Predsjednik Vladimir Putin osvojio je rekordnih 88% glasova na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Rusiji, pokazale su izlazne ankete i prvi službeni rezultati, čime je učvrstio svoju vlast, iako su tisuće protivnika organizirale simbolične podnevne prosvjede na biračkim mjestima.
Prvi rezultati pokazuju da je Putin, koji je došao na vlast 1999., lako osvojio novi šestogodišnji mandat koji bi mu omogućio da prestigne Josifa Staljina i postane ruski čelnik s najdužim stažem u više od 200 godina.
Putin je osvojio 87,8% glasova, što je najviši rezultat ikada u postsovjetskoj povijesti Rusije, pokazala je izlazna anketa FOM-a. Ruski centar za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM) također je objavio da je Putin osvojio preko 87%. Prvi službeni rezultati pokazali su da su ankete točne.
Izbori se održavaju nešto više od dvije godine otkako je Putin pokrenuo najsmrtonosniji europski sukob od Drugog svjetskog rata naredivši invaziju na Ukrajinu. On to opisuje kao "specijalnu vojnu operaciju".
Rat je obilježio trodnevne izbore: Ukrajina je u više navrata napadala rafinerije nafte u Rusiji, granatirala ruske regije i pokušavala probiti ruske granice posredničkim snagama - potez koji je Putin rekao da neće ostati nekažnjen.
Dok Putinov reizbor nije dvojben s obzirom na njegovu kontrolu nad Rusijom i nepostojanje bilo kakvih pravih izazivača, bivši KGB-ov špijun želio je pokazati da ima ogromnu potporu Rusa. Nekoliko sati prije zatvaranja birališta, odaziv u cijeloj zemlji premašio je razinu iz 2018. od 67,5%.
Pristaše najistaknutijeg Putinovog protivnika Alekseja Navaljnog, koji je prošlog mjeseca umro u zatvoru na Arktiku, pozvale su Ruse da izađu na prosvjed "U podne protiv Putina" kako bi pokazali svoje neslaganje protiv vođe kojeg smatraju korumpiranim autokratom.
Nije bilo neovisnih podataka o tome koliko je od 114 milijuna ruskih birača sudjelovalo u oporbenim prosvjedima, usred iznimno strogih mjera osiguranja u koje su uključeni deseci tisuća policajaca i sigurnosnih službenika.
Dok se u Moskvi priprema pozornica za još jedno Putinovo slavlje i 10. godišnjicu aneksije Krima, na biralištima su i protivnici njegova režima. Dugački redovi na biračkim mjestima diljem Rusije, akcijom pod nazivom "Podne protiv Putina" iskazali su svoj otpor. I to na poziv Julije Navaljne koja je stigla među glasače ispred ruskog veleposlanstva u Berlinu.
Na izborima će predsjednik Vladimir Putin (71), koji je dominira ruskom politikom gotovo četvrt stoljeća, nesumnjivo je osvojio još jedan šestogodišnji mandat do 2030. godine.
Kremlj je organizirao glasanje na takav način da pokaže navodno visoku razinu povjerenja stanovništva u Putina i podršku njegovom ratu protiv Ukrajine.
Prema neovisnim stručnjacima za izborno pravo u Rusiji i inozemstvu, uvjeti nisu ni slobodni ni pošteni: oporba je isključena, a tri odobrena protukandidata smatraju se lojalnima Kremlju.
Brojna izvješća pokazuju da se na Ruse radi pritisak da izađu na izbore jer Kremlj želi što veći odaziv.
Još u subotu popodne središnje izborno povjerenstvo izvijestilo je da je više od pola od oko 114 milijuna birača s pravom glasa već glasalo.
"Podne protiv Putina": Tisuće Rusa izašlo ispuniti 'posljednju želju' Navaljnog
Tjednima prije smrti, Navaljni i njegovi saveznici pripremali su ovu kampanju tzv. pametnog glasanja, računajući da će vlasti teže moći rastjerati prosvjednike, a da pritom ne ometaju samo glasanje. Ovog posljednjeg, trećeg dana izbora, uhićeni su deseci prosvjednika.
Tisuće ljudi pojavilo se na biralištima diljem Rusije kako bi sudjelovali u, kako je istaknula oporba Kremlju, mirnom, ali simboličnom političkom prosvjedu protiv reizbora predsjednika Vladimira Putina.
U akciji nazvanoj "Podne protiv Putina", Rusi koji se protive Putinu izašli su u podne na svoje lokalno biračko mjesto kako bi ili poništili svoj glasački listić u znak prosvjeda ili glasali za jednog od troje protukandidata Putinu za kojega se očekuje da će premoćno pobijediti.
Drugi su obećali da će na svom glasačkom listiću dodati ime pokojnog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, koji je umro prošlog mjeseca u zatvoru na Arktiku.
Navaljnijevi suradnici emitirali su na YouTubeu videosnimke ljudi koji su u podne čekali u redovima na različitim biračkim mjestima diljem Rusije, a tvrde da su tako mirno prosvjedovali.
Navaljni je podržao plan "Podne protiv Putina" objavom na društvenim mrežama koju su omogućili njegovi odvjetnici prije nego što je umro.
Nezavisne novine Novaja Gazeta nazvale su planiranu akciju "političkim testamentom Navaljnog".
Unatoč prosvjednicima, koji predstavljaju mali dio od 114 milijuna ruskih glasača, Putin će vjerojatno učvrstiti vlast na izborima koji će mu sigurno donijeti veliku pobjedu.
Teško je procijeniti koliko je ljudi sudjelovalo na prosvjedima.
Veličina redova na svakom biračkom mjestu prikazana na kanalu Navaljnog kretala se od nekoliko desetaka ljudi do nekoliko stotina.
Novinari Reutersa uočili su u podne na nekim biračkim mjestima u Moskvi i Jekaterinburgu blagi porast broja glasača, posebice mlađih, pa su se stvorili redovi od nekoliko stotina ljudi.
Neki su rekli da prosvjeduju iako ih je bilo teško razlikovati od ostalih birača.
Leonid Volkov, pomoćnik Navaljnog u egzilu, koji je prošlog tjedna napadnut čekićem u Vilniusu, procjenjuje da su stotine tisuća ljudi izašle na biračka mjesta u Moskvi, Sankt Peterburgu, Jekaterinburgu i drugim gradovima.
Na glasačkim mjestima u ruskim diplomatskim predstavništvima od Australije i Japana do Armenije, Kazahstana i Gruzije stotine Rusa stajale su u podne u redu.
U Berlinu se udovica Navaljnog, Julija, pojavila u ruskom veleposlanstvu kako bi sudjelovala u tamošnjem prosvjednom događaju zajedno s Kirom Jarmiš, glasnogovornicom Navaljnog. Ostali prisutni Rusi pljeskali su i skandirali njezino ime.
Koristeći se svojim ukrajinskim dokumentima, na birališta su izašli i stanovnici Avdiivke, grada u ukrajinskoj regiji Doneck koji je već dva mjeseca okupiran. Iz Moskve su ih uoči izbora pozivali da izađu u što većem broju na birališta jer bi to, među ostalim, koristilo Putinu da opravda invaziju na Ukrajinu.
Kijev će svako glasanje u regijama Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson smatrati nevrijedećim, najavljujući kazneni progon svih ruskih promatrača na izborima.
Istodobno, ukrajinske snage ponovno su granatirale Belgorod, a služba sigurnosti predvodila je napad na rafineriju nafte Slavjansk na Kubanu u ruskom Krasnodarskom kraju. Ukrajinci kažu da su u posljednje vrijeme pogodili 12 ruskih rafinerija nafte.
Za predsjedničke izbore u Rusiji jedno glasačko mjesto otvoreno je u nedjelju i u Beogradu, a tijekom prijepodneva je, prema izvješću beogradskih medija, glasalo više od 1000 državljana Rusije, dok ih još stotine čekaju u velikoj povorci ispred birališta.
Na tom biračkom mjestu oko podneva se okupila skupina građana iz organizacije Rusko-demokratsko društvo u Srbij, koja se protivi Putinovoj vlasti. Aktivisti te skupine istaknuli su rusku nacionalnu zastavu s porukom "Putin nije Rusija", što je u jednom trenu bilo popraćeno verbalnim incidentom i naguravanjem s pojedinima u povorci, ali i pljeskom ljudi koji su čekali da glasaju.
Po podacima MUP-a Srbije iz svibnja prošle godine u Srbiji je tada boravilo skoro 30.000 državljana Rusije, evidentiranih na temelju odobrenog privremenog boravka. Centar za zaštitu i pomoć tražiteljima azila u lipnju 2023. objavio je podatke da je u Srbiji boravak prijavilo 30.000 do 40.000 državljana Rusije.
IZVOR: HRT
POVEZNICA: https://vijesti.hrt.hr/svijet/ruski-predsjednicki-izbori-usli-u-treci-i-posljednji-dan-11418584
