Premijer Plenković naglasio je danas u Saboru da je pronalazak učinkovitog i sigurnog cjepiva bio najbrži i najveći kolektivni istraživački pothvat u povijesti. Istaknuo je i da je u vremenu pandemije, uloga države uz pomoć sredstava iz Europske unije pomogla u procesu očuvanja radnih mjesta bez presedana.
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković izvijestio je danas zastupnice i zastupnike u Hrvatskome saboru o radu i zaključcima Europskoga vijeća iz prve polovice 2021. godine.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
Poštovane zastupnice i zastupnici,
Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,
drago mi je da vas mogu izvijestiti o radu i sudjelovanju na sastancima Europskoga vijeća, na fizičkim sastancima, sastancima u formi videokonferencija te na Neformalnom sastanku i socijalnom summitu koji se održao u Portu, a sve je to bilo u razdoblju od proteklih šest mjeseci.
Danas želim govoriti o tome gdje smo u zajedničkim naporima u borbi protiv pandemije Covida-19, o našim naporima za nastavak gospodarskoga rasta, kao i o napretku prema članstvu u Schengenskom prostoru i europodručju, te o ostalim aktivnostima na razini Europske unije.
Hrvatska osigurala 3,8 milijuna doza cjepiva
Europsko vijeće je praktički na svakom sastanku imalo posebnu točku dnevnog reda posvećenu pandemiji. O tome najbolje svjedoči i niz aktivnosti koje smo provodili, od podrške onim znanstvenim institucijama i istraživačima za pronalazak učinkovitog i sigurnog cjepiva, što je praktički bio najbrži i
najveći kolektivni istraživački pothvat u povijesti. Proces cijepljenja koji ide kroz cijelu Europu, kroz sve članice Europske unije, počeo je neposredno nakon Božića, naravno i u Hrvatskoj.
Niz poteškoća s cjepivom AstraZenece, što u samoj proizvodnji i distribuciji, pa kasnije i u reputacijskom smislu, riješili smo intenzivnim pregovorima, inicijativama i razgovorima s čelnim čovjekom Pfizera. Izborili se za dodatne doze cjepiva koje su bile akcelerirane iz trećeg i četvrtoga kvartala.
I u ovom trenutku Hrvatska je do danas ukupno osigurala 3,8 milijuna doza. Procijepili smo 46,2 % odraslog stanovništva. Nažalost, ispod smo one ambicije koju smo ciljali – 50% odraslih do 1. srpnja. No, vidite i sami da postoje otpori k cijepljenju u hrvatskom društvu. I zato trebamo tražiti zajedničke napore kako da potaknemo i ohrabrimo što veći broj naših sugrađana da se cijepe.
Mi smo u tim uvjetima donirali do sada 390.000 doza cjepiva, uglavnom našim susjednim zemljama, najviše Bosni i Hercegovini, 240.000 Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji po 30.000, dodatnih 20.000 doza Kirgistanu na zahtjev i Butanu 10.000, isto na zahtjev.
Mi u ovom trenutku imamo milijun i 300 tisuća neutrošenih doza cjepiva spremnih za administriranje. Ono što želimo jest da koristeći i europsku Digitalnu Covid potvrdu omogućimo što jednostavnije kretanje ljudi, što veću sigurnost organizacije različitih događaja, a vodimo računa da bez visoke
stope cijepljenih teško ćemo svi zajedno, globalno govoreći, pobijediti virus. I zato je svaka cijepljena osoba, spriječena zaraza danas, spašen život sutra, i jedna mogućnost mutacije manje.
Niz tema na sastancima Europskoga vijeća
Što se tiče samih sastanaka Europskoga vijeća, teme koje su dominirale dobili ste u pismenom izvješću, od Covida, do funkcioniranja jedinstvenog tržišta, digitalne zelene tranzicije, sigurnosne politike Unije, migracija, niza tema poput odnosa s Ujedinjenom Kraljevinom. Od ključnih vanjskopolitičkih tema su odnosi s Rusijom, s Bjelarusom, Istočno Sredozemlje, posebno odnosi s Turskom, Južno susjedstvo, Bliski istok i Afrika.
Dijalog s Turskom izrazito važan
Izdvojit ću samo one koji su najinteresantnije, a to je prije svega Turska. Niz kompliciranih i otvorenih pitanja između Turske s Ciprom i Grčkom, gdje polako ovih zadnjih nekoliko mjeseci, možemo reći, dolazi do deeskalacije, dakle smanjenja napetosti, obnovljen je dijalog. Smatramo to dobrim korakom naprijed.
S obzirom na značaj Turske na tzv. istočno-mediteranskoj i zapadno-balkanskoj migrantskoj ruti, mi smatramo da je dijalog s Turskom izrazito važan. Na tom tragu sam vodio i razgovore s turskim predsjednikom Erdoğanom u Antaliji prije nekoliko dana.
Pet ključnih načela na kojima se baziraju odnosi Unije s Rusijom
Što se tiče Rusije, kao što znate u Rusiji slijede izbori, koji su tjedan dana prije izbora u Njemačkoj, čini mi se drugi ili treći vikend u rujnu. U svakom slučaju nakon ovih poznatih zbivanja u Bjelarusu tema Rusije je došla na dnevni red kao jedna od najvažnijih.
Politika Unije se temelji na pet načela: provedba sporazuma iz Minska, koji se odnosi na Ukrajinu i njene okupirane teritorije, jačanje odnosa s državama Istočnog partnerstva, jačanje otpornosti u različitim sektorima, od energetske sigurnosti do hibridnih prijetnji i komunikacije te kalibrirani selektivni angažman na temama vanjske politike, gdje možemo tražiti dodirne točke, i kontakti i suradnja s civilnim društvom. To su pet ključnih načela na kojima se baziraju odnosi.
Ono što je važno je da čitav instrumentarij režima gospodarskih sankcija, koji se obnavlja svakih šest mjeseci, ostaje važan instrument na dnevnom redu.
Socijalni sastanak na vrhu u Portu. Očuvanje radnih mjesta bez presedana
Što se tiče Socijalnog sastanka na vrhu u Portu, bio je to vrlo važan sastanak za vrijeme portugalskog predsjedanja. Uz mene je sudjelovao i ministar Aladrović. Bio je to prvi takav fizički sastanak. Dakle, nije, nažalost, bilo odlaska, niti dolaska Europskog vijeća u Hrvatsku niti je u Njemačkoj održan takav sastanak. Prvi nakon praktički skoro dvije godine jer Finci prije nas nisu bili organizirali nikakav neformalni sastanak na vrhu.
To govorim stoga što smo rezimirali da je u vremenu pandemije uloga države, uz asistenciju sredstva iz Europske unije, pomogla u procesu očuvanja radnih mjesta na način bez presedana. Dakle, možemo biti zadovoljni što smo u vremenu Covida-19 spriječili socijalnu fakturu, eksploziju nezaposlenosti, spriječili val stečajeva, egzistencijalne probleme obiteljima, radnicima te omogućili poslodavcima da premoste ovu krizu.
Izvijestio sam tamo kolege o svemu što smo mi kao Vlada učinili, a to je vama dobro poznato, od činjenice da smo izdvojili 11,7 milijardi kuna za očuvanje radnih mjesta, ukupno, uz oproštene poreze i doprinose 17 milijardi kuna, izdvojili sredstva i za skraćeno radno vrijeme, fiksne troškove, za likvidnost, spriječili sve moguće probleme, bilo horizontalne, bilo sektorskim mjerama u nizu grana. I možemo reći da smo premostili tu krizu na najbolji mogući način.
Sada se okrećemo, kroz dijalog sa socijalnim partnerima, novoj fazi koja se zove stvaranje radnih mjesta, prije svega koristeći instrument "EU iduće generacije".
Hrvatska će biti spremna za članstvo u europodručju 2023.
Jedna od važnih tema u ovih šest mjeseci bilo je funkcioniranje europodručja. Summit je održan u lipnju. To je bila prigoda da još jednom vrlo temeljito predstavim napore Hrvatske u provođenju Strategije za uvođenje eura. Vama je poznato da je ta Strategija usvojena 2018., imamo Vijeće za euro, cijeli proces vodimo vrlo konzistentno, sustavno.
U Europski tečajni mehanizam II ušli smo prije godinu dana. Provodimo niz politika u provedbi Akcijskog plana, preuzetih obveza. Naš krajnji rok za ispunjavanje svih kriterija bit će ožujak iduće godine. I Vlada će, naravno sve to skupa ispuniti. I očekujem da bi smo, kroz dvogodišnji staž u
Europskom tečajnom mehanizmu II, bili spremni za ono najvažnije, ispunjavanje svih kriterija i članstvo u 2023.
Ponavljam, to je važno za javnost, člankom 5. Ugovora o pristupanju, koji je potvrđen referendumom i ratificiran u Hrvatskom saboru, praktički konsenzusom svih zastupnika tadašnjega saziva, Hrvatska je prihvatila da će članstvom u Uniji kad dođe vrijeme ispuniti kriterije i za članstvo u europodručju, što polako dolazi na dnevni red. I naš je cilj da to točno bude u godini desetogodišnjice članstva u EU, što ima puno smisla i logike.
Podsjetit ću da je naše gospodarstvo snažno integrirano u europske trgovinske i financijske tokove. Jasno vidimo prednosti ulaska u članstvo, malo smo, otvoreno i visoko eurizirano gospodarstvo. Očekivani troškovi su mali, preko 60% štednje u Hrvatskoj u eurima, preko 60% kredita u Hrvatskoj u eurima ili su vezani za euro, 66% inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone, 56% našeg izvoza se odnosi na države članice eurozone.
I postoji ujedno i kontinuirano povjerenje građana u euro, što je također važno. Prema zadnjem Eurobarometru, povjerenje u proces uvođenja eura u Hrvatskoj skočilo je sa 61% na 67%. Mi ispunjavamo sve kriterije konvergencije još od 2016. I naravno da želimo da se taj proces nastavi na jedan učinkovit i konsolidiran način, kao što smo to radili i do sada.
U procesu očuvanja financijske stabilnosti drži nas reputacija odgovornog upravljanja javnim financijama
Podsjetit ću da su nam ukupni troškovi pandemije bili u visini su od 20 posto državnog proračuna, dakle, 4,5 milijardi eura, dva potresa, povrh toga, 16,9 milijarde eura, dakle, skoro četiri puta veći. To je ono što smo mi podnijeli, a drugi nisu u ovoj postpandemijskoj, još uvijek uzlaznoj fazi pandemije.
Podsjetit ću da nas u cijelom procesu očuvanja financijske stabilnosti drži, prije svega, izvrsna reputacija, reputacija odgovornog upravljanja javnim financijama.
Od 2016. do 2019, znate i sami, imali smo proračunske viškove, izišli iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, otklonili prekomjerne makroekonomske neravnoteže, smanjivali rapidno javni dug, smanjili ga za 10 postotnih poena, po čemu smo bili među najbržima u Europi, imali nisku inflaciju. A sada, Vlada je ovu godinu krize iskoristila da usvoji sve strateške dokumente od Nacionalne razvojne strategije, Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pripreme ključnih dokumenata za Višegodišnji financijski okvir.
I unatoč prošlogodišnjem padu BDP-a od 8 posto, vidjeli ste, nakon rasprave ovdje u Saboru o rebalansu proračuna, očekujemo rast od 5,2 posto.
Postoje i određeni ohrabrujući signali i procjene određenih institucija poput HNB-a o zaista izrazito visokom rastu u drugom kvartalu. Vjerujemo da će se tako nastaviti i tijekom ljetnih mjeseci pa i u zadnjem kvartalu. I ako to bude tako, nama će biti drago da možda i stopa rasta bude veća od one koju smo procjenjivali trenutno.
Što se tiče deficita, nastojat ćemo ići sa smanjivanjem. Taj trend držati na 2,6 posto 2022., a 2023. na 1,9 posto. I ujedno, vratiti se na onu putanju rapidnog smanjivanja javnoga duga o čemu smo već više puta govorili.
Također, vidjeli ste da smo u suradnji Vlade i HNB-a krenuli i s javnim savjetovanjem kako će izgledati hrvatske kovanice eura.
Pozivam, i koristim ovu priliku, za sve one koji žele daju svoj doprinos ovoj raspravi. Kada je riječ o Komisiji za novac, najviše pobornika do sada imaju hrvatska šahovnica, karta Hrvatske i, naravno, kuna. S obzirom na to da je proces javnog savjetovanja otvoren, sve su to teme o kojima ćemo još zajednički odlučivati.
Za oporavak imamo potvrđenih 6,3 milijarde eura
Što se tiče Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, i o tome je bilo puno riječi na Europskom vijeću, tu mislim na prošlogodišnji dogovor koji je slijedio odmah nakon izbora za Hrvatski sabor. Sjećate se, konačni dogovor na Europskom vijeću je postignut praktički dan-dva prije konstituiranja ovog saziva Hrvatskog sabora. Za nas je izrazito dobar.
Mi imamo tu ovih potvrđenih i pozitivno ocjenjenih 6,3 milijarde eura za prvi dio, dio bespovratnih sredstava cijeloga NPOO-a, a trebali bismo dobiti avans od 818 milijuna eura najesen. Ta sredstva iznose 12 posto našega BDP-a, dok je prosjek u EU je 3,7 posto. Dakle, kada je riječ o usporedbi s drugima, izborili smo se i dobili najviše sredstava što smo u ovim okolnostima mogli.
Vjerujem da će i o tome danas biti riječi. Poznato vam je za koja područja: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe, državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita, zdravstvo te, u konačnici, obnova zgrada. Želimo dio ovih sredstava iskoristiti kako bismo financirali obnovu.
A teme koje su horizontalne, to su zelena tranzicija, 40 posto sredstava za zelenu tranziciju, 20 posto za digitalnu tranziciju, niz vrlo važnih, vrijednih projekata koji su na dnevnom redu.
O tome ćemo govoriti više, vjerujem, u raspravi.
Za Schengen smo u potpunosti spremni
Što se tiče Schengena, drugi važan element, znate da je Komisija izišla s novom strategijom za Schengen. Početkom lipnja Hrvatska je ispunila sve kriterije, to je potvrdila i ova Komisija Ursule von der Leyen. Smatramo da smo u tehničkom pogledu u potpunosti spremni.
Doprinosimo sigurnosti i otpornosti Schengenskog prostora – učinkovitom zaštitom granice, provjerama unutar Schengenskog informacijskog sustava, upravljanjem migracijskim pritiscima, sprječavanjem ilegalnih prelazaka granice. Želimo da naša granica postane vanjska granica Schengenskog prostora.
Uložili smo 200 milijuna eura za tehničku opremu za nadzor granice i jačanje kapaciteta granične policije: 6.500 ljudi, odlično opremljenih i uvježbanih čuva hrvatsku granicu. Želimo bolje upravljanje migracijama i sigurnost cijelog Schengenskog prostora.
Ispunili smo 281 preporuku na osam područja sa svim mogućim tehničkim detaljima koje to podrazumijeva.
Ono što je posebno važno, u komunikaciji s našim partnerima, vidite i sami, vrlo artikuliranu, jasnu, čvrstu i nedvojbenu podršku Slovenije, što je vrlo važno.
I općenito, odnosi sa Slovenijom su na puno većem stupnju povjerenja i kvalitete odnosa nego što je to bilo ranije te ćemo se nastojati potruditi da tijekom njihovoga predsjedanja Vijećem, na čemu im čestitamo, i što je drugi put da oni imaju predsjedništvo, ostvarimo napredak i u pogledu pripreme za članstvo u Schengenskom prostoru.
Mi smo u tom kontekstu oformili i jedan nacionalni neovisni nadzorni mehanizam praćenja djelovanja na granici, dakle, policijskog djelovanja spram migranata, neovisan, transparentan, učinkovit, i sve to u dogovoru s Europskom komisijom i s povjerenicom Johansson koja je bila u Hrvatskoj i s kojom vodimo vrlo detaljne razgovore.
Također, važno je možda za ovu raspravu da malo shvatimo širi kontekst danas. Na europskom kontinentu ovo je jedan vrlo zanimljiv politički period koji slijedi u sljedećih 12 mjeseci.
Važni politički procesi u Europskoj uniji
Prvo, zbog činjenice da će se održati izbori parlamentarni u Njemačkoj 26. rujna. Znate i sami da kancelarka Merkel više nije niti čelnik stranke niti je kandidatkinja za kancelarku. Dakle, nakon 16 godina dolazi do ogromne političke promjene, ne samo u Njemačkoj, nego i u Europi, a možemo reći i na razini globalnoga upravljanja. Tako da će ta činjenica utjecati, naravno, i na razini Europske unije. Vidjet ćemo kako će u političkom smislu ti izbori završiti. O tome moramo voditi računa.
Isto tako, u svibnju iduće godine bira se francuski predsjednik. Dakle, u samo 8, 9 mjeseci, dvije najvažnije države imaju svoje najvažnije izbore. Tako da će i ta činjenica utjecati na funkcioniranje cijeloga procesa razgovora i tema na europskoj razini.
Izbori su i u Mađarskoj iduće proljeće, izbori su bili jučer u Bugarskoj, u Švedskoj ste vidjeli situaciju gdje je vlada pala pa se onda vratila prije nekoliko dana, u Nizozemskoj još nije formirana nova vlada nekoliko mjeseci nakon izbora. U Poljskoj se vraća Donald Tusk na čelnu poziciju vođe oporbe, dakle, građanske platforme.
Vrlo zanimljivi politički procesi o kojima moramo voditi računa, osobito u svjetlu rasprave o budućnosti Europe i uopće o funkcioniranju Europske unije.
U svemu tome važno je da imamo na umu nekoliko bitnih točaka koje će se dogoditi, po mom dubokom uvjerenju, u našem angažmanu i predanosti koje imamo za ove glavne teme, u sljedeće četiri, odnosno tri godine, a sve one imaju svoju međunarodnu dimenziju.
Trajna ostavština naše Vlade
Prvo ćemo, za otprilike dva tjedna fizički spojiti Hrvatsku. Dakle, bit će spojeni svi elementi Pelješkoga mosta i nema boljeg ogledala za moderni suverenizam nego spajanje našega teritorija.
Drugo, očekujemo da ćemo tijekom jeseni prestati imati kao uvjet vize za Sjedinjene Američke Države. Priključit ćemo se većini članica Unije i dati još jednu slobodu kretanja našim građanima.
Treće, da ćemo ući u Schengenski prostor 2022.
Četvrto, da ćemo biti u europodručju 2023.
I, u konačnici, da ćemo imati nove višenamjenske borbene avione u sastavu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva od 2024.
Riješili smo time unutarnju sigurnost, monetarnu stabilnost, vanjsku sigurnost i obranu i, ono što je najvažnije, povezali teritorij. To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek.
