Više od stotinu čelnika država i vlada okupili su se na 76. Općoj skupštini UN-a.
Svjetski čelnici na sjednici UN-a govore o globalnim pitanjima - ove godine to su pandemija, kaotično povlačenje zapada iz Afganistana, klimatske promjene, napetosti s Iranom i Sjevernom Korejom te sve izraženije suparništvo između SAD-a i Kine.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović prije govora pred Općom skupštinom sastao se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.
- Više nego ikad važno je jačati multilateralizam, rekao je Zoran Milanović na početku govora i dodao kako katastrofe zbog klimatskih promjena nešto je s čime se sve teže nosimo, a naši najveći znanstveni umovi kažu da ne možemo ignorirati način na koji klimatske promjene pogoršavaju situaciju. Sve je više migracija što dovodi do nezadovoljstva, a populisti zlonamjerno zanemaruju činjenice i dovode do toga da je povjerenje u znanost i medije poljuljano.
Naša odgovornost kao globalih lidera je uhvatiti se u koštac s ovim problemima i dati nadu ljudima. Multilateralizam i međunarodna suradnja nemaju alternativu.
Želim naglasiti predanost Hrvatske na kolektivnim naporima hvatanja u koštac, a odnosi se na poduzimanje aktivnosti oko klimatskih promjena, solidarnost, zaštitu ljudskih prava, humanitarnog prava, promociju edukacije žena, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Pandemija je povijesna kušnja za našu generaciju. Način kako danas regiramo uvelike će utjecati na nadolazeće generacije.
- Hrvatska ima interes u prosperitetu tih zemalja i zato je Hrvatska jedan od najvećih zagovaratelja njihovog ulaska u EU. Demokratska transformacija i vladavina prava su pritom ključni. Bosna i Hercegovina, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana. Reforme u BiH su nasušno potrebne, naglasio je.
Promocija prava žena i djece, borba protiv govora mržnje, zabrana smrtne kazne, zaštita manjina, to su naši prioriteti.
Hrvatska još traži 1.858 svojih građana koji se vode kao nestali iz Domovinskog rata. To je dugotrajan teret za obitelji, ali i za društvo koje želi krenuti dalje. Priznajem da ne shvaćam zašto ne dolazi do dijeljenja informacija, zašto nema pristupa arhivima o mogućim lokacijama masovnih grobnica. Nemoguće je ne prisjetiti se napada 11. rujna, naglasio je predsjednik Milanović. (Izvor: HRT)
