Premijer Plenković ustvrdio je da ideje poput one srbijanskog predsjednika Vučića da na današnji dan Srbi u svijetu izvjese srpsku zastavu nemaju nikakav drugi smisao osim provokacije prema susjednim zemljama. "Ovdje su ožiljci velikosrpske agresije Miloševićevog režima itekako još živi. Pitanja nestalih, pitanja ratnih zločina, pitanja ratnih šteta – sve su to teme koje žive u narodu i koje opterećuju odnose", rekao je. Poručio je da je Hrvatska zrela demokratska zemlja sa stabilnom vlašću, odmjerenim i pametnim potezima u cilju zaštite nacionalnih interesa, kada je riječ o vanjskoj politici, a osobito politici prema susjednim zemljama i upravo je tu ta ključna razlika.
Nakon aktualnog prijepodneva u Hrvatskome saboru, predsjednik Vlade Andrej Plenković dao je izjavu za medije i odgovarao je na pitanja novinara o aktualnim temama.
Aktualno prijepodne ocijenio je neobičnim i jednim od najčudnijih pojasnivši da se ne sjeća benignijeg i dodavši da on osobno nikada nije dobio manje pitanja zastupnika – njih osam.
Pitanja su, kaže, bila jednostavna, uključujući i pitanje zastupnika Beljaka, koje smatra jednim od najbizarnijih pitanja ikada.
"Ima svega, nije loše pratiti aktualno prijepodne jer, iako ga nažalost velika većina ljudi nema vremena gledati, prate ga mediji i to je dobro da svi vide razliku na političkoj sceni, čujete jedne, čujete druge, vidite kako tko reagira, tko se bavi konkretnim, tko se bavi ničim, i tu je ta razlika", poručio je.
Na upit novinara osvrnuo se na ideju srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da na današnji dan svi Srbi u svijetu izvjese srpsku zastavu, kazavši da se radi o provokaciji.
"Takve akcije nemaju nikakav drugi smisao nego se radi o svojevrsnoj provokaciji prema svim susjednim zemljama. Ovdje su ožiljci velikosrpske agresije Miloševićevog režima itekako još živi. Pitanja nestalih, pitanja ratnih zločina, pitanja ratnih šteta – sve su to teme koje žive u narodu i koje opterećuju odnose", rekao je premijer Plenković.
Dodao je da svaka takva akcija ima za cilj izazvati žestoke reakcije ili prouzročiti negativne efekte.
Poručio je da je Hrvatska zrela demokratska zemlja sa stabilnom vlašću, odmjerenim i pametnim potezima u cilju zaštite nacionalnih interesa, kada je riječ o vanjskoj politici, a osobito politici prema susjednim zemljama i upravo je tu ta ključna razlika.
"Mi smo obazrivi, štitimo naše interese, unaprjeđujemo odnose, štitimo hrvatsku manjinu u Srbiji, a ono što je najvažnije – pitanja koja se odnose na srpsku manjinu u Hrvatskoj – rješavamo tu u Hrvatskom saboru, u parlamentarnoj većini, u koaliciji koju imamo već pet godina", kazao je.
Ne nasjedamo na provokacije iz Srbije, gradimo bolje odnose svjesni teških naslijeđa u prošlosti
Izrazio je zadovoljstvo jučerašnjim konzultacijama s političkim predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj.
"I ovaj stav SDSS-a, i na neki način i SNV-a, i u konačnici današnja praksa u Hrvatskoj gdje se ništa ne događa, nema vješanja zastava ili bilo čega što bi na bilo koji način odudaralo bilo od našeg pravnog poretka bilo od jednog razumnog i inteligentnog, mudrog i pametnog stava kojeg su oni artikulirali jučer, a kojeg ja podržavam, pokazuje jednu veliku zrelost", poručio je.
"Mi ne tučemo na prvu loptu, ne nasjedamo na provokacije, gradimo što bolje odnose svjesni svih teških naslijeđa u prošlosti idemo prema budućnosti na konstruktivan i pametan način", dodao je.
Namjerno, istaknuo je, ne koristi žestoke izjave jer od njih nema nikakvih koristi nego one samo produbljuju nepovjerenje.
Odgovarajući na pitanje o procesu obnove nakon potresa na Banovini te o zbrinjavanju obitelji koje se trenutno ne mogu vratiti u svoje domove uoči zime, premijer Plenković kazao je da je cilj da svi tijekom zime budu u što kvalitetnijim i boljim okolnostima i uvjetima, čime se bavi Stožer svakodnevno.
"Cijeli taj proces mora se ubrzati i iznaći rješenje ili za montažne kuće ili bilo što drugo što se može brzo i jednostavno ili izgraditi ili instalirati da što manje ljudi bude u neadekvatnim uvjetima", poručio je i dodao da Stožer ima zadaću rješavati ta pitanja, na čemu i rade.
Situacija u školi u Krapinskim toplicama nedopustiva i treba je sankcionirati
Osvrnuo se i na incident anti-maskera u školi u Krapinskim toplicama, a u tom kontekstu i na post znanstvenika Gordana Lauca na Facebooku koji je pozvao roditelje da pišu ravnateljima, načelnicima i gradonačelnicima i traže od njih pojašnjenje zašto prisiljavaju djecu da nose maske.
Ustvrdio je još jednom da bilo koji član Znanstvenog savjeta Vlade kada govori sam javno ne govori niti u ime Vlade niti u ime Znanstvenog savjeta, već u svoje osobno.
"Niti su ono ovlašteni govoriti uime Vlade, a zadnja sjednica Znanstvenog savjeta bila je krajem srpnja. Prema tome, ne znam što on piše, niti to pratim, niti me to u konačnici briga", istaknuo je.
Što se tiče incidenta u Krapinskim toplicama, premijer smatra da to treba sankcionirati najoštrije.
"Ta je praksa nedopustiva. Treba poštovati mjere koje su određene od strane Stožera, ne na temelju neke improvizacije, nego na temelju stava epidemiologa s obzirom na mogućnost širenja zaraze, s obzirom na uzrast djece. Tu moramo biti čvrsti", poručio je.
Još je jednom naglasio da je Vlada bila izrazito obazriva i fleksibilna u svim epidemiološkim mjerama pa mu, dodaje, uopće nije jasno od kud takvo iritantno ponašanje određenih ljudi koji rade takve cirkuse.
"Ne vidim niti jedan razlog, jedino ako netko ovo ne radi namjerno da izazove žešću reakciju države, policije, pa se krene s nekakvim prosvjedima. Može i to biti, ali to se neće dogoditi jer nema nikakvog razloga", rekao je.
Testovi za one koji se ne žele cijepiti ne mogu biti dugoročan trošak države
Podsjetio je na proteklih nekoliko mjeseci istaknuvši da se uspio potaknuti snažan oporavak gospodarstva, izvrsna turistička sezona, dok su tijekom epidemije bili otvoreni i muzeji i kazališta i izložbe i restorane, jedino što su donedavno kafići bili zatvoreni u unutrašnjim prostorima.
Istovremeno, dodao je, Vlada je osigurala toliko cjepiva da se svatko može cijepiti pa više nije do države ukoliko se netko ne želi cijepiti.
Skrenuo je pozornost na podatke o novozaraženima, hospitaliziranima i preminulima u kojima se stalno ogleda odnos 80:20, odnosno 80 necijepljenih na 20 cijepljenih. Kod preminulih koji su cijepljeni, dodao je, radi se o ljudima izrazito starije životne dobi uz brojne komorbiditete.
Istaknuo je da je 93 posto preminulih ljudi starije od 60 godina i još jednom apelirao na sve građane starije od 60 godina da poklone povjerenje znanosti i medicini i da se cijepe.
"Upućujem poruku kao predsjednik Vlade – koncentrirajmo se, shvatimo ozbiljnost situacije, napravimo napor".
Govoreći o testiranju zdravstvenih djelatnika koji se odbijaju cijepiti, kazao je da država te testove može platiti kratkoročno, a to ne može biti dugoročni trošak države.
"To već postaje besmisleno. Kako će netko ići liječiti ljude koji su bolesni i riskirati da je on zaražen i da prenese nekome bolest ili da njega netko zarazi pa da onda ispadne iz stroja pa da njegov posao odrađuje kolegica ili kolega koji su cijepljeni", poručio je i ustvrdio da su više ljuti oni koji su se cijepili jer rade više u odnosu na one koji idu u izolaciju.
Orkestrirana rasprava da je baš izbor predsjednika Vrhovnog suda silna energija koja će promijeniti pravosuđe nonsens je kojem se svi smiju
Upitan može li se iz njegovog današnjeg odgovora zastupnici Benčić, vezanog uz izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnoga suda, iščitati da kandidat predsjednika države neće dobiti potporu HDZ-a, premijer Plenković kazao je da se radi o sugestivnom pitanju na temelju dojma.
Istaknuvši kako ne zna u kojim gremijima nastaju teorije o nagodbi u Agrokoru u Vrhovnom sudu, rekao je da se radi o nevjerojatnoj sposobnosti izmišljanja nevjerojatnih scenarija koja govori puno o tome što je cilj onima koji ih izmišljaju na Aktualnom prijepodnevu.
"Imaš samo jedan cilj – srušiti Vladu pod svaku cijenu. Što drugo može biti? Tako nešto nebulozno izjavljivati ovdje je dovoljno da se zapitaš ima li smisla sve drugo što govore", kazao je i dodao da je danas namjerno u svom odgovoru prvi puta to spomenuo jer mu je dosta izmišljenih priča o pritiscima i "ribi koju treba čistiti od glave".
Smatra da je orkestrirana rasprava u kojoj se utvrđuje da je baš izbor predsjednika Vrhovnog suda ta silna energija koja će promijeniti pravosuđe nonsens kojem se svi smiju.
"Samo mnogi šute i čekaju da netko za njih ide u fajt", dodao je.
Kad je Milanovićeva većina izabrala Hrvatina nitko nije zucnuo, sada je najednom glavni narativ da to mora biti netko sa strane
Ustvrdio je da je Vlada predložila izmjene Zakona o sudovima na način da se uvede javni poziv jer je smatrala da dotadašnja procedura bila loša i netransparentna.
Tada, dodao je, nitko nije znao tko će biti predsjednik Republike 2021.
"Tako da argument da je netko Zorana Milanovića tog i takvog htio ograničiti argument koji ne stoji", odbacio je takve teze.
Podsjetio je da se 2013., kad je Milanović imao većinu u Saboru, također birao predsjednik Vrhovnog suda, bez javnog poziva.
"Izabrali su dotadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda gospodina Hrvatina. Odakle on dolazi tada? Bio je sudac Vrhovnog suda i to predsjednik Vrhovnog suda. Tada nitko nije zucnuo da ako slučajno ne demontiramo nekoga iz "boys cluba s plavim okicama" da neće biti nikakve reforme pravosuđa. Kako je osam godina kasnije to postao glavni narativ?", upitao je ustvrdivši da je sada najednom to velika tema i da prema tom narativu mora biti izabran netko sa strane.
Da je predložena profesorica Turković, u sekundi bi dobila potvrdu parlamentarne većine
Postojao je kontakt, kazao je premijer Plenković, između Ureda predsjednika i profesorice Ksenije Turković, koja je trenutno još uvijek potpredsjednica Europskog suda za ljudska prava, a izabrana je za sutkinju toga suda u vremenu Milanovićeve Vlade.
"Kad sam ja shvatio, a to znam iz prve ruke, bez da trepnem i konzultiram se s bilo kime jer znam o kakvoj se kvalitetnoj osobi radi, kažem nema problema, dapače, uz zakonitu proceduru. Ne forsirajući proceduru i lomeći zakon. Međutim, ohladila se nakon toga toplina na Pantovčaku da se nekog takvog predloži koji bi u sekundi dobio potvrdu parlamentarne većine", kazao je premijer Plenković.
Dodao je da to iz respekta prema profesorici Turković nije dosada želio govoriti, ali to su činjenice. Smatra da bi se ova saga završila prije pola godine da je tada profesorica Turković u zakonitoj proceduri bila kandidat.
Sada to, istaknuo je, govori kako bi svi shvatili cjelinu toga o čemu se ovdje radi – tko je konstruktivan, tko poštuje zakone, tko želi da institucije na vrijeme izabiru svoje čelnike i da stvar funkcionira.
"To smo mi", ustvrdio je.
Dobronićevi stavovi o Agrokoru nemaju apsolutno nikakve veze s ocjenom njega kao kandidata
Upitan za komentar na izjavu suca Dobronića na Odboru za pravosuđe da je Vlada propustila likvidirati faktoring društva i na taj način umanjiti štetu na račun Agrokora, premijer Plenković kazao je da ne zna što je govorio sudac Dobronić jer nije gledao, ali i istaknuo kako to nema apsolutno nikakve veze s ocjenom njega kao kandidata.
Podsjetio da je intervencija države kod Agrokora spasila hrvatsko gospodarstvo.
Ustvrdio je da bi, da nije bilo te intervencije, svi vezani na Agrokor "klekli" te da mnogih aktera koji danas rade, zapošljavaju i pridonose hrvatskoj ekonomiji ne bi bilo.
"Imali smo u pet godina mandata, da ne spominjem ostale, samo te dvije situacije – Agrokor i pandemiju Covida 19 – koje da ih pustite i gledate sa strane što će biti nose sve pred sobom kao bujica i cunami. Nema posla, nema rada, nema aktvnosti. Mi smo to sve iznjedrili i sačuvali", poručio je.
