Premijer Andrej Plenković rekao je danas da će Hrvatska uz instrument oporavka koji je juče predložila EK i novi višegodišnji financijski okvir imati na raspolaganju dvostruko više sredstava u razdoblju od 2021. do 2027. godine u odnosu na prethodnih 7 godina, te poručio da je to dokaz da je članstvo u Europskoj uniji dobro i da je jako dobro ići u dublju integraciju. Otvarajući današnju, 232. sjednicu Vlade, premijer Andrej Plenković komentirao je nekoliko aktualnih tema. Još je jednom čestitao svim pripadnicima Hrvatske vojske Dan Hrvatske vojske i Dan vojske."Danas se sjećamo dana kada je 28. svibnja 1991. na zagrebačkom stadionu u Kranjčevićevoj održana prva službena parada trupa i kada je podneseno izvješće hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i tim činom obilježeno je ustrojavanje Oružanih snaga", rekao je.
Jučer je tom prilikom, dodao je premijer, otvoren novi veliki smještajni objekt Vukovar za potrebe studenata i profesora Hrvatskog vojnog učilišta. Zahvalivši bivšem potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na doprinosu projektu, istaknuo je da se nastavlja Vladina politika podizanja standarda u Hrvatskoj vojsci.
Od ove godine ponovo obilježavamo Dan državnosti 30. svibnja.
Komentirao je i Dan državnosti koji će se obilježavati 30. svibnja, naglašavajući kako je ovo veliki dan, dan konstituiranja prvog demokratski izabranog Hrvatskog sabora prije 30 godina.
Podsjetio je da se proslava Dana državnosti izmjenama zakona vratila 30. svibnja, naglašavajući da kombinacija osjećaja tog dana s bilo kojim hrvatskim narodom najbolje odražava želju da taj datum bude Dan državnosti, poštujući druge datume važne za hrvatsku povijest.
Dodatnih 10 milijardi eura za gospodarski oporavak Hrvatske nakon pandemije koronavirusa
Govoreći o planu nazvanom "EU sljedeće generacije", koji je u srijedu predstavila Europska komisija, premijer Plenković rekao je da je to izuzetno važan dokument za gospodarski oporavak. tjedana i mjeseci, a rezultat je intenzivnih savjetovanja s Europskom komisijom Hrvatske i ostalim članicama Europske unije. "Zajednička je želja Europske unije da pokaže koliko je važno njezino sudjelovanje u ovoj krizi. Izraz je političke volje država članica, upravo tijekom hrvatskog predsjedavanja Vijećem, da usvoje dokumente koji će pružiti dodatne financijske mogućnosti." provesti projekte, planove i mjere koje će omogućiti svim članicama Europske unije da se oporave brzo ", rekao je.
Dokument predviđa 750 milijardi eura potpore članovima za poticanje oporavka nakon pandemije Covida-19, s tim da je za Hrvatsku planirano nešto više od 10 milijardi eura, od čega su 7,3 milijarde bespovratnih, a 2,65 milijardi kroz moguće kredite. Europska komisija će se također predstaviti s prijedlogom o dodjeli 1,100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.
Ne postoji presedan za potporu vlade privatnom sektoru u koronarnoj krizi.
Ovaj instrument oporavka je dokument pod nazivom "EU sljedeće generacije", koji pruža okvir za uključivanje dodatnih 750 milijardi eura u novi sedmogodišnji proračun.Provest će se kroz tri stupa - potpora članicama u oporavku, pokretanje gospodarstva uz pomoć privatnih ulaganja i učenje određenih lekcija iz ove krize, rekao je premijer.
"Svi su ti dokumenti važni za Hrvatsku, jer će nam omogućiti da učinimo sve što je naša Vlada u protekla dva-tri mjeseca sačuvala radna mjesta, za sugrađane koji su zaposleni u privatnom sektoru i prevladali ovu situaciju tamo gdje možda nemaju dovoljno proizvodnih, proizvodnih, trgovinskih ili uslužnih djelatnosti da bismo rekli da ne samo da ćemo osigurati 3.250 kuna naknada za ožujak i dva puta 4.000 za travanj i svibanj, već također nećemo uzimati poreze i doprinose u. Veći produžetak ruku i stajanje iza privatnog sektora bilo je teško zamisliti. Ne postoji presedan u modernoj hrvatskoj povijesti ", rekao je premijer.
Paket EC za Hrvatsku doseže gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a
Premijer Plenković pozdravio je dokument Europske komisije, naglasivši da je za Hrvatsku izuzetno velikodušan jer donosi izdvajanje u iznosu od 10.013 milijardi eura u naredne četiri godine, od čega 7,36 milijardi eura bespovratnih sredstava, što je gotovo 55 milijardi kuna.Uz to, postoji mogućnost uzimanja kredita u iznosu od 2,65 milijardi eura, odnosno 20 milijardi kuna, što je praktično oko 75 milijardi kuna, osim sredstava iz europskog proračuna, a ta se sredstva mogu koristiti za potporu zaposlenih, malih i srednjih poduzeća, digitalna transformacija, pomoć sektorima od turizma do kulture."To je iznos koji doseže gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a", rekao je premijer Plenković.Dodao je da bi novi prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira, za koji će Hrvatska predsjedati pregovorima, za Hrvatsku biti značajno bolji od onoga koji je na stolu u veljači.
Dvostruko više europskih fondova u odnosu na prethodno razdoblje
"Sa sigurnošću mogu reći da ćemo s ovim instrumentom oporavka i višegodišnjim financijskim okvirom u razdoblju od 2021. do 2027. imati na raspolaganju dvostruko više sredstava nego što smo ih imali u razdoblju 2014-2020. članstvo u Europskoj uniji je dobro i zato je jako dobro što idemo u dublju integraciju “, rekao je Plenković.Istaknuo je da se ovdje može vidjeti što znači ojačani suverenitet Hrvatske kao članice Europske unije jer nema nikoga tko bi nam mogao dati toliko novca.
"Heroji su poznati u nevolji. Evo ih, tu su", rekao je.Uz to, Hrvatska ima izvrstan ugled na međunarodnim financijskim tržištima i međunarodnim financijskim institucijama zahvaljujući konsolidaciji javnih financija u mandatu ove Vlade."Jučerašnji prijedlog Europske komisije, a uskoro ćemo vidjeti i prijedlog novog višegodišnjeg financijskog okvira, dodana je vrijednost i potvrda opredjeljenja ove vlade za snažno pozicioniranje Hrvatske u Europskoj uniji", rekao je premijer Plenković. kontinuirano vodio s europskim dužnosnicima i institucijama.
Kriza se nastavlja s investicijama i gospodarskim aktivnostima
Između ostalih tema, izdvojio je posjet nekoliko županija u posljednjih nekoliko dana.U Rijeci je premijer Plenković posjetio polarni kruzer Scenic Eclipse, koji je izgrađen za australsku scensku grupu u Uljaniku, a moguća je suradnja s brodogradilištem 3. svibnja kako bi se ti tipovi brodova mogli dalje graditi u našim brodogradilištima.U Varaždinu su otvoreni radovi na školi Sveti Ilija, što je jedan od mnogih projekata ulaganja u obrazovnu infrastrukturu.
Početkom tjedna u Zadru premijer Plenković posjetio je niz projekata vezanih uz integrirana teritorijalna ulaganja u vrijednosti 135 milijuna kuna u promet, gospodarstvo, kulturu i obrazovanje.U Dubrovniku je napravljeno veliko ulaganje u Zapadnu obalu, a puno u Splitsko-dalmatinsku županiju, a premijer Plenković naglasio je da je dobro vidjeti da se ulaganja i gospodarske aktivnosti nastavljaju u kontekstu krize.
Povećamo naknadu za udomitelje na 4.000 kuna, a
od bodova na današnjoj sjednici Vlade izdvojio je tri kao vrlo važne.Prvi je Uredba o izmjeni Zakona o socijalnoj skrbi, a premijer Plenković objasnio je da su to udomitelji čija će naknada biti podignuta s 2.500 na 4.000 kuna.
Druga izmjena i dopuna Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s obzirom na okolnosti s kojima se susrećemo, što omogućava učenicima od 1. do 4. razreda da se ne boje straha od ponavljanja, a starijim osobama povećava se mogućnost popravnog razdoblja sa sadašnja dva predmeta u četiri.
Otvaramo se turizmu
Treća je bitna točka plan izmjene odluke o privremenom zabrani prelaska granice građanima niza zemalja, s obzirom na sjajne rezultate Državnog stožera civilne zaštite.
"Otvaramo se turizmu, a to bi se odnosilo i na Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Češku, Slovačku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku i Njemačku", rekao je, najavivši da će se, kako se stanje poboljšava, širiti skupina zemalja iz kojih dolaze turisti. moći doći u Hrvatsku.Na kraju se osvrnuo na aktivnosti obnove Zagreba nakon potresa.Izvijestio je da je iz javnog poziva Vlade stiglo 130 zahtjeva za financiranje najma, oni se obrađuju, a sutra će biti predviđeno deset konkretnih rješenja za neke ljude koji su smješteni u Studentskom domu Cvjetno naselje i šire.
U idućih sedam godina Hrvatskoj dvostruko više novca nego prije, što su direktne koristi od članstva u EU
