Udruženje energetike Hrvatske gospodarske komore održalo je sjednicu koju je otvorio predsjednik Udruženja Robert Krklec (HEP – Proizvodnja), nakon čega je glavni ekonomist HGK i posebni savjetnik premijera Zvonimir Savić predstavio Nacrt Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, posebice njen osmi strateški cilj "Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost", koji je najviše povezan s poslovanjem članica Udruženja energetike.
Unutar osmoga cilja definirana su prioritetna područja javnih politika zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena te energetska samodostatnost i tranzicija na čistu energiju. Savić je naglasio da je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije već počelo definirati operativne programe tih politika.
Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, govorio je o aktualnim i nadolazećim zakonima u području energetike koji su definirani novim programskim razdobljem EU pa se do 2030. godine očekuju uštede u energetici od 125 petadžula. Te će uštede biti ciljevi nacionalne energetske strategije i novog zakona o biogorivima u kojemu će naš cilj biti da u ukupnoj potrošnji goriva udio biogoriva bude minimalno 14% do 2030. godine. Danas, kaže Milatić, u prometu se koristi 5 – 6% biogoriva. Budući da su velike transportne tvrtke dužne koristiti zelenu energiju i o tome izvještavati Ministarstvo, novi će zakon propisivati sankcije za nedostavljanje izvještaja.
Milatić je najavio da će se zakonski propisati obaveza poslovnih subjekata koji prodaju naftne derivate da na svojim benzinskim postajama imaju i superchargere za električne automobile, ali i da će se te brze punjače sufinancirati u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u čiji je budžet energetski sektor uplatio 300 milijuna kuna pa bi bilo izvrsno da se tvrtkama iz sektora to vrati tako da im se pomogne da budu konkurentnije, posebno pri prijemu vozila koja u Hrvatsku stižu sa zapada Europe.
Za novi Zakon o tržištu električne energije državni je tajnik rekao da će se njime omogućiti mnogo toga, poput uspostave zatvorenih distribucijskih sustava, virtualnih elektrana, udruga potrošača,… Pozvao je sve tvrtke iz energetskog sektora da daju primjedbe na nacrt zakona tako da se zakon ne mora stalno mijenjati.
Zakon o obnovljivim izvorima energije i o visokoučinkovitoj kogeneraciji, kaže Milatić, usmjerit će se na usklađenje sa svim EU direktivama, ali će se novim Zakonom točno definirati korištenje državnog zemljišta tako da će se savršeno točno znati tko je za što nadležan da ne bi dolazilo do sadašnjih situacija u kojima se vode pravne bitke za pojedine lokacije.
„Želimo napraviti jasan i transparentan sustav koji će omogućiti da se ispod vjetroelektrane može raditi solarna elektrana, da se ne sukobljavaju investitori", naglasio je Milatić, dodavši da se planira da do 2030. godine 60 posto struje bude proizvedeno iz obnovljivih izvora, ali se čini da će EU tražiti više od toga.
Državni je tajnik najavio i znatne investicije u elektroenergetsku mrežu i sredstva EU koja će omogućiti da ona do 2026. bude sposobna podnijeti 1500 megavata iz novih obnovljivih izvora, što je udvostručavanje investicija u HEP – Operatoru distribucijskog sustava i Hrvatskom operatoru prijenosnog sustava.
„Smanjili smo naknadu za obnovljive izvore energije energetski intenzivnim tvrtkama u ovoj godini i ne kanimo je podizati dok Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) funkcionira bez poteškoća, a to je donijelo značajne uštede za te tvrtke", kazao je Milatić te dodao da mu je drago da je HGK aktivna u području energetike te da je zajednički cilj da Europski zeleni plan ne bude samo energetska tranzicija, nego da je iskoristimo kao tranziciju cijeloga gospodarstva.
Milatić je najavio promjene u Zakonu o tržištu toplinske energije kojim će se riješiti sadašnji problemi te urediti bolje te sustave tako da se mjerenje i naplata isporučene topline riješi na jasan, pravedan i transparentan način i tako da građani centralno grijanje žele u svojim zgradama i da ti sustavi budu energetski učinkoviti.
Na pitanje članica Udruženja o promjenama u Zakonu o biogorivima, Milatić je najavio da će se tražiti proizvodnja biogoriva novih generacija te da Ministarstvo podržava Ininu rafineriju u Sisku koja bi proizvodila novu geneneraciju biogoriva kako bi se spriječio uvoz tih goriva. Najavio je i puštanje u rad LNG terminala u rad u siječnju.
Članice Udruženja energetike HGK na sjednici su osnovale dvije nove grupacije unutar Udruženja: Grupaciju za energetsku učinkovitost i Grupaciju trgovaca naftnih derivata. Za voditelja Grupacije za energetsku učinkovitost tvrtke su izabrale Damira Miletića iz Ine – industrije nafte, a za njegova zamjenika Miroslava Kovačeca iz tvrtke HEP ESCO. Vladimir Kuzmić iz Crodux derivata dva izabran je za voditelja Grupacije trgovaca naftnih derivata. Za poslovnu tajnicu Udruženja je izabrana Danijela Jemrić iz Odjela za energetiku i zaštitu okoliša HGK, dok će koordinatorica Grupacije naftnih derivata biti Adriana Grzunov iz istog Odjela Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.
Vesna Bukarica iz Energetskog instituta „Hrvoje Požar" pozdravila je inicijativu HGK o platformi za trgovanje uštedama, na kojoj je EIHP počeo raditi i ponudit će rješenje tijekom sljedeće godine. Radi se o tome da je zakonima i propisima EU određenim tvrtkama propisano ostvarivanje energetskih ušteda, ali ih one mogu kupiti od drugih tvrtki koje imaju višak tih ušteda. Direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac Domac najavila je da će ta platforma za trgovanje uštedama biti dio platforme HGK za e-usluge, Digitalne komore.
