temama.
Upitan o najavi Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa da će preispitati činjenice u slučaju stana predstojnika njegova Ureda, premijer Plenković kazao je da jedino što je danas vidio iz Povjerenstva jest da su gradonačelnik Zagreba i dvoje njegovih zamjenika prekršili zakon.
Ponovio je da je gospodin Frka-Petešić predstojnik Ureda predsjednika Vlade, državni dužnosnik u rangu državnoga tajnika, a prema preseansu prvi od svih državnih tajnika. Prema važećim pravilima, on ima pravo na korištenje državnoga stana dok je na toj dužnosti.
Podsjetio je da je gospodin Frka-Petešić na tu dužnost došao s mandata veleposlanika Republike Hrvatske u Maroku 31. kolovoza 2017., a 1. rujna počinje raditi kao predstojnik. U tom trenutku, dodao je, on stječe pravo na stan kao što imaju svi drugi dužnosnici koji nisu iz Zagreba, istaknuvši da je Frka-Petešić rođen u Francuskoj i da nema stan u Zagrebu.
"Ima ista prava kao i svi drugi i točka", poručio je dodajući da neki državni dužnosnici sami unajme stan pa imaju refundirane troškove do određenog limita te da to pravo imaju dužnosnici u svim zemljama.
Upitan ima li ikakve veze imenovanje Ilije Želalića veleposlanikom s njegovim poznanstvom s predstojnikom njegova Ureda, premijer Plenković ustvrdio je da nema nikakve veze.
"Gospodin Želalić je, koliko se ja sjećam, radio u Ministarstvu vanjskih poslova možda čak duže nego ja. Tamo je negdje od '93. ili '94. godine. Znači, njegova karijera i razvoj, što je stariji i iskusniji, s time gdje će biti u kojem trenutku na mandatu nema apsolutno nikakve veze sa Zvonkom", ustvrdio je.
Nitko iz oporbe nije htio doći na sastanak u Vladu o strateškim temama, a sada govore da mi nismo za suradnju
O kritikama pojedinih članova oporbe, kazao je da je njihov posao da nešto govore i da kritiziraju, da javnost prati što tko govori i radi te ustvrdio da neki trivijalni komentari ne zavrjeđuju da se na njih osvrće, pogotovo neke reformulacije zastupničkih pitanja s aktualnoga sata u neku inicijativu za demografsku suradnju.
Sve je, dodao je, odgovorio u pitanju zastupniku Penavi u srijedu na aktualnom satu.
"Kada biste pustili četiri minute mog odgovora gospodinu Penavi u kojem sam kao tezu jedan pitao – da li vi to nama, kao bivši HDZ-ovac, kojem smo svi pomagali da postane gradonačelnik Vukovara 2014. nudite kao HDZ-u koaliciju? Na istim izborima kada sam ja izabran za predsjednika HDZ-a, bio je kandidat da bude zamjenik predsjednika HDZ-a. Sada je najedanput otkrio da je nekakav DP-ovac pa je ponudio neku vladu nacionalnog jedinstva pa sam ja pitao je li vi to nama nudite koaliciju. To je odgovor na tu inicijativu", kazao je premijer Plenković.
Ustvrdio je da nije točno da Vlada nije spremna za suradnju, podsjetivši da je 2020. nakon izbora pozvao sve čelnike oporbe na dijalog o svim strateškim temama, što su svi odbili.
"To je jako važan detalj. Nisu htjeli doći na sastanak, ne u neku bužu u Slovenskoj, usred lockdowna, nego u Vladu, da razgovaramo o ključnim političkim temama za Hrvatsku", dodao je.
