Gospodarski rast popraćen povoljnijim kretanjima na tržištu rada obilježenim rastom broja zaposlenih i smanjivanjem broja nezaposlenih uz blagu inflaciju i pritisak nedostatka potrebnih radnika u znatnom broju djelatnosti, predstavlja poticajno okružje za nastavak rasta plaća. Tako je u rujnu ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8361 kunu, što je 372 kune ili 4,7% više nego u istom mjesecu 2017. godine. Istodobno je neto plaća iznosila 6195 kuna, što je 237 kuna ili 4,0% više nego u rujnu prethodne godine. Pri inflaciji koja je na godišnjoj razini iznosila 1,4%, rast realnih plaća bio je niži od nominalnih i iznosio 2,6% kod neto plaće i 3,3% kod bruto plaće. I dalje se zadržava tendencija bržeg rasta bruto plaće u odnosu na neto plaću koja je kontinuirano prisutna od početka ove godine. Medijalna je neto plaća u rujnu ove godine iznosila 5100 kuna, što znači da je polovina zaposlenih primila višu, a polovina nižu plaću od navedenog iznosa.
Nejednakosti među djelatnostima
U takvim je okolnostima sumarno u prvih devet mjeseci ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8438 kuna, što je nominalno 5,3%, a realno 3,6% više nego u prvih devet mjeseci 2017. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6232 kune, što je nominalno 4,6%, a realno 3,0% više nego u istom razdoblju prethodne godine. U odnosu na isto razdoblje prošle godine vidljivo je postupno usporavanje dinamike rasta neto plaće, pa je tako ove godine rast realne neto plaće bio 1,2 postotna boda niži nego lani. Istodobno su blago smanjene i dohodovne nejednakosti među djelatnostima, pa je djelatnost s najvišom prosječnom neto plaćom imala u prvih devet mjeseci prošle godine 2,97 puta veću plaću od djelatnosti s najnižom plaćom, dok je u prvih devet mjeseci ove godine taj raspon smanjen na 2,68 puta (Zračni prijevoz u odnosu na Ostale osobne uslužne djelatnosti). Pritom je najviši rast neto plaće zabilježen kod Promidžbe (reklama i propaganda) i istraživanja tržišta (+16,9%), Uredskih administrativnih i pomoćnih djelatnosti te ostalih poslovnih pomoćnih djelatnosti (+16,6%), Proizvodnji odjeće (+16,4%) i Zaštitnih i istražnih djelatnosti (+16,3%), dok je istodobno najveće smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno u djelatnostima: Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-4,7%) i Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom (-2,4%). U nekim je djelatnostima sve vidljiviji pritisak koji nedostatak radnika potrebnih vještina i struka vrši na porast plaća, pa je tako iznadprosječni rast neto plaće ostvaren u djelatnosti građevinarstva (5,9%) te u trgovini (6,3%).
Nepovoljni demografski trendovi
Rast plaća široko je rasprostranjen među europskim zemljama, na što znatnim dijelom utječe nestašica radne snage pri nepovoljnim demografskim trendovima. Među sličnim zemljama i u rujnu je zadržana situacija u kojoj bruto plaću višu od tisuću eura imaju Slovenija (1633 eura), Hrvatska (1126 eura), Poljska (1110 eura) i Slovačka (1072 eura), a slijede Mađarska (994 eura), Rumunjska (965 eura), Crna Gora (768 eura), Bosna i Hercegovina (691 euro), Makedonija (582 eura) i Bugarska (580 eura).
Rast plaća nastavit će se i u narednom razdoblju, čime će plaće povećanjem raspoloživog dohotka i kupovne moći kućanstava i dalje pridonositi jačanju osobne potrošnje i time ukupnoga gospodarskog rasta. Dodatan poticaj povećanju plaća dolazi i iz daljnjih promjena u poreznom sustavu koje na kraju ove godine omogućuju podizanje neoporezivog iznosa za prigodne nagrade, uključujući tu i 13. plaću, s 2500 na 7500 kuna te od početka sljedeće godine porezno rasterećenje troška rada koje se dijelom može preliti i na rast plaća.
