Hrvatska policija kreće u reformu koja će obuhvatiti cijeli sustav s naglaskom na digitalizaciji i ubrzavanju rada, najavio je potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na početku svog drugog mandata u Ministarstvu unutarnjih poslova.U intervjuu s Hinom Božinović, osim reforme policijskog sustava, govorio je o radu Nacionalnog stožera civilne zaštite, kojim rukovodi od početka epidemije koronavirusa, i koracima koji se poduzimaju za spas turističke sezone. "Reforma će obuhvatiti cijeli sustav. Njezin je naglasak prije svega na upotrebi sredstava, digitalizaciji u skladu s potencijalima koje je Ministarstvo unutarnjih poslova dokazalo tijekom krize, te sukladno tome ubrzavanjem radnih procesa na svim linijama rada policije i razvoju standardnih operativnih postupaka za policijske službenike. ", rekao je Božinović. Dodao je da će reforma također dovesti do umrežavanja postojećih sustava s novim europskim informacijskim sustavima, što će, između ostalog, povećati sigurnost unutarnjih granica.Također se planira umrežiti i modernizirati sustav civilne zaštite, zajedno s izradom novog zakona o civilnoj zaštiti, ali i pomladiti osoblje u cijelom sustavu, a istodobno će se riješiti pitanje mirovina i otpremnina za policijske službenike koji su ispunili mirovinske uvjete.
Kako će reforma utjecati na svakodnevno postupanje policije?
Cilj je smanjiti birokratizaciju, koristiti moderne resurse i usmjeriti službenike na rješavanje zločina, veću vidljivost policije na ulici, u kvartu ... U praksi, kada policajac zaustavi nekoga tko je počinio prometni prekršaj, on će obaviti sav posao, uključujući izdavanje rješenja na licu mjesta. Da bi to učinio, mora biti povezan sa svim relevantnim bazama podataka i njegov postupak bit će arhiviran u jedinici vremena, tako da neće biti potrebno pisati prijave ili posebna izvješća na kraju radnog dana. Sve treba i može se napraviti na licu mjesta.
Hoće li policijski službenici zabilježiti svoje postupke u budućnosti?
Nakon godina neuspjelih pokušaja u nekim prethodnim mandatima, odlučili smo da će to biti jedan od poteza u reformi i mogu najaviti da ćemo ga provoditi u ovom mandatu. Prvenstveno nam je u interesu uklanjanje najčešće neutemeljenih optužbi za policijske radnje protiv građana ili stranaca na državnoj granici, a siguran sam da će to pridonijeti dodatnoj profesionalnosti i transparentnosti rada policije.
U prethodnim pokušajima reorganizacije Ministarstva unutarnjih poslova, prije vašeg mandata, istaknuto je da je glavni problem nedostatak ljudi na terenu i višak u uredima. Hoćete li to promijeniti?
Reorganizacijom Uprave policije želimo ojačati policijske postaje. Drugim riječima, naglasak će biti na poslovanju, a više organizacijskih jedinica, posebno Uprave, imat će zadatak nadzirati i kontinuirano poboljšavati poslovne procese. Za to će trebati manje ljudi nego u naslijeđenom sustavu koji je prilično hibridan u smislu miješanja kompetencija.Jače policijske postaje moraju biti u stanju riješiti većinu pitanja iz područja kriminala na svom području, kako u pogledu osoblja, tako i materijalnih resursa. Jednostavno rečeno, to znači više ljudi u operativnom, a manje u administrativnom dijelu policije.
I ne samo policije, jer namjeravamo reformirati upravne poslove Ministarstva unutarnjih poslova, za što će nam trebati suradnja ostalih tijela državne uprave. Prije svega, Ministarstvo uprave i pravosuđa, tako da se dio administrativnog posla, nakon što su ispunjeni zakonski preduvjeti i osigurani sigurnosni standardi, preusmjerava na druga tijela, prvenstveno lokalne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima.
Koji su poslovi ili dokumenti u pitanju?
Osim što bi postupak izdavanja dokumenata trebao biti većim dijelom digitaliziran pomoću sustava e-građana, mislim da su vremena iza nas u kojima je Ministarstvo unutarnjih poslova bilo jedina institucija koja je izdavala osobne karte, putovnice, vozačke dozvole ...
Dio ovog rada spremni smo prepustiti tijelima lokalne samouprave ili pravnim osobama s javnim tijelima, jer se pokazalo vrlo uspješnim u rješavanju izdavanja prometnih dozvola u stanicama za tehnički pregled. Smatram da bi Ministarstvo unutarnjih poslova trebalo biti nadležno samo za dobivanje državljanstva, dozvola za oružje i reguliranje boravka stranih državljana.
Hoće li reforma utjecati i na zaštitu granica, s obzirom da je pridruživanje Schengenu jedan od državnih prioriteta?
S obzirom na kretanje migracija, opremanje granice bit će godinama jedan od prioriteta hrvatske policije, ali i cijele EU. Tako ćemo dodatno ojačati tehničku zaštitu granica i računamo na značajna sredstva koja ćemo povući iz EU fondova.Posljednji mandat bio je prekretnica u pogledu opremanja policije, gdje smo, kada je riječ o osnovnoj policijskoj opremi, ali i tehničkoj opremi, uglavnom oslanjali na EU fondove. U policiju je uloženo više sredstava nego cijelo desetljeće ranije, a dio novca uliven je u hrvatske tvrtke koje proizvode dio opreme. Slobodno mogu reći da je ovaj sastav Ministarstva unutarnjih poslova imao jasnu viziju važnosti EU fondova od prvog dana. Tako smo se organizirali i rezultati su vidljivi, a plan novog mandata je sve to ojačati.
Iz tri fonda na koja se možemo prijaviti od 2021. do 2024. bit će dostupno 250 milijuna eura, a već 2023. smatrat će se koliko će se novca podijeliti državama članicama od 2024. do 2027. godine. Teoretski to znači da bismo mogli dobiti pola milijarde eura, što će ovisiti o korištenju prvih 250 milijuna u prvoj polovici sljedećeg Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a.Zato smo ovaj tjedan održali prvi sastanak radne skupine za izradu novog propisa o unutarnjoj organizaciji Ministarstva unutarnjih poslova, koji je zapravo započeo reformu našeg sustava, s namjerom da se poveća njegova učinkovitost i funkcionalnost svih ustrojstvenih jedinica.
Kakva je trenutna situacija s migracijama?
Nakon zatišja tijekom 'zaključavanja' koje je bilo diljem EU-a i u našem susjedstvu od trenutka opuštanja mjera i prestanka kontrole nad kretanjem migranata izvan kampova u Srbiji i BiH, započela je migracija. Ilegalni migranti se reaktivirali, tako da je danas broj ilegalnih prelazaka u Hrvatsku za 14 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine. Nažalost, ne očekujemo smanjenje pritiska na hrvatskim granicama, ali iz dana u dan smo tehnički i osoblje spremno zaštititi granicu i spriječiti ilegalne prelaske na naš teritorij i nikada nismo imali problema s motivacijom i željom da svoj posao kvalitetno obavimo.
Raste javna polemika oko uspostave Nacionalnog štaba. Predsjednik Milanović nazvao je to neustavnim, a Ustavni sud je najavio da će sve prigovore riješiti na jesen. Domovinski pokret zahtijevao je ukidanje sjedišta. Hoće li se to odraziti na njegov rad i kako vidite rad i ulogu Glavnog stožera u budućnosti?
Kriza uzrokovana coronavirusom pokazala je da su zemlje s razvijenim javnim zdravstvom, ali i institucionalna struktura koja se može staviti u funkciju borbe protiv epidemije, bile učinkovitije u provedbi epidemioloških mjera. Takav je primjer Hrvatska, zemlja u kojoj zavodi za javno zdravstvo normalno brinu o stanovništvu i imaju razvijen sustav prevencije, ali i odgovor na moguće zarazne bolesti. Ravnopravnost u liječenju jača se odlukom kojom se, u stručnom smislu, svi županijski zavodi podređuju Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Drugi segment koji se pokazao vrlo važnim su sustav civilne zaštite i novoformirana uprava civilne zaštite u Ministarstvu unutarnjih poslova, koja se pokazala vrlo učinkovitom u pružanju zdravstvene zaštite.
Kada govorimo o Državnom stožeru civilne zaštite, zakon daje mogućnost donošenja odluka, uputa i preporuka koje usklađuju rad svih sjedišta na županijskoj, gradskoj i općinskoj razini. Naime, odmah nakon izbijanja epidemije Sabor je izmjenama i dopunama Zakona o civilnoj zaštiti stožeru dao ovlasti donošenja mjera, odluka kojima bi se osigurala njegova primjena na cijelom području Republike Hrvatske. Takva odluka omogućila je da se sve odluke trenutno provode u svim našim općinama, gradovima i županijama.
S druge strane, sva sjedišta, posebno županijsko sjedište, dobila su obvezu uključivanja epidemiologa u svoj rad. To nam je omogućilo da u svakom sjedištu imamo profesiju i da svako provodi mjere na svom teritoriju i nadzire njihovu provedbu. Rezultat toga je bio da smo došli do nulte zaražene brojke koja je trajala nekoliko tjedana.U fazi reaktivacije, Nacionalno stožer se najviše usredotočio na davanje preporuka CNIPH-a usmjerenih na edukaciju građana i usvajanje određenog ponašanja kako bi se spriječilo ili usporilo širenje virusa. Danas znamo da svatko može zaštititi sebe i svoje najdraže ako se pridržavaju ovih preporuka, a stožer nema ni mogućnosti ni ambicije kažnjavati ljude jer ne žele poduzeti mjere zaštite vlastitog zdravlja.
Mislim da takav pristup također daje rezultate, jer inače Hrvatska danas ne bi bila jedna od rijetkih zemalja koja ima turističku sezonu kojoj se, budimo realni, malo ljudi izvan užeg kruga nadalo. Htjeli smo poslati ovakvu poruku s nacionalne razine i imam dojam da se sve prihvaća, a to je da samo odgovornim ponašanjem svih možemo sačuvati turizam i gospodarsku i društvenu aktivnost, što je posebno važno prije nadolazeće jeseni. kako znanost ističe, mogli bi se ponovo suočiti s ozbiljnijim izazovima povezanim s koronavirusom.
Znači li to da će se mjere ponovo pogoršati na jesen? Mnogi su se prisjetili kazne seljaka koji je traktor prevozio gnoj.
U prvoj fazi smo znali malo, često gotovo ništa, o prirodi ove bolesti i načinima na koji se širi koronavirus. Ujutro koja su više podsjećala na početak noći nego na dan, promatrali smo ulice svjetskih metropola mirne poput napuštenih seoskih staza. Pored toga, bili smo suočeni s apokaliptičnim snimkama onoga što se događalo u Italiji i nekim drugim europskim zemljama i, naravno, učinili smo sve što smo mogli da izbjegnemo ovaj scenarij u Hrvatskoj kroz donesene odluke i mjere.Moguće je da je bilo primjera sankcija koje se iz današnje perspektive čine krute i pretjerano rigorozne, ali s obzirom na tadašnje znanje, činilo se opravdanim izricanje kazni, koje nisu postale široko rasprostranjene i koje su zapisane u zakon. Glavni cilj bio je smanjiti broj ljudi koji bi se zarazili i tako spriječiti kolaps zdravstvenog sustava kakav smo vidjeli u zemljama od Francuske, Španjolske, Italije do Srbije. Sve smo odluke donosili na osnovu struke i stručnosti koji su u to vrijeme bili dostupni i sve su bile u skladu sa zakonima i Ustavom.
Što se tiče kritike, nisam i ne mogu biti protiv konstruktivnih, ali moram napomenuti da nitko od kritičara, čak ni na principijelnoj razini, nije ponudio svoj vlastiti model ili viziju da se učinkovitije bore protiv virusa. Osim toga, u Hrvatskoj građani nikada nisu bili obvezni imati pismenu dozvolu vlasti da odu u trgovinu i ljekarnu ili da budu udaljeni više od 100 metara od kuće, kao što je to bio slučaj u zapadnoj Europi, niti je ikome palo na pamet da proglasi izvanrednu uvjet i uvesti policijski sat i držati ljude u stanovima nekoliko dana, bez mogućnosti da ih ostave čak i na kratko vrijeme. U Australiji je ovih dana vojska ovlaštena nadzirati, u stvari, "lov" na nasilnike samoizolacije.Na temelju jednostavne komparativne analize, mislim da možemo reći da je naš sustav, u drugoj fazi, među najboljima u Europi jer polazi od pretpostavke već prilično izražene svijesti građana, kojima se neprestano daju preporuke kako se zaštititi u različitim okolnostima.
Spomenuli ste i ovu specifičnu turističku sezonu, zbog čega je neki MUP-ovci ovogodišnjim glavnim promotorom hrvatskog turizma nazivaju. Kako komentirate nizozemsku preporuku njihovim građanima da ne odlaze u Hrvatsku zbog coronavirusa, a istovremeno i dobre ocjene drugih zemalja poput Njemačke?
Između ostalog, koronavirus je doveo do velike krize širom svijeta i mnoge zemlje čine korake kako bi obeshrabrile svoje građane da odlaze u inozemstvo i troše novac. Međutim, postoje i one države koje znaju da je za mentalno zdravlje vrlo važno da građani ne naruše tjedan ili dva koji će tijekom ljeta provesti na moru.
S obzirom na naviku mnogih Europljana da tijekom ljeta dolaze u Hrvatsku, napravili smo pravovremene poteze kako bismo im pomogli da odluče doći u Hrvatsku i ove godine. Zato smo se otvorili na način da smo se pripremili za scenarij izbijanja zaraze u obalnom području, ali prije svega za provedbu preventivnih mjera da se to ne dogodi. Turistički sektor pripremio se vrlo ozbiljno, a važna je veza ponašanje gostiju, posebno mlađih, koje sve nadzire stožer civilne zaštite na obali.Hrvatska ulazi u vrhunac ovogodišnje sezone, približavamo se broju od milijun gostiju, jer se nije dogodila nijedna žarišna točka na našim turističkim destinacijama, a mi već nekoliko mjeseci svesrdno radimo na privlačenju turista. Primjerice, malo ljudi registriralo je službenu odluku od 5. svibnja, koja je omogućila da se megajahte mogu dovesti i usidriti u hrvatskim lukama i marinama. Rezultat toga je da je nautički turizam već na 75 posto, a znamo da su to gosti s najvećom kupovinom moći.
Uz to, brzim uspostavljanjem sustava Enter Croatia omogućili smo neometani prelazak granice čak i u epidemiološkim uvjetima, jer svaki stranac koji dođe u Hrvatsku može unaprijed ostaviti adresu na kojoj će boraviti i broj mobitela za epidemiološko praćenje. Također, pisanim preporukama CNIPH-a, u Ministarstvu unutarnjih poslova ostvarili smo aktivnu e-mail komunikaciju s desecima tisuća potencijalnih turista o mogućnosti prelaska granice preko specijalizirane web stranice UZG COVID kojom smo željeli podići povjerenje gostiju da su u Hrvatskoj brinu o svom zdravlju i čak djeluju brzo i kvalitetno ako se zaraze koronavirusom.
U javnosti se čuju i šaljivi komentari da nismo imali situaciju iz bivšeg sustava u kojem su bili prijavljeni svi gosti. Hoće li to pomoći smanjenju sive ekonomije?
To nije bila prvotna namjera središnjice, ali ako to pomaže smanjenju sive ekonomije, ne žalimo se. Zapravo.
HINA
