Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je implementacija Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) vrlo važna jer bi trebala utjecati na povećanje potencijalne stope rasta hrvatskog gospodarstva. Kazao je da je u ovom trenutku fokus na 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, dok je osnovna srž cjelokupnog dokumenta provedba reformi koje su poduprte javnim i privatnim ulaganjima.
Slijedom usvajanja Prijedloga nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. na sjednici Vlade 30. travnja, u narednim danima članovi Vlade predstavljat će komponente te reforme i investicije iz Plana oporavka i otpornosti, u okviru svojih resora.
Danas je u Banskim dvorima konferenciju za medije o Planu oporavka i otpornosti održao potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Ponovio je da je u ovom trenutku fokus na 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, dok je osnovna srž cjelokupnog dokumenta provedba reformi koje su poduprte javnim i privatnim ulaganjima.
Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 milijardi kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 milijardi kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 milijardi kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 milijardi kuna, pet posto), dok je za inicijativu "obnova zgrada" predviđeno 5,95 milijardi kuna ili 12 posto sredstava iz NPOO-a.
Marić je iznova istaknuo da se prema projekcijama, uz učinak Plana oporavka i otpornosti, u 2021. godini predviđa realni rast BDP-a od 5,2 posto, dok bi bez tog plana rast bio 4,9 posto. U 2022. očekuje se rast od 6,6 posto umjesto 5,2 posto bez plana, a u 2023. godini za 4,1 posto umjesto 2,7 posto, u 2024. od 3,4 posto umjesto 2,5 posto te u 2025. od 2,7 posto umjesto 2,5 posto.
Iako je efekt s prolaskom godina nešto manji po realni BDP, Marić je apostrofirao važnost utjecaja NPOO-a na potencijalnu stopu rasta. "Ključna poruka i namjena implementacije reformi je utjecati na bolje korištenje faktora i čimbenika proizvodnje, odnosno onih koji stvaraju dodatnu vrijednost", pojasnio je Marić.
Cilj je, naveo je, unaprijediti ukupnu faktorsku produktivnost, a primjerice reforma obrazovanja, koju Marić smatra jednim od uporišnih točaka dokumenta, značila bi izravan doprinos unaprjeđenju kvalitete ljudskog kapitala, uz potrebu i da se djecu obrazuje za ona zanimanja koja su na tržištu tražena.
Uz obrazovanje su važni i segmenti znanosti i inovacija, a Marić je naveo i primjer pravosuđa u kojem se treba usredotočiti na širi aspekt utjecaja, pa tako reforme u cilju povećanja efikasnosti i bržeg rješavanja predmeta na sudovima mogu imati pozitivne implikacije na gospodarstvo u smislu unaprjeđenja investicijske klime.
Kod segmenta državne imovine, Marić je kazao da je još dosta poduzeća u manjinskom i većinskom vlasništvu države. "Ta aktivacija izravno može doprinijeti i oživljavanju tržišta kapitala, ali isto tako i gospodarskoj aktivnosti", ustvrdio je.
Završno usuglašavanje s Komisijom oko dokumenta trebalo bi trajati idućih manje od deset dana, nakon toga se očekuje ocjena Komisije u roku dva mjeseca od službenog dostavljanja plana, a potom bi trebalo uslijediti odobrenje Vijeća, u roku od četiri tjedna od usvajanja prijedloga od strane EK.
Do kraja godine do 13 posto predujma
Do kraja ove godine predviđeno je i da bi najviše 13 posto od ukupnog iznosa dodijeljenih sredstava trebalo "sjesti" u hrvatski proračun u obliku predfinanciranja, odnosno predujma, izvijestio je Marić.
Daljnje povlačenje sredstava ići će po nešto jednostavnijem ključu no kada su u pitanju sredstva iz višegodišnje financijske perspektive, pri čemu se isključivo prati provedba mjera koje su u dokumentu, a povlačenja su dvaput godišnje, pojasnio je ministar financija.
Poručio je i da se u dokumentu nalazi sve što se smatra važnim, a u ovoj fazi nema razloga da bi se od ijedne reforme odstupilo. Rekao je i da je razlika između ovog dokumenta i situacija iz prošlosti između ostalog i u tome što su ovaj put na raspolaganju velika financijska sredstva.
Marić je naveo i da osim po broju, oko dvije trećine dokumenta u pogledu visine sredstava ide u korist investicija, dok trećina otpada na reforme, pri čemu je dodao i da pojedina reforma ne mora nužno značiti i određena financijska sredstva.
Istaknuo je da taj instrument nije namijenjen za "krpanje ikakvih rupa" u privatnom ili javnom sektoru. Tako se primjerice, mjere za zdravstvo ne odnose na sanaciju postojećih dugova, već na transformaciju tog sektora u smjeru da više ne generira nove obveze.
Ponovio je i da nema potrebe vršiti podjelu na privatno i javno kada su u pitanju sredstva iz ovog instrumenta, već da je svima u interesu da taj dokument dobije "zeleno svijetlo" EK i da zaživi kroz implementaciju.
Marić nije konkretnije odgovorio na pitanje hoće li se mjera potpore za očuvanje radnih mjesta produžiti i na lipanj, tek rekavši da će se vidjeti kako će se situacija razvijati. Između ostalog, izvijestio je i da se počelo raditi na rebalansu proračuna, koji je planiran za početak lipnja.
Nisam intervenirao za HBOR-ov kredit
Odgovarajući na pitanja novinara, potpredsjednik Vlade Marić je kazao da nije intervenirao za sporni HBOR-ov kredit Uskokovom osumnjičeniku Milenku Bašiću, dok je za poruke koje su mu slale Josipa Rimac i Gabrijela Žalac ustvrdio kako su one izvučene iz konteksta.
''Nije stvar konspiracije. Da čujem investitora kojeg nisam poznavao što ima za reći, o čemu se o projektu radi'', pojasnio je Marić razloge zašto se sastao s vlasnikom vjetroelektrane Krš-Pađane Milenkom Bašićem prije odobravanja kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), na traženje
bivše državne tajnice u Ministarstvu uprave i nekadašnje kninske gradonačelnice Josipe Rimac.
''Ni prvi ni zadnji takav sastanak. Maksimalno što od mene možete dobiti jest da ću sjesti, porazgovarati, saslušati i eventualno uputiti stručnim službama da se sve svede na operativnu razinu, bez intervencije'', rekao je Marić.
Naglasio je da je njegova zadaća štititi službu, Upravu i cijelu banku da rade nepristrano sukladno bankarskoj praksi, što je, tvrdi, učinjeno i u ovom kreditu, koji je odobren kada su ispoštovani svi uvjeti i nije bilo elemenata da se ne odobri.
Ministar je komentirao i poruke koje su mu slale Josipe Rimac i bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac.
Nikad nije intervenirao prema nekoj od službi
''Samo sam odgovarao na te poruke. Izvlačiti nešto iz konteksta je moguće i mogu se donositi zaključci. Kako god mi to nazivali, interese, pritisak... Zadaća svakog od nas je oduprijeti se tomu svemu i učiniti sve da rad službi bude nepristran'', rekao je.
Marić je naglasio da je poštivao pravila struke i nikad nije intervenirao prema nekoj od službi ''da se nešto na taj i taj način napravi''. Na ponovljeni upit je li se aktivirao oko HBOR-ovog kredita za Bašića odgovorio je ''ne, točka''.
Ministar je komentirao i riječi premijera Andreja Plenkovića da ako se na nekog radi pritisak da mu to treba signalizirati.
''Naravno da predsjednik Vlade treba imati informacije. U tom konkretnom slučaju i tim okolnostima ja sam dao podršku HBOR-u i Upravi da ustraju u svojim zahtjevima. Kad su ispunjeni svi uvjeti, kredit je bio odobren'', istaknuo je Marić.
Mediji su objavili nove detalje iz proširenja Uskokove istrage u "aferi vjetroelektrane", u kojoj Gabrijelu Žalac sumnjiče da je na poticaj Josipe Rimac lobirala da se Bašićevoj tvrtki CEMP, investitoru u vjetropark Krš-Pađane, odobri povoljan kredit HBOR-a.
Objavljene su poruke koje su razmjenjivale Rimac i Žalac, iz kojih je vidljivo da su obje pritiskale ministra Marića, šefa Nadzornog odbora HBOR-a, kao i ostale koji u tom odboru imaju pravo glasa.
Izvor: Hina/Vlada
