Premijer Andrej Plenković poručio je danas kako je jasno da će se sadašnje mjere za suzbijanje zaraze koronavirusom morati produljiti i nakon 21. prosinca ako se ne uspiju smanjiti sadašnji visoki brojevi zaraženih, a moguća su i dodatna ograničenja o čemu raspravljaju Vlada i Stožer. Još je jednom apelirao na osobnu odgovornost svih - izbjegavanje fizičkog kontakta, nošenje maske, držanje fizičke distance, prozračivanje zatvorenih prostorija te, smanjivanje druženja. Otvarajući današnju, 29. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme u proteklim danima.
Govoreći o radu Hrvatskoga sabora na aktualnoj sjednici, predsjednik Vlade Andrej Plenković izvijestio je da je Vlada predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila pismo sa zamolbom za izvanrednim zasjedanjem Sabora preostala tri dana ovoga tjedna nakon isteka Ustavnoga roka od 15. prosinca.Istaknuo je da je Hrvatski sabor na ovoj sjednici izglasao, odnosno raspravljao o svih pet inicijativa oporbe – dvije interpelacije o radu Vlade, jedno glasovanje o povjerenju ministru, jedno istražno povjerenstvo i jedan zahtjev koji se odnosio na izvješće o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite. Dodao je da je cilj Vlade i vladajuće većine bio da se te inicijative rasprave u najbržim rokovima i bez ikakvih zastoja. To što su neke od tih tema dolazile na dnevni red kasno navečer rezultat je upravo toga što su neki zastupnici oporbe raspravljali o nekim temama koje ne zahtijevaju višesatnu raspravu pa se mogao steći dojam da vladajuća većina ne želi nešto raspravljati u razumno vrijeme. Tu tezu premijer Plenković želi otkloniti i ističe kako se ne sjeća kada je toliko broj oporbenih inicijativa stavljen odmah na dnevni red i otklonjen argumentima.
Pred Saborom rasprava o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa
Što se tiče tema za koje Vlada želi da se rasprave u Hrvatskom saboru od 16. do 18. prosinca, izdvojio je dvije koje su posebno važne. Prva je Odluka o vlastitim sredstvima Europske unije, dakle o prihodnoj strani proračuna EU. Najavio je da će Hrvatska biti među prvim državama koja će, nakon postignutog dogovora na Europskom vijeću, kroz parlament usvojiti tu odluku. Dodao je da će ju srijedu potpredsjednik Vlade Zdravko Marić hrvatskoj javnosti na cjelovit način predstaviti kako se financira Europska unija, kako že se financirati instrument EU iduće generacije, koliko Hrvatska dobiva više iz europskoga proračuna u odnosu na uplate, dinamiku godišnjih uplata u sljedećem periodu, kako bi svi vidjeli koliki je plus Hrvatskoj članstvo u Europskoj uniji te koliko će ta dva dokumenta pomoći u gospodarskom oporavku i otpornosti.
Druga važna tema je izvješće o procesu usuglašavanja sa susjednim zemljama vezano uz proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, s prijedlogom odluke, a rasprava na kojoj će ministar vanjskih poslova predstaviti taj cijeli proces planirana je za četvrtak. Premijer je istaknuo da se radi o pravima koja nisu trenutno pokrivena Zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom, a koji će onda nakon proglašenja postati isključivi gospodarski pojas sukladno međunarodnim konvencijama o pravu mora.
Pred Saborom rasprava o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa
Što se tiče tema za koje Vlada želi da se rasprave u Hrvatskom saboru od 16. do 18. prosinca, izdvojio je dvije koje su posebno važne. Prva je Odluka o vlastitim sredstvima Europske unije, dakle o prihodnoj strani proračuna EU. Najavio je da će Hrvatska biti među prvim državama koja će, nakon postignutog dogovora na Europskom vijeću, kroz parlament usvojiti tu odluku. Dodao je da će ju srijedu potpredsjednik Vlade Zdravko Marić hrvatskoj javnosti na cjelovit način predstaviti kako se financira Europska unija, kako že se financirati instrument EU iduće generacije, koliko Hrvatska dobiva više iz europskoga proračuna u odnosu na uplate, dinamiku godišnjih uplata u sljedećem periodu, kako bi svi vidjeli koliki je plus Hrvatskoj članstvo u Europskoj uniji te koliko će ta dva dokumenta pomoći u gospodarskom oporavku i otpornosti.
Druga važna tema je izvješće o procesu usuglašavanja sa susjednim zemljama vezano uz proglašenje isključivog gospodarskog pojasa, s prijedlogom odluke, a rasprava na kojoj će ministar vanjskih poslova predstaviti taj cijeli proces planirana je za četvrtak. Premijer je istaknuo da se radi o pravima koja nisu trenutno pokrivena Zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom, a koji će onda nakon proglašenja postati isključivi gospodarski pojas sukladno međunarodnim konvencijama o pravu mora.
Ako se ne smanje trenutne brojke, moguće produljenje mjera i dodatna ograničenja
Osvrnuo se potom i na trenutnu epidemiološku situaciju s epidemijom koronavirusa i poručio da je ona, nažalost, i dalje nepovoljna. Izvijestio je da je u Hrvatskoj u zadnjih sedam dana koronavirusom zaraženo 25119 osoba, što je rast od 5,6 % u odnosu na prethodni tjedan, a ista je situacija i s brojem preminulih osoba, kojih je također 5,6 % više u odnosu na prethodni tjedan.
Istaknuvši da s takvom situacijom ne možemo biti zadovoljni, poručio je da je potrebno uložiti dodatne napore, uz pridržavanje svih propisanih mjera, kako bi se ostvarili pozitivni pomaci.
Dodao je kako će se sadašnje mjere koje su na snazi do 21. prosinca morati produžiti, ako se ne smanje trenutne brojke, te da su moguća i dodatna ograničenja ukoliko se u narednih tjedan dana ne pokažu promjene trenda.
Još jednom je stoga apelirao na sve građane da budu svjesni zahtjevnih okolnosti jer su mjere koje donosi jedan dio priče, a drugi dio je osobna odgovornost, izbjegavanje fizičkog kontakta, nošenje maske, držanje fizičke distance, prozračivanje zatvorenih prostorija te, najvažnije – smanjivanje druženja. "Jasno je, nažalost, da ovaj Božić neće biti kao dosadašnji stoga apeliram na sve da izbjegavaju veća obiteljska okupljanja budući da se širenje zaraze upravo u okviru obitelji najlakše događa", poručio je. Na kraju je izrazio zadovoljstvo što će danas predstaviti i pitanje nacionalne mirovine, mjere koja je predstavljena u Vladinom programu, a sada se realizira. Ta je mjera, istaknuo je premijer, na tragu unaprjeđenja prava umirovljenika. Podsjetio je da su od 2016. kumulativno mirovine povećanje za 16 %, a najniže mirovine za 19% te dodao da ova mjera naknade od 800 kuna za one koji dosada nisu imali osnovne uvjete za stjecanje mirovine predstavlja signal socijalne uključenosti.
