Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 1. sjednicom Stručnog savjeta za obnovu. U uvodnom obraćanju, predsjednik Vlade svima je zahvalio što će u sljedećem razdoblju raditi na obnovi Zagreba. „Ovom sjednicom započinjemo novu fazu obnove koja za cilj ima, prije svega, pomoći unesrećenim građanima kojima je potres usred pandemije Covida-19 promijenio život“, naglasio je, napomenuvši da je ovaj Savjet, uz Fond za obnovu, osnovan kako bi se osigurala stručna podrška provedbi Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Siguran dom, socijalna sigurnost i - kvalitetniji uvjeti života
Premijer Plenković je kazao da je namjera da obnova bude utemeljena na stručnim podlogama i smjernicama, uvažava povijesno-kulturne specifičnosti Zagreba, vodi računa o urbanizmu i prometu. „Posebno je važna briga o dugoročnoj sigurnosti građana. Siguran dom, socijalna sigurnost i kvalitetniji uvjeti života građana u fokusu su rada Vlade. To treba biti jedan od ciljeva provedbe ovog zakona“, poručio je.
Plenković je napomenuo da se u budućnosti mogu očekivati daljnja podrhtavanja tla. „Nadamo se mala. Na to moramo biti spremni u smislu protupotresne zaštite – imati građevine koje su u stanju izdržati podrhtavanje tla“, rekao je.
Niz aktivnosti Vlade
Podsjetio je na niz poduzetih aktivnosti. Tako je osigurana financijska pomoć građanima, rebalansom proračuna prenamijenjeno je 100 milijuna kuna za popravak zabatnih zidova, krovišta, dimnjaka, dizala i stubišta. Kroz Fonda za zaštitu okoliša osigurano je 41 milijun kuna za nabavu kondenzacijskih bojlera. „U suradnji s Gradom Zagrebom osiguran je privremeni smještaj za građane. Vlada je financirala smještaj u Studentskom domu 'Cvjetno naselje'. Sada smo, uoči početka akademske godine, s povratkom studenata smo zajedničkim naporima osigurali da se naši sugrađani koji su bili u 'Cvjetnom' premjeste u Hostel Arena. Omogućili smo najma stana onima kojima je bilo potrebno i koji su izrazili želju za alternativni smještaj“, istaknuo je Plenković.
500 milijuna eura iz Fonda solidarnosti
Na međunarodnoj je pak na razini osiguran zajam 200 milijuna dolara od Svjetske banke, a 500 milijuna eura slijedi iz europskog Fonda solidarnosti. „Moguće je i više. Prvih 89 milijuna eura je već isplaćeno u kolovozu. Sve se ovo zbiva u godini u kojoj je naše gospodarstvo pogođeno pandemijom, a mi smo u ukupnim aktivnostima nastojali očuvati zdravlje građana i radna mjesta“, naglasio je. Predsjednik Vlade Plenković kazao je da je okvir za djelovanje ovog stručnog savjeta Zakon o obnovi te je glavni smisao omogućiti provedbu organizirane obnove Zagreba. Podsjetio je pritom da je kod usvajanja zakona Vlada zauzela pristup maksimalne otvorenosti za sve sugestije da zakonski okvir bude što bolji i kvalitetniji. „Uvažili smo brojne sugestije i struke koje su bile kanalizirane kroz javnu raspravu, a onda i naravno struke kroz amandmane pojedinih klubova ili saborskih zastupnika. Naše je mišljenje da je zakon maksimalno uvažio sve ono što ga je temeljem tih amandmana moglo učiniti boljim i kvalitetnijim“, poručio je.
Uvršteni i socijalni kriteriji
Predviđeno je financiranje konstrukcijske obnove, neuporabljivih i privremeno neuporabljivih zgrada s čak 80 posto sredstava, u omjeru 60 posto država, 20 posto Grad Zagreb odnosno dvije županije te 20 posto vlasnici ili suvlasnici.
„Uvršteni su i socijalni kriteriji koji su, također, bili dio javne rasprave proteklih mjeseci. Takvih zgrada, prema prvim procjenama, ima oko 6 tisuća. U njima su dječji vrtić, osnovne i srednje škole, fakulteti, znanstvene i kulturne ustanove. To je zahvat obnove kakav od Domovinskog rata i poslijeratne obnove mi još nismo imali“, izdvojio je. Plenković je rekao da je u potresu oštećeno 25 tisuća zgrada, a procijenjena šteta je 86 milijardi kuna. „Obnova će biti dugotrajna i puna izazova. Smatramo da ovaj zakon dobro strukturira proces pred nama“, dodao je. Poručio je da je obnova poduhvat u kojem je potrebno kreirati duh povjerenja, solidarnosti i zajedništva koji će temeljem organiziranog procesa u godinama pred nama Zagreb učiniti otpornijim na eventualne seizmičke aktivnosti.
Premijer - Želimo da obnova bude utemeljena na stručnoj podlozi, a najvažnija je dugoročna sigurnost građana
