Premijer Plenković istaknuo je danas da su pristupanje eruopodručju i ulazak u Schengenski prostor strateški prioriteti Vlade. "Ulazak Hrvatske u europodručje donijet će prednosti građanima i gospodarstvu. Nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a kreditni rejting bi mogao porasti za dvije razine. Olakšat će se i naš izvoz kao i dolazak turista iz europodručja", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je 9. sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Uvodni govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
"Danas je točno osam godina da je Republika Hrvatska postala članica Europske unije. Ta činjenica utrla je put Hrvatske i prema procesu pristupanja europodručju i ulasku u Schengenski prostor, i možemo slobodno reći da su te dvije dublje integracije strateški prioriteti Vlade Republike Hrvatske.
Postoji više razloga zbog čega želimo imati i potporu hrvatskih građana koja treba biti i snažna i kontinuirana, naravno i argumentirana, bazirana na činjenicama.
Ulazak u europodručje obveza je koju je Hrvatska preuzela pristupnim ugovorom, naše gospodarstvo je snažno integrirano u trgovinske i financijske tokove Europske unije te je istodobno najeuriziranije gospodarstvo među svim državama članicama koje nisu u europodručju.
Ujedno, ulazak Hrvatske u europodručje donijet će prednosti građanima i gospodarstvu.
Konkretno, nestat će valutni rizik i mjenjački troškovi, smanjit će se kamatne stope, potaknut će strana ulaganja, povećat će se mogućnost financiranja na tržištu kapitala, a kreditni rejting bi mogao porasti za dvije razine.
Olakšat će se i naš izvoz kao i dolazak turista iz europodručja.
Uvođenjem eura u novim članicama EU-a bruto plaće porasle znatno više od cijena
Usporedbom kretanja plaća i cijena u novim državama članicama Europske unije iz srednje Europe u razdoblju od uvođenja eura do danas, može se zaključiti da su se bruto plaće povećale znatno više od razine cijena, što upućuje na to da je životni standard građana u tim državama zamjetno porastao nakon uvođenja eura.
Primjerice, Slovenija je euro uvela 2007., a od tada do danas bruto plaće u Sloveniji povećale su se za 48%, a cijene za 26%.
Povoljni su pokazatelji i za ostale države članice – u Slovačkoj su od uvođenja eura do danas plaće porasle za 54%, a cijene 20%, u Estoniji za 74%, a cijene 25%, a u Latviji za 67%, a cijene 10%.
Euro je posljednja uvela Litva 2015. godine, a od tada do danas bruto plaće u Litvi porasle su za 59%, a cijene za 10%.
Za usporedbu, u razdoblju od 2015. do 2020. u Hrvatskoj bruto plaće su porasle za 9%, a cijene za 3%.
Uvođenje eura nije jedini razlog zbog kojeg je životni standard u tim državama porastao, ali je svakako tome pridonijelo pozitivnim utjecajem na efikasnost, konkurentnost i otpornost njihovih gospodarstava.
Očuvanje gospodarske i financijske stabilnosti i postizanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije
Stoga je Vlada, prepoznajući prednosti koje će građani i gospodarstvo imati ulaskom Hrvatske u europodručje, započela proces pristupanja još u svibnju 2018. kada smo usvojili Strategiju za uvođenje eura.
Postavljajući realne ciljeve, a cijela ova suradnja odvija se u tijesnoj koordinaciji između Vlade i Hrvatske narodne banke, oko vremenske dinamike ulaska Hrvatske u europodručje, prije skoro godinu dana, 10. srpnja 2020., postigli smo jedan od glavnih političkih ciljeva Vlade – ulazak u tečajni mehanizma (ERM) II i bankovnu uniju, što je zadnji korak koji prethodi ulasku u europodručje.
Podsjetit ću da je tome prethodilo ispunjavanje 19 mjera Akcijskog plana, koje su bile preduvjet da Europska središnja banka objavi rezultate sveobuhvatne procjene pet hrvatskih banaka i utvrdi da nijedna nema kapitalnih nedostataka.
Za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II utvrđen je središnji paritet i on je jednak 7,53450 kuna za 1 euro te odgovara tržišnom tečaju u trenutku donošenja odluke.
Sporazum o sudjelovanju hrvatske kune u tečajnom mehanizmu dodatno je popraćen čvrsto preuzetom obvezom Vlade o provedbi aktivnosti iz Akcijskog plana Republike Hrvatske za sudjelovanje u Europskom tečajnom mehanizmu II.
Cilj je Akcijskog plana očuvanje gospodarske i financijske stabilnosti i postizanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije.
U tu svrhu moramo provesti reformske mjere u četiri područja: sprječavanje pranja novca, poslovno okruženje, upravljanje u javnom sektoru i pravosuđe, što očekujemo najkasnije u prvom kvartalu 2022.
Očekujemo snažan gospodarski oporavak od najmanje 5% u 2021.
Što se tiče vremena koje će Hrvatska provesti u ERM II, uvjereni smo će se tijekom sudjelovanja Hrvatske u mehanizmu očuvati stabilnost tečaja i da ćemo biti spremni za ulazak u europodručje 1. siječnja 2023.
Tome u prilog govore i zadnje projekcije makroekonomskih pokazatelja koji su relevantni za ocjenu ispunjenja maastrichtskih kriterija.
Naime, unatoč izuzetno teškim krizama s kojima se Hrvatska suočila od početka 2020. – pandemijom, koja je pogodila cijeli svijet i izazvala gospodarsku krizu bez presedana, ali i razornim potresima, u Zagrebu i okolici i na Banovini, zbog kojih smo mnogo teže pogođeni od drugih zemalja – vodeći odgovornu ekonomsku politiku, očekujemo snažni ekonomski oporavak od najmanje 5% u 2021. i rast realnog BDP-a od 6,6% u 2022.
Hrvatska vlada očekuje snažni ekonomski oporavak od najmanje 5% u 2021. i stvaran rast BDP-a od 6,6% u 2022.
Također, nakon značajnog povećanja deficita od 7,4% BDP-a u 2020. godini, Vlada očekuje njegovo značajno smanjenje na razinu od 3,8% BDP-a već ove godine.
Ovaj trend bi se trebao nastaviti i u narednim godinama, pri čemu bi se procijenjene razine deficita kretale od 2,6% u 2022., odnosno 1,9% BDP-a u 2023.
Provedba reformi i povezanih investicija iz NPOO-a
Nastavkom provođenjem odgovorne fiskalne politike, Vlada očekuje da će se nakon privremenog povećanja razine duga od 88,7% BDP-a, njegova razina smanjiti u sljedećim godinama;
Očekujemo da to smanjenje bude oko 2 postotna boda ove godine i između 3 i 4 postotna boda godišnje do 2024. godine, što je dva puta brže nego što je formalno zahtijevano maastrichtskim kriterijima.
U sljedećim godinama, Vlada će se posebno usredotočiti na provedbu reformi i povezanih investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kao i korištenju raspoloživih sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira koji će dodatno podržati naše napore u ispunjavanju navedenih kriterija.
Prema našim projekcijama, ovo je ambiciozan, ali realan cilj.
Također, nastavljene su i aktivnosti povezane s provedbom Nacionalnog plana za prelazak s hrvatske kune na euro, kojeg je ovo Vijeće javno prezentiralo krajem prosinca prošle godine.
Njime je definiran okvir za provedbu ključnih aktivnosti potrebnih za učinkovit i uspješan prelazak na euro.
U proteklih šest mjeseci, Upravljački odbor zajedno s koordinacijskim odborima, koji su također uspostavljeni Zaključkom na prošlom sastanku ovog Vijeća, predano su radili na pripremi aktivnosti za usklađivanje pravnog okvira, okvira za zamjenu gotovog novca, konverziju kredita i depozita, prilagodbe države i poduzeća, te informiranje i zaštitu potrošača.
Cilj je da građani i gospodarstvo budu spremni za prelazak na euro u razdoblju kraćem od dvije godine.
Odabir motiva za nacionalnu stranu kovanice eura
Također, na prošlotjednom sastanku šefova država i vlada europodručja na visokoj razini, na kojem su sudjelovali svi čelnici institucija EU-a -Europska komisija, Europska središnja banka, i predsjedavajući Euroskupine - naše partnere u EU-u izvijestio sam o svim aktivnostima koje su do sada poduzete radi ispunjavanja svih relevantnih kriterija kako bi Hrvatska bila spremna postati članicom europodručja 1. siječnja 2023.
I zaista su svi u ovom trenutku senzibilizirani i za naša postignuća i za naše ambicije.
Ponavljam još jednom, naš je cilj da Hrvatska bude spremna postati članicom europodručja 1. siječnja 2023., dakle točno godinu i pol dana od danas.
Proces uvođenja eura kao nacionalne valute uključuje i odabir motiva i njegova grafičkog oblikovanja za nacionalnu stranu kovanice eura.
Naime, za razliku od novčanica eura koje su jednake u svim članicama europodručja, kovani novac eura i centa nosi obilježje države koja ga je izdala te na naličju prikazuje odabrane nacionalne simbole te države.
Upravo iz tog razloga, odabir motiva posebno je važan jer će se kovanice s motivima koji simboliziraju Hrvatsku koristiti i izvan njenih granica.
Stoga ćemo na danas, najprije na sastanku Nacionalnog vijeća za euro, predstaviti dosadašnje aktivnosti povezane s procesom izbora hrvatske strane budućih kovanica eura.
A potom ćemo na posebnoj konferenciji za medije, odmah nakon sastanka Vijeća, prezentirati prijedloge odabranih motiva koji će od danas do 15. srpnja biti upućeni u proces konzultacije sa zainteresiranom javnosti."
