Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je danas u Banskim dvorima generale zapovjednike i visoke časnike koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji "Bljesak". Kazao je da je Vlada nakon detaljne analize donijela zaključak da se odbije zamolnica Tužiteljstva BiH u kojoj se hrvatske ratne zapovjednike iz operacije Bljesak povezuje s navodnim ratnim zločinom.
Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar obrane Mario Banožić te ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
U izjavi za medije, po završetku sastanka, predsjednik Vlade Plenković podsjetio je na sastanak koji je održan s generalima i viskom časnicima 12. kolovoza, vezano uz pitanje upućivanja zamolnica od strane Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske početkom kolovoza.
"Ministarstvo pravosuđa je nama dostavilo izvješće, proučili su stručnjaci svu tu dokumentaciju i na temelju te vrlo detaljne analize, mi smo kao Vlada odlučili da donesemo zaključak kojim ćemo naložiti Ministarstvu pravosuđa da odbije zamolnicu koja je pristigla iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. Smatramo da dokumentacija i materijal koji je dostavljen u svom sadržaju ne daje nikakvu osnovu za postupanje pravosudnih tijela u Republici Hrvatskoj", naglasio je premijer.
Kazao je da su danas u toj odluci obavijestili hrvatske ratne zapovjednike koji su suglasni s takvim postupanjem Vlade Republike Hrvatske.
Predsjednik Vlade je istaknuo da su Domovinski rat, vojno-redarstvene operacije, osobito Bljesak i Oluja kojima je oslobođen hrvatski teritorij, temelji naše slobode i suvremene hrvatske države.
"I odlučili smo da odbijemo ovu zamolnicu Tužilaštva Bosne i Hercegovine na temelju Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći i na temelju Sporazuma o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine i to na temelju načela zaštite nacionalnih, državnih i bitnih interesa Republike Hrvatske", zaključio je Plenković.
Odbijanje zamolnice jedino moguće rješenje
Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac izvijestio je da je komunicirao o ovoj temi s ostalim generalima koji su na listi.
"Jednoglasno je zaključeno da je odbijanje i vraćanje zahtjeva Bosni i Hercegovini jedino od mogućih rješenja zbog interesa Republike Hrvatske, ali i nas. Napisali smo i obrazloženja zašto i zbog čega se to odbija ", kazao je Miljavac.
Dodao je da je neprimjereno da se nakon toliko godina podižu neke optužnice.
"Nikada nije bilo usmenih niti pismenih zapovijedi koje bi dovodile u pitanje granatiranje civilnih ciljeva i da bi time počinili ratne zločine", naglasio je, pojasnivši kako se u ratnim sukobima i operacijama kao posljedica rata dogode kolateralne, civilne žrtve, ali nije bilo namjere da stradavaju civili. "Dapače, pokušavali smo uvijek spasiti civile. To se može vidjeti iz neke dokumentacije", dodao je.
Miljavac smatra da je riječ o vrlo dobrom zaključku Vlade, rekavši da nema potrebe za otvaranjem istrage jer je riječ o čistoj, legitimnoj i legalnoj operaciji Hrvatske vojske.
Na pitanje novinara da pojasni meritum odluke da se odbije ovaj zahtjev jer se prethodno govorilo kako bi možda bilo najbolje da Hrvatska preuzme postupak kako onda BiH ne bi dalje postupala, predsjednik Vlade Plenković je pojasnio da nakon što je Tužiteljstvo dostavilo zamolnicu, u BiH su prekinute sve radnje.
"Nema niti jedne radnje koja se trenutno odvija u vezi s hipotetskim progonom u BiH. Kada Vlada donese zaključak, a Ministarstvo pravosuđa obavijesti BiH, mi ne možemo znati koje će biti daljnje aktivnosti. Očito je da su tijela u BiH na temelju informacija, dokumentacije i saznanja imale dovoljno podataka, argumenata, supstance da nešto pokrenu u BiH i vjerojatno ne bi upućivali zamolnicu nama. Prema tome, to je sve što mogu o tome kazati", rekao je premijer.
Hrvatska poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine
Premijer je upitan i o govoru Željka Komšića u UN-u u kojem je napao Hrvatsku i Srbiju.
"Odbacujemo teze o tome da bi Hrvatska na bilo koji način ugrožavala teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", naglasio je Plenković, rekavši da je u vrijeme agresije velikosrpskog Miloševićevog režima na Hrvatsku i BiH, Hrvatska bila ta koja je spasila Bosnu i Hercegovinu i koja je pomogla da BiH opstane.
Istaknuo je da je stav Hrvatske o poštivanju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine jasan te da ga nitko nikada u Hrvatskoj nije doveo u pitanje.
"Ne znam koji bi to bili politički akteri na hrvatskoj političkoj sceni koje netko, pa i gospodin Komšić, može prepoznati kao nekoga tko dovodi u pitanje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine", kazao je Plenković.
Naglasio je da je Hrvatska prijatelj Bosne i Hercegovine te da su Hrvatska i BiH upućene jedna na drugu - u političkom, kulturnom, gospodarskom, prometnom, energetskom i svakom drugom smislu.
"Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u BiH o kojemu vodimo posebno računa, temeljem Ustava i temeljem zdrave logike i to nam nalaže da budemo u najboljim odnosima s BiH. I sve što radimo u potpori reformskog procesa, ekonomskih odnosa i europskog puta BiH radimo iskreno, prijateljski i s namjerom da se svi, i Bošnjaci, i Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini osjećaju dobro", kazao je premijer.
Kao primjer je naveo da je Hrvatska BiH donirala cjepivo protiv Covida 19, ali i omogućila svim državljanima BiH, koji to žele, da se besplatno cijepe na teritoriju Hrvatske.
"To je mali recentan primjer. A u ovim strateškim, mislim da smo se pokazali u proteklih tridesetak godina više nego na tragu potpore, podrške, prijateljstva i suradnje s Bosnom i Hercegovinom", poručio je Plenković.
Upitan je li Komšić reagirao zbog izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića da je on predsjednik Hrvata u BiH, premijer je odgovorio da ne zna.
"Nisam bio u New Yorku. Je li netko reagira na neke druge izjave, nije važno. Hrvatska ima svoje institucije, Bosna i Hercegovina svoje. Hrvati u BiH sigurno imaju pozitivne i dobre emocije prema Hrvatskoj i hrvatskim institucijama, ali oni su građani BiH, žive i ostat će u BiH, biti njen konstitutivni dio i graditi svoju budućnost sa svim drugim narodima koji tamo žive", poručio je Plenković.
Odbacujem insinuacije da Vlada guši slobodu medija
Predsjednik Vlade je upitan i o privremenoj mjeri suda da portal H-alter ne smije do daljnjega objavljivati tekstove i pisati o Poliklinici za zaštitu djece.
Kazao je da je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek dala sjajnu izjavu i dodao da joj se pridružuje u toj izjavi.
"Ono što vidim da se munjevito razvija je pokušaj političkog napada na Vladu i na HDZ od strane SDP-a o nekakvoj odgovornosti Vlade za gušenje slobode medija u Hrvatskoj. Ovo je sada već drugi put u razmaku od dva tjedna gdje politički akteri netočno, nekritički u eter puštaju informacije. Nije normalno i nije moguće da se u političkom prostoru optužuje Vladu za odluku jednog suca o privremenoj mjeri u jednom predmetu", rekao je Plenković.
Vlada, HDZ, bilo tko od nas, dodao je premijer, nikakve veze s odlukom suca u tom predmetu o privremenoj mjeri nema, i to mora biti jasno kazano.
"Ja odbacujem te insinuacije, i o utjecaju na Državno odvjetništvo, a kamoli ovakve utjecaje na sudove da postoji tu nekakva intencija o gušenju slobode medija", kazao je.
Poručio je kako se teze o utjecaju Vlade na sudbenu vlast moraju otkloniti kao netočne.
"Ja ću staviti sve argumente na stol i pokazati da takve teze nisu normalne i da su van svake pameti. Ako je politička tajnica SDP-a u stanju to napisati i izgovoriti, onda imamo veliki fundamentalni problem. Imamo problem razumijevanja kako institucije države u Hrvatskoj funkcioniraju", rekao je Plenković.
Naglasio je da se Vlada zalaže za svu moguću slobodu medija te da postoje pravni načini kako da se ide kontra te privremene mjere.
"Neću ulaziti uopće u meritum niti u odluku, a kamoli pristajati na teze da se u Hrvatskoj guše slobode medija, to ne dolazi u obzir, to nije točno", kazao je premijer.
Na pitanje je li po njemu ta odluka gušenje slobode medija, premijer je kazao da to treba pitati Općinski sud.
"Što mi imamo s time. Riječ je o privremenoj mjeri koju je donio sud, nije riječ o političkoj odluci bilo koga ovdje. Molim vas da razlučite to, to je vrlo važno razlučiti. Ministrica je rekla sve što mi o tome mislimo. Čak i institucija o kojoj se radi je gradska institucija. Niti je institucija vezana za Vladu, niti je odluku donijelo bilo koje izvršno tijelo nego sud. Kakve mi veze imamo? Nikakve", naglasio je Plenković.
Na pitanje bi li se i drugi mogli pozvati na odluku suda i tražiti zabranu da netko o njima piše, premijer je kazao da ne vidi da je to slučaj, niti da je to praksa.
"Smatram da je u Hrvatskoj sloboda medija takva da svi dišu punim plućima", zaključio je predsjednik Vlade Plenković.
