Premijer Andrej Plenković i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić dogovorili su danas tri točke zajedničke aktivnosti Vlade i Grada u sanaciji posljedica potresa. Prva je nastavak rada na sigurnosti i raščišćavanju stradalih objekata, druga formiranje zajedničke skupine koja će izraditi poseban zakon koji bi regulirao situaciju nakon potresa, a treća su izvori financiranja za sanaciju šteta. Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas s gradonačelnikom Grada Zagreba Milanom Bandićem, a razgovarali su o saniranju posljedica potresa koji je prije nekoliko dana pogodio Zagreb i okolicu. U izjavi za medije nakon sastanka premijer Plenković još je jednom zahvalio svim nadležnim službama koje su nakon potresa promptno reagirale te svim građanima na solidarnosti i na strpljenju. Predsjednik Vlade izvijestio je da su na sastanku dogovorene tri temeljne točke daljnjih zajedničkih aktivnosti.
Maksimalni angažman u utvrđivanju stanja u oštećenim objektima
"Prvo je nastavak rada na sigurnosti naših građana", naglasio je premijer dodavši da to znači da će Vlada poduprijeti sve što rade službe Grada Zagreba da se oni objekti kojima prijeti urušavanje dimnjaka ili drugih oštećenih dijelova osiguraju. Dogovorena je i daljnja suradnja na raščišćavanju grada.U aktivnostima procjene šteta angažirat će svi stručnjaci koji su zadnjih dana volonterski radili na procjeni štete, kazao je premijer."Sada trebamo maksimalan angažman preciziranja i utvrđivanja stanja pojedinih objekata, naznake kako da se osigura njihova sigurnost i preliminarne procjene šteta", dodao je predsjednik Vlade.
"Prvo je nastavak rada na sigurnosti naših građana", naglasio je premijer dodavši da to znači da će Vlada poduprijeti sve što rade službe Grada Zagreba da se oni objekti kojima prijeti urušavanje dimnjaka ili drugih oštećenih dijelova osiguraju. Dogovorena je i daljnja suradnja na raščišćavanju grada.U aktivnostima procjene šteta angažirat će svi stručnjaci koji su zadnjih dana volonterski radili na procjeni štete, kazao je premijer."Sada trebamo maksimalan angažman preciziranja i utvrđivanja stanja pojedinih objekata, naznake kako da se osigura njihova sigurnost i preliminarne procjene šteta", dodao je predsjednik Vlade.
Posebni zakon za reguliranje situacije nakon potresa
Druga točka dogovora je formiranje zajedničke radne skupina koja će izraditi poseban zakon koji bi regulirao situaciju nakon potresa. Koordinator sa strane Vlade bit će potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar."Uključit ćemo i sve druge koji mogu pomoći svojom ekspertizom da se donese kvalitetan zakon s obzirom na razmjere šteta", rekao je premijer Plenković.Treći je element dogovora da se vide izvori financiranja za sanaciju šteta, bilo da je riječ o državnim i gradskim sredstvima, ili onima na razini Europske unije.Premijer Plenković još jednom je apelirao na sve građane da budu oprezni te da prate gdje su sve trakama označene zgrade blizu kojih nije dobro hodati zbog vlastite sigurnosti.
Financiranje sanacije iz gradskih, državnih i međunarodnih sredstava
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković detaljnije je pojasnio zakonski okvir koji će urediti cijeli proces."Naravno da Grad Zagreb ima ključnu ulogu u ovome, budući da je šteta nastala u gradu Zagrebu. Isto tako općine i Grad Donja Stubica u Krapinsko-zagorskoj županiji. Isto tako i Vlada Republike Hrvatske. Zato smo odlučili oformiti zajedničku radnu skupinu koja će iznjedriti cijeli zakonski okvir", kazao je premijer.Dodao je da postoje tri moguća izvora sredstava. Jedan je Grad Zagreb, drugi je državni proračun i treći su međunarodna sredstva.Budući da postoji i niz šteta na privatnom vlasništvu, i sami vlasnici mogu sanirati štete na svojim kućama."Mi ćemo sljedećih dana donijeti zakon koji će biti vrlo precizan s jasnim nadležnostima svih aktera koji će u tom procesu sudjelovati", istaknuo je predsjednik Vlade.
Trenutno se ne mogu precizno utvrditi iznosi šteta
Premijer Plenković poručio je kako nije jednostavno uspoređivati elementarnu nepogodu u Gunji sa Zagrebom, s obzirom da je Zagreb puno kompleksniji s obzirom da je riječ o središtu grada, višestambenim zgradama, etažnom vlasništvu i nizu kompleksnih pravnih pitanja.
"Zbog toga nam je potreban zakon, a i jedno vrijeme da se taj zakon pripremi, prihvati i precizno identificiramo nositelje zadaća u provedbi", pojasnio je.Odgovarajući na pitanje o procjenama štete, premijer Plenković kazao je kako trenutno, kao odgovoran političar, ne može špekulirati s iznosima sredstava.
"Ovo je bio veliki, razoran potres. Dok se razmjeri šteta na svim objektima ne popišu, precizno utvrde i izračunaju, bilo bi krajnje pretenciozno od bilo koga ozbiljnog da izlazi s nekakvim brojkama za koje ćemo onda u javnom prostoru imati dojam da je to ukupni iznos šteta. To u ovom trenutku ne može nitko sa sigurnošću reći", kazao je i dodao da su, po onome što je osobno vidio, štete ogromne, ali i da puno toga nije uspio osobno vidjeti te upozorio kako nije realno u tjedan dana od potresa u lipu izračunati kolike su štete.
Gospodarske mjere u suzbijanju posljedica epidemije koronavirusa
Osim o saniranju posljedica potresa u Zagrebu, riječi je bilo i o suzbijanju epidemije koronavirusa te Vladinim gospodarskim mjerama. Predstavnike medija je zanimalo kada će biti predstavljen novi paket mjera za pomoć gospodarstvu te da li će biti osnovan gospodarski savjet o čemu se već neko vrijeme govori u javnosti.''Što se tiče suzbijanja epidemije koronavirusa, tu možemo stvari podijeliti na dva temeljna aspekta: prvi je sigurnosno-zdravstveni, i još jednom apeliram na sve naše sugrađane da pažljivo prate preporuke Stožera civilne zaštite, liječnika, epidemiologa. Poruka koju smo čuli od njih je vrlo jasna: glavni instrument u borbi protiv koronavirusa trenutno je, slobodno možemo reći, medicina nekih ranijih stoljeća, a ne medicina 21. stoljeća. A to je fizičko odvajanje onih koji su zaraženi od zdravih. I to je ključna poruka. Samodisciplinom i odgovornim ponašanjem svatko od nas danas može pridonijeti da brzina zaraze bude manja'', rekao je premijer Plenković te ponovo zamolio građane da dobro vode računa o toj poruci.Usporedivši stanje u Hrvatskoj s drugim zemljama, iznio je mišljenje da smo ranim početkom obrane od koronavirusa u Hrvatskoj uspjeli poprilično obuzdati širenje epidemije te smanjiti broj preminulih.
Vlada je reagirala promptno
Govoreći o gospodarskim mjerama, premijer je ustvrdio da je Vlada reagirala promptno. ''Prvi paket mjera donesen je u ovom mjesecu koji još uvijek traje i kojeg ćemo vjerojatno dugo pamtiti i u političkom i ekonomskom pogledu, a nažalost i zbog potresa u Zagrebu koji je poprilično preokrenuo sve što smo planirali i sve što smo radili'', rekao je. Naglasio je da su mnoge od Vladinih mjera već u provedbi te imaju vrlo dobar odjek na subjekte na koje se odnose.
Novi paket sveobuhvatnih i robusnih mjera u pripremi
Najavio je da će se na sjednici Vlade ovoga tjedna naći ''travanjski'' paket mjera koji će biti ''sveobuhvatan, vrlo robustan i koji će i dalje ići u smjeru zaštite gospodarstvenika, radnika i privatnoga sektora''.
''Taj će paket imati jednu cjelovitu poruku, smjer onoga što možemo očekivati u gospodarskom i socijalnom smislu u mjesecima koji su pred nama. Kada se taj paket u cijelosti kompletira, kada se usuglasimo prvo na razini Vlade, a potom i kroz proces konzultacija, onda ćemo ga prezentirati javnosti do kraja ovoga tjedna'', kazao je Plenković. Osvrnuvši se na pitanje glede osnivanja gospodarskog savjeta, predsjednik Vlade još je jednom otklonio špekulacije koje se mogu čuti u javnom prostoru ponovivši da se neće osnivati nikakav gospodarski stožer po uzoru na stožer za civilnu zaštitu. ''Ekonomsku politiku Hrvatske vodit će Vlada RH. Osnovat ćemo jedan savjet ekonomskih stručnjaka, ljudi iz poslovnoga svijeta koji nam svojim znanjem i širinom pogleda mogu pomoći da eventualno korigiramo i poduzmemo neke mjere koje nisu došle od strane ministarstava. Mi ćemo tu slušati, imat ćemo uključiv pristup, ali odgovornost i konačne odluke za poteze na planu ekonomske politike vodit će Vlada RH'', poručio je premijer.
Temeljna zadaća je osigurati likvidnost
Odgovarajući na novinarsko pitanje o eventualnim potezima u smislu olakšavanja poslovanja bankama kako bi one mogle lakše financirati i kreditirati građane, predsjednik Vlade je kazao da Vlada i Hrvatska narodna banka zajednički rade na osiguranju likvidnosti i financijske stabilnosti države podsjetivši da je i guverner HNB-a Boris Vujčić nedugo bio na sjednici Vlade gdje je predstavio aktivnosti koje HNB poduzima. ''Vlada će, poštujući neovisnost Hrvatske narodne banke, i dalje zajednički koordinirati sve aktivnosti, voditi računa i o bankarskom sektoru. Želimo da se osigura likvidnost koja je potrebna državi u ovom trenutku. Mi ćemo se snaći i na domaćem tržištu, ali i na međunarodnim izvorima likvidnosti. Mislim da je to naša temeljna zadaća u ovom trenutku i na njoj radimo zajedničkim naporima, obavljamo konzultacije i s međunarodnim financijskim institucijama, s Europskom središnjom bankom te s Europskom komisijom. Ići ćemo na sve moguće izvore koji su u ovoj izvanrednoj situaciji Hrvatskoj potrebni, a to rade i druge zemlje. Činjenica da predsjedamo Vijećem EU je svakako jedna pozitivna okolnost koju ćemo do kraja maksimalno iskoristiti'', zaključio je premijer Plenković.
Druga točka dogovora je formiranje zajedničke radne skupina koja će izraditi poseban zakon koji bi regulirao situaciju nakon potresa. Koordinator sa strane Vlade bit će potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar."Uključit ćemo i sve druge koji mogu pomoći svojom ekspertizom da se donese kvalitetan zakon s obzirom na razmjere šteta", rekao je premijer Plenković.Treći je element dogovora da se vide izvori financiranja za sanaciju šteta, bilo da je riječ o državnim i gradskim sredstvima, ili onima na razini Europske unije.Premijer Plenković još jednom je apelirao na sve građane da budu oprezni te da prate gdje su sve trakama označene zgrade blizu kojih nije dobro hodati zbog vlastite sigurnosti.
Financiranje sanacije iz gradskih, državnih i međunarodnih sredstava
Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković detaljnije je pojasnio zakonski okvir koji će urediti cijeli proces."Naravno da Grad Zagreb ima ključnu ulogu u ovome, budući da je šteta nastala u gradu Zagrebu. Isto tako općine i Grad Donja Stubica u Krapinsko-zagorskoj županiji. Isto tako i Vlada Republike Hrvatske. Zato smo odlučili oformiti zajedničku radnu skupinu koja će iznjedriti cijeli zakonski okvir", kazao je premijer.Dodao je da postoje tri moguća izvora sredstava. Jedan je Grad Zagreb, drugi je državni proračun i treći su međunarodna sredstva.Budući da postoji i niz šteta na privatnom vlasništvu, i sami vlasnici mogu sanirati štete na svojim kućama."Mi ćemo sljedećih dana donijeti zakon koji će biti vrlo precizan s jasnim nadležnostima svih aktera koji će u tom procesu sudjelovati", istaknuo je predsjednik Vlade.
Trenutno se ne mogu precizno utvrditi iznosi šteta
Premijer Plenković poručio je kako nije jednostavno uspoređivati elementarnu nepogodu u Gunji sa Zagrebom, s obzirom da je Zagreb puno kompleksniji s obzirom da je riječ o središtu grada, višestambenim zgradama, etažnom vlasništvu i nizu kompleksnih pravnih pitanja.
"Zbog toga nam je potreban zakon, a i jedno vrijeme da se taj zakon pripremi, prihvati i precizno identificiramo nositelje zadaća u provedbi", pojasnio je.Odgovarajući na pitanje o procjenama štete, premijer Plenković kazao je kako trenutno, kao odgovoran političar, ne može špekulirati s iznosima sredstava.
"Ovo je bio veliki, razoran potres. Dok se razmjeri šteta na svim objektima ne popišu, precizno utvrde i izračunaju, bilo bi krajnje pretenciozno od bilo koga ozbiljnog da izlazi s nekakvim brojkama za koje ćemo onda u javnom prostoru imati dojam da je to ukupni iznos šteta. To u ovom trenutku ne može nitko sa sigurnošću reći", kazao je i dodao da su, po onome što je osobno vidio, štete ogromne, ali i da puno toga nije uspio osobno vidjeti te upozorio kako nije realno u tjedan dana od potresa u lipu izračunati kolike su štete.
Gospodarske mjere u suzbijanju posljedica epidemije koronavirusa
Osim o saniranju posljedica potresa u Zagrebu, riječi je bilo i o suzbijanju epidemije koronavirusa te Vladinim gospodarskim mjerama. Predstavnike medija je zanimalo kada će biti predstavljen novi paket mjera za pomoć gospodarstvu te da li će biti osnovan gospodarski savjet o čemu se već neko vrijeme govori u javnosti.''Što se tiče suzbijanja epidemije koronavirusa, tu možemo stvari podijeliti na dva temeljna aspekta: prvi je sigurnosno-zdravstveni, i još jednom apeliram na sve naše sugrađane da pažljivo prate preporuke Stožera civilne zaštite, liječnika, epidemiologa. Poruka koju smo čuli od njih je vrlo jasna: glavni instrument u borbi protiv koronavirusa trenutno je, slobodno možemo reći, medicina nekih ranijih stoljeća, a ne medicina 21. stoljeća. A to je fizičko odvajanje onih koji su zaraženi od zdravih. I to je ključna poruka. Samodisciplinom i odgovornim ponašanjem svatko od nas danas može pridonijeti da brzina zaraze bude manja'', rekao je premijer Plenković te ponovo zamolio građane da dobro vode računa o toj poruci.Usporedivši stanje u Hrvatskoj s drugim zemljama, iznio je mišljenje da smo ranim početkom obrane od koronavirusa u Hrvatskoj uspjeli poprilično obuzdati širenje epidemije te smanjiti broj preminulih.
Vlada je reagirala promptno
Govoreći o gospodarskim mjerama, premijer je ustvrdio da je Vlada reagirala promptno. ''Prvi paket mjera donesen je u ovom mjesecu koji još uvijek traje i kojeg ćemo vjerojatno dugo pamtiti i u političkom i ekonomskom pogledu, a nažalost i zbog potresa u Zagrebu koji je poprilično preokrenuo sve što smo planirali i sve što smo radili'', rekao je. Naglasio je da su mnoge od Vladinih mjera već u provedbi te imaju vrlo dobar odjek na subjekte na koje se odnose.
Novi paket sveobuhvatnih i robusnih mjera u pripremi
Najavio je da će se na sjednici Vlade ovoga tjedna naći ''travanjski'' paket mjera koji će biti ''sveobuhvatan, vrlo robustan i koji će i dalje ići u smjeru zaštite gospodarstvenika, radnika i privatnoga sektora''.
''Taj će paket imati jednu cjelovitu poruku, smjer onoga što možemo očekivati u gospodarskom i socijalnom smislu u mjesecima koji su pred nama. Kada se taj paket u cijelosti kompletira, kada se usuglasimo prvo na razini Vlade, a potom i kroz proces konzultacija, onda ćemo ga prezentirati javnosti do kraja ovoga tjedna'', kazao je Plenković. Osvrnuvši se na pitanje glede osnivanja gospodarskog savjeta, predsjednik Vlade još je jednom otklonio špekulacije koje se mogu čuti u javnom prostoru ponovivši da se neće osnivati nikakav gospodarski stožer po uzoru na stožer za civilnu zaštitu. ''Ekonomsku politiku Hrvatske vodit će Vlada RH. Osnovat ćemo jedan savjet ekonomskih stručnjaka, ljudi iz poslovnoga svijeta koji nam svojim znanjem i širinom pogleda mogu pomoći da eventualno korigiramo i poduzmemo neke mjere koje nisu došle od strane ministarstava. Mi ćemo tu slušati, imat ćemo uključiv pristup, ali odgovornost i konačne odluke za poteze na planu ekonomske politike vodit će Vlada RH'', poručio je premijer.
Temeljna zadaća je osigurati likvidnost
Odgovarajući na novinarsko pitanje o eventualnim potezima u smislu olakšavanja poslovanja bankama kako bi one mogle lakše financirati i kreditirati građane, predsjednik Vlade je kazao da Vlada i Hrvatska narodna banka zajednički rade na osiguranju likvidnosti i financijske stabilnosti države podsjetivši da je i guverner HNB-a Boris Vujčić nedugo bio na sjednici Vlade gdje je predstavio aktivnosti koje HNB poduzima. ''Vlada će, poštujući neovisnost Hrvatske narodne banke, i dalje zajednički koordinirati sve aktivnosti, voditi računa i o bankarskom sektoru. Želimo da se osigura likvidnost koja je potrebna državi u ovom trenutku. Mi ćemo se snaći i na domaćem tržištu, ali i na međunarodnim izvorima likvidnosti. Mislim da je to naša temeljna zadaća u ovom trenutku i na njoj radimo zajedničkim naporima, obavljamo konzultacije i s međunarodnim financijskim institucijama, s Europskom središnjom bankom te s Europskom komisijom. Ići ćemo na sve moguće izvore koji su u ovoj izvanrednoj situaciji Hrvatskoj potrebni, a to rade i druge zemlje. Činjenica da predsjedamo Vijećem EU je svakako jedna pozitivna okolnost koju ćemo do kraja maksimalno iskoristiti'', zaključio je premijer Plenković.
PVRH
