Premijer Andrej Plenković najavio je danas mogućnost zakonskih izmjena kojima bi se reguliralo prešutno prekoračenje na tekućim računima građana. Nakon sastanka s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem, izvijestio da je na sastanku dogovoreno da će HNB Ministarstvu financija dostaviti temeljitu analizu te teme, a da će Vlada tražiti najbolje rješenje, pri čemu će se, ako će biti potrebno, ići i sa zakonskim izmjenama.
Otvarajući današnju, 74. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklom tjednu.
Osvrnuo se na pitanje prešutnoga prekoračenja na računima, a uoči sjednice Vlade premijer Plenković i ministar financija Marić upravo su na tu temu održali sastanak s guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem.
"Dogovorili smo da će Hrvatska narodna banka dostaviti ministarstvu financija temeljitu analizu ove teme i da će Vlada tražiti najbolje rješenje koje će ovaj financijski instrument, koji je bio zamišljen kao dodatan instrument, uz dopušteno prekoračenje koje je jasno ugovoreno i s kojim su klijenti banaka upoznati, a koji je zadnjih godina u raširenoj uporabi i doveo je do situacije da neki naši sugrađani nisu bili ni svjesni tog instrumenta i većeg iznosa kamatnih stopa", kazao je predsjednik Vlade.
Naglasio je da će Vlada voditi računa da rješenje koje će predložiti uključuje i moguću zakonsku izmjenu i limitiranje te efektivne kamatne stope, ali na način koji neće ugroziti egzistenciju građana koji koriste taj instrument prešutnog ograničenja.
"Moramo napraviti rješenje koje će omogućiti bolju informiranost, nižu kamatnu stopu, a ne dovesti do situacije da banke eventualno donose odluke o smanjenju limita prekoračenja. Stoga ćemo idućeg tjedna, kad dobijemo ovo izvješće, organizirati jedan sastanak sa svim bankama koje su svojim klijentima u proteklom razdoblju omogućile ovo prešutno prekoračenje", najavio je premijer Plenković.
Dodao je da su te kamatne stope, prema informacijama koje mu je prenio guverner Vujčić, na razini stopa u Europskoj uniji, dok se sam nominalni iznos minusa smanjio proteklih godina gotovo za dvije milijarde kuna.
"Vlada je odlučna i dalje raditi na zaštiti potrošača, a ukoliko je potrebno ići ćemo i prema zakonskim izmjenama", poručio je.
Hrvatska se od posljedica Covid krize oporavlja brže od očekivanja
Od ostalih tema izdvojio je Strateški forum održan na Bledu, ocijenivši ga dobrim skupom na kojem se raspravljalo o budućnosti Europe.
Govoreći o gospodarskom rastu, podsjetio je da je Državni zavod za statistiku objavio podatak o rastu BDP-a od 16,1 posto u drugom kvartalu, što je peti najbolji rast u Europskoj uniji te je brži od prosjeka rasta u EU koji je 13,2 posto.
Svi indikatori turističke sezone, istaknuo je premijer Plenković, upućuju na zaključak da će i treći kvartal također biti jako dobar te izrazio nadu da će u konačnici rast BDP-a u ovoj 2021. biti i veći od procjena.
"Snažna poruka je – Hrvatska se oporavlja od posljedica Covid krize brže od očekivanja", poručio je.
U tom je kontekstu podsjetio na prijelomne odluke u proljeće prošle godine.
Dosada je u očuvanje radnih mjesta u Covid krizi uloženo 18 milijardi kuna
"Rekli smo da država mora snažno i odmah stati iza privatnog sektora, hrvatskih radnika i hrvatskih poslodavaca. I to smo učinili", kazao je.
Podsjetio je da je, kada se zbroji ukupan iznos sredstava uloženih u očuvanje radnih mjesta, Vlada osigurala 18 milijardi kuna.
"Na taj smo način potporama obuhvatili praktički svako drugo radno mjesto u Hrvatskoj", istaknuo je navodeći podatak da se radi o 700 tisuća radnih mjesta u 92 posto tvrtki, odnosno njih 120 tisuća.
"Ovo govorim zato da dobijemo osjećaj svrhovitosti, masivnosti i potpore koju je, u najvećoj krizi koja je pogodila svijet u zadnjih sto godina, hrvatska Vlada učinila da premostimo ovu situaciju i u pogledu izbjegavanja otpuštanja radnika i u pogledu izbjegavanja vala stečajeva pa time i ugrožavanja egzistencije hrvatskih obitelji", poručio je predsjednik Vlade.
Pozitivni rezultati toga su, dodao je premijer Plenković, da Hrvatska danas ima 52 tisuće zaposlenih više nego prošle godine i šest tisuća više nego pretprošle godine.
Istovremeno, broj nezaposlenih danas manji je za 9 tisuća nego u ožujku 2020. godine.
Prosječna plaća u Hrvatskoj bila je 7175 kuna u mjesecu svibnju ove godine, dok je u gradu Zagrebu ona dosegla i preko 8 tisuća.
Iz faze očuvanja radnih mjesta ulazimo u fazu kreiranja novih radnih mjesta
Govoreći o tome što će biti dalje, premijer Plenković napomenuo je da se u epidemiološkim okolnostima koje se mijenjaju Vladina dosadašnja politika u pogledu mjera mjera vodila prilagodbom ovisno o uspješnosti borbe protiv Covida 19.
Barem prvom dozom dosad je procijepljeno 51 posto odrasloga stanovništva, kazao je i još jednom apelirao na građane da se cijepe i pridržavaju temeljnih epidemioloških mjera.
Istaknuo je da relaksiranjem mjera ograničenja dolazimo u situaciju u kojoj će se prilagođavati i daljnje mjere za očuvanje radnih mjesta.
Za mjesec kolovoz, najavio je, one će ostati u iznosu od 4000 kuna, no s obzirom da sada praktički dolazimo u period normalnog režima rada od 1. rujna, za rujan te bi mjere ostale za event industriju, putničke agencije i noćne klubove.
"Ukoliko će se ukazati potreba za još nekakvim sektorskim mjerama, to ćemo razmotriti", dodao je premijer Plenković.
Napomenuo je da će na snazi do kraja godine ostati mjera skraćenog radnog vremena.
"Mi ćemo od faze očuvanja radnih mjesta ići u fazu kreiranja radnih mjesta, a same aktivne mjere politike zapošljavanja dodatno će biti ojačane s 500 milijuna kuna, dok je u 2022. godini planirana 1,5 milijarda kuna kroz različite programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje", kazao je.
Vlada će učiniti sve da se proces obnove nakon potresa ubrza
Prije nekoliko dana obilježen je Međunarodni dan nestalih osoba i Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu, a premijer Plenković istaknuo je da je tom prigodom Vlada još jednom izrazila svoju odlučnost i predanost da učini maksimalne napore kako bi se našlo rješenje za ova pitanja koje, kako je rekao, dugujemo svim onim braniteljima i svima onima koji su nestali u Domovinskom ratu.
Početkom tjedna premijer Plenković sudjelovao je i na sjednici Stožera koji se bavi obnovom nakon potresa na Banovini.
Naglasio je da će Vlada učiniti sve da se proces obnove nakon potres ubrza, te podsjetio kako već danas i sutra kreću novi natječaji za oko 4000 kuća na Banovini.
„Učinit ćemo sve napore da se taj proces ubrza, već danas i sutra kreću novi natječaj za oko 4000 kuća na Banovini, a Ministarstvo graditeljstva i državne imovine izaći će s cjelovitim prijedlogom mjera i eventualnih zakonskih promjena koje trebaju cijeli proces obnove učiniti učinkovitijim i bržim”, kazao je predsjednik Vlade.
Što se tiče početka nove školske godine, premijer je izrazio zadovoljstvo što se povećao broj cijepljenih u obrazovnom sustavu.
„Oni daju dobar primjer i motiv onima koji to za sada nisu učinili da učine”, rekao je.
