U prosincu prošle godine nastavljena je tendencija rasta plaća uz dinamičnije kretanje bruto plaće u odnosu na neto plaću tijekom cijele prošle godine. Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 6.559 kuna, što je 23 kune više nego u studenom te 297 kuna ili 4,7% više nego u prosincu 2018. godine. Istodobno je bruto plaća na mjesečnoj razini smanjena za tri kune, na iznos od 8.874 kune, dok je na godišnjoj razini ona porasla za 405 kuna ili za 4,8%. Pri rastu potrošačkih cijena od 1,4% realan godišnji rast plaća bio je nešto niži i iznosio je 3,3% kod neto i 3,4% kod bruto plaće.
U takvim je okolnostima u cijeloj 2019. godini prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8.766 kuna, što je nominalno 3,8%, a realno 3,0% više nego u 2018. godini. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6.457 kuna, što je nominalno 3,4%, a realno 2,6% više nego u prethodnoj godini. Prosječna je neto plaća u 2019. godini bila za 215 kuna veća nego u 2018. godini uz istodoban porast medijalne neto plaće za 177 kuna, na 5.569 kuna. Time se realan rast plaća protegnuo na posljednjih šest godina prateći gospodarski oporavak zemlje, ali i podupirući i stabilizirajući gospodarski rast povećanjem kupovne moći stanovništva i stoga rasta osobne potrošnje. Promatrajući razdoblje za koje postoje metodološki usporedivi podaci (od 2015. godine na temelju JOPPD obrasca) proizlazi da je u 2019. godini u odnosu na 2015. godinu prosječna mjesečna neto plaća povećana za 863 kune, a bruto plaća za 1.156 kuna s pozitivnim utjecajem na rast standarda stanovništva. Na rast plaća posljednjih su godina utjecali pozitivni trendovi na tržištu rada, kontinuitet poreznih promjena usmjerenih na smanjenje troška rada i povećanje raspoloživog dohotka, nastavak politike povećanja iznosa minimalne plaće, stupnjevito povećanje plaća u državnim i javnim službama te pritisak koji na rast plaća vrši manjak radne snage u pojedinim djelatnostima. Ipak, rast plaća je u prošloj godini blago usporio u odnosu na onaj ostvaren u 2018. godini (za oko jedan postotni bod kod nominalne neto i bruto plaće).
U 2019. godini najviši je rast neto plaće ostvaren u Informacijskim uslužnim djelatnostima (+10,6%), Proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (+7,5%) te u Proizvodnji kože i srodnih proizvoda (+7,5%), dok je istodobno razina plaće najviše smanjena u Proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (-4,6%), Šumarstvu i sječi drva (-3,3%) te Pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu (-3,0%).
Rast plaća prisutan je i u drugim europskim zemljama s, u pravilu, nešto višom dinamikom u nama sličnim zemljama koje time ostvaruju konvergenciju razine plaća prema europskom prosjeku te ublažavaju motivaciju za emigracijska kretanja. Prema dosad raspoloživim podacima, među sličnim su zemljama u prosincu prošle godine bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1.855 eura), Poljska (1.312 eura), Slovačka (1.219 eura), Hrvatska (1.193 eura) i Rumunjska (1.144 euro), a slijede ih Crna Gora (781 euro), Bosna i Hercegovina (752 eura) i Bugarska (690 eura). Kada je riječ o prosječnoj plaći za cijelu godinu, tada je krug sličnih zemlja s bruto plaćom višom od tisuću eura (Slovenija, Češka, Estonija, Poljska, Hrvatska, Slovačka, Mađarska i Latvija) u 2019. godini proširen na Rumunjsku i Litvu.
Očekujemo da će se rast plaća nastaviti i u ovoj godini poduprt gospodarskim rastom, povećanjem zaposlenosti i smanjenjem nezaposlenosti, daljnjim poreznim promjenama, povećanjem minimalne plaće, dogovorenim rastom plaća u državnom i javnom sektoru te pritiskom manjka radne snage u pojedinim djelatnostima. Pritom će povećane plaće i viši iznos dopuštenih neoporezivih primitaka putem povećanog raspoloživog dohotka stanovništva i dalje pridonositi ostvarivanju održivog gospodarskog rasta.
