„Daytonski sporazum nije propao nego ga se ne poštuje, krši ga se. Kada bi ga se poštivalo bilo bi sve u redu. Tu inicijativu komentiram dobronamjernom. Mislim da su namjere da se pridržavamo Daytona, što se krši, krše ga određeni ljudi, određene političke opcije i to uporno rade, optužuju Hrvatsku za zločinački poduhvat. Od tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, to rade aktivno dvojica, predstavnik bošnjačkog i hrvatskog naroda. Ne vjerujem da je to realna inicijativa. Na kraju krajeva, potrebno je da je svi prihvate“, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović komentirajući u Splitu inicijativu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da se predsjednici Hrvatske, Srbije i Turske uključe u pregovore o rješavanju pitanja Bosne i Hercegovine.
Podsjetio je, nadalje, da je Alija Izetbegović primio najviše hrvatsko državno odlikovanje od Franje Tuđmana. „To je bilo u redu, da bi onda nekoliko godina kasnije njegovi nasljednici i politički partneri govorili da smo u stvari htjeli raskomadati Bosnu i Hercegovinu. Neka se oni dogovore međusobno, a prije svega da ne krše prava konstitutivnih naroda, prije svega Hrvata, a to su vrlo mala prava. Ne tražimo mi Bog zna što, samo ono što piše u Dayonu. Ta inicijativa neće ići jer ova druga dvojica to ne žele, nije realno. On time više ukazuje na neodrživost postojeće situacije. Ne novi Dayton, držimo se mi onoga što je zapisano“, rekao je Predsjednik.
Komentirao je i položaj i ulogu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu Schmidta koji je izložen kritikama od strane nekih država. „Postoji Dayton i postoji paraDayton koji se pretvara u paradontozu, jer nije usvojen na isti način kao Dayton kojeg su potpisali najviši predstavnici nekoliko država, da bi se to onda iz neke frustracije mijenjalo i davalo velike ovlasti pojedincima. Konkretno Visokom predstavniku koji je u Daytonskom okvirnom sporazumu i u aneksima samo spomenut na jednom mjestu, kao civilna implementacija. Ta osoba je dobila ogromne ovlasti“, rekao je i dodao kako je Visoki predstavnik Shwartz ok, ali njega je imenovala „kvinta“, odnosno pet država među kojima nema Kine i Rusije koje su članice Vijeća sigurnosti. „Taj mandat je nemoguć bez Vijeća sigurnosti u kojem veto imaju Kina i Rusija“, upozorio je i zapitao: „S druge strane, ova dvojica iz Predsjedništva govore da je Hrvatska zločinačka država, kako možeš normalno živjeti s takvim ljudima, kakva je to izjava?“.
Upitan treba li Hrvatska primiti još afganistanskih izbjeglica, predsjednik Milanović je rekao da mi imamo moralnu obvezu spasiti ljude koji su radili za našu misiju i članove njihovih obitelji. „Ljudskosti nikad dosta, ali i teret odgovornosti nije isti. Najveće države trebaju najviše, tu se ne radi više o tako puno ljudi“, rekao je predsjednik Milanović.
Međunarodni je dan nestalih, pa su novinari predsjednika Milanovića pitali čini li se dovoljno u pronalasku nestalih iz Domovinskog rata. „Čini se s naše strane puno već godinama, ali nema rezultata“, odgovorio je Predsjednik.
Komentirao je i najavljene izmjene Zakona o obnovi, odnosno tijek obnove potresom pogođenih područja. „Presporo je to. Nikada nije bilo lako i nikada moguće da bude lako zbog vlasničko-pravnih odnosa. Ako nešto želite riješiti srušit ćete neke barijere. Možda ćete napraviti i neku malu štetu i malu pogrešku, možda i nepravdu koju ćete kasnije ispraviti. Da smo se tako rukovodili ne bismo napravili niz stvari. Recimo Hrvatska ne bi imala autoceste koje su sagrađene, isplanirane i financirane u roku od dvije godine, od Zagreba do Splita. Petrinja i Glina su mali gradovi i to državi ne bi trebao biti problem. Ne događa se ništa. Nažalost, sporo to ide. Izgubit ćemo Petrinju, ako se tako nastavi. Ljudi će se odseliti i neće se više vraćati. Zakon se lako donese, treba ga provesti. Sjetim se uvijek Gunje, koja nije puno manja od Gline, to je riješeno u par mjeseci“, rekao je Predsjednik.
Novinari su predsjednika Milanovića pitali kako vidi poziciju Republike Hrvatske u NATO-u. „Baš u ovome, u vrsti kontrole i osiguranja određenih međunarodnih režima, slobodne navigacije koja je jedna od temeljnih međunarodnih prava na kojima počiva svijet, slobodno kretanje, slobodna trgovina. Naravno, uvijek na osnovi nekakve rezolucije, u ovom slučaju UN-a“, rekao je misleći pri tome na svečani ispraćaj 5. hrvatskog kontingenta u NATO operaciju potpore miru „Sea Guardian“ u Sredozemlju na kojemu je sudjelovao u Splitu.
Na upit novinara kako ocjenjuje opremljenost Hrvatske vojske predsjednik Milanović rekao je: „Uvijek treba još – to sada govorim kao predsjednik, kao premijer to ne bi mogao reći. Uvijek se moram zalagati da oni budu opremljeni što bolje, ne da se militariziramo kao društvo i kao zajednica ali da imaju puno opreme, ono što se ne vidi. Da se sagradi brod, klase korvete, dužine do sto metara, što Hrvatska nema, kao jedan jaki simbol. Hrvatska si to može priuštiti. Na meni je da na to podsjećam, a Vlada će već vidjeti, pokazuju da imaju sluha za takve stvari, ali trebaju imati i glas. Ne mogu biti kritičan, ali mogu poticati“, rekao je predsjednik Milanović.
