Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman u ponedjeljak je zahvalio kolegi Sergeju Lavrovu na pomoći Moskve tijekom stjecanja neovisnosti devedesetih godina i naglasio da dobri odnosi Hrvatske s Ukrajinom ne isključuju dobre odnose s Rusijom.
Grlić Radman u ponedjeljak boravi u uzvratnom posjetu Lavrovu, kao prvi ministar neke članice Europske unije u Moskvi ove godine. Dan kasnije u rusku prijestolnicu stiže njemačka ministrica Annalena Baerbock.
Grlić Radman u Moskvu je stigao uoči 30. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između Hrvatske i Rusije koji se obilježavaju 25. svibnja 1992. godine. Moskva je Hrvatsku priznala 17. veljače te godine, mjesec dana nakon članica EU-a.
Lavrov je u ponedjeljak kazao kako Rusija Hrvatsku vidi kao poštovanog europskog partnera s kojom je vežu povijesne i kulturne veze.
Grlić Radman u Moskvi je govorio o „hrabrom otporu velikosrpskoj agresiji režima Slobodana Miloševića kojim je Hrvatska uspjela obraniti svoj teritorij” pa zahvalio Lavrovu na „konstruktivnoj ulozi, priznanju i pomoći” devedesetih godina.
„Hrvatska je u ovih 30 godina uspjela ostvariti velika postignuća, a Rusija je uvijek bila tu kad je to bilo potrebno i hvala vam još jednom na tome”, rekao je Grlić Radman.
Razgovaralo se i o potpisivanju sporazuma o ruskom kulturnom centru u Hrvatskoj
Naglasio je kako ruski predsjednik, premijer i ministri unutarnjih poslova i pravosuđa imaju otvorene pozive za posjet Hrvatskoj.
Dvojica ministara razgovarali su o jačanju poslovnih veza, ali i u suradnji na području turizma, kulture, znanosti i sporta i o potpisivanju sporazuma o ruskom kulturnom centru u Hrvatskoj.
Grlić Radman je kazao kako su u trenutku dogovaranja ovog posjeta međunarodne okolnosti bile puno drugačije, no da je to otvorilo priliku da se prilično otvoreno razgovara o trenutnoj geopolitičkoj situaciji.
Grlić Radman je na konferenciji za medije kazao kako je Lavrovu prenio neke poruke s neformalnog sastanka europskih ministara koji se početkom prošlog tjedna odvio u francuskom Brestu.
I Zagreb i Moskva smatraju da se rješenje treba naći unutar Sporazuma iz Minska, potpisanih 2014. i 2015.
Premijer Andrej Plenković, bivši predsjednik delegacije Europskog parlamenta za Ukrajinu i hrvatska diplomacija javno su u Kijevu podržali teritorijalni integritet Ukrajine i ponudili joj svoje iskustvo u mirnoj reintegraciji istoka zemlje.
Grlić Radman je kazao kako ta ponuda nije usmjerena protiv Moskve, a da „dobri odnosi s Ukrajinom zaista ne isključuju dobre odnose s Rusijom”.
Naglasio je da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja bila jedna od najuspješnijih operacija odobrenih u Vijeću sigurnosti UN-a, od svih članica Vijeća sigurnosti pa i Rusije kao značajnog sudionika u tom procesu.
„Dakako, hrvatski model nije isti kao ukrajinski, no neka iskustva vezana za civilni sektor mogu pomoći”, kazao je Grlić Radman i dodao da Hrvatska u bilateralnoj suradnji s Ukrajinom nema namjeru raditi nikakve radnje koje nisu u skladu sa sporazumom iz Minska.
Izvor: Hina/Vlada
