Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na otvaranju Sastanka na vrhu o ciljevima održivog razvoja (SDG Summit) koji se pod pokroviteljstvom Opće skupštine UN-a održava u New Yorku. Predsjednik Milanović sudjelovao je i u raspravi na temu „Jačanje aktivnosti ključnih tranzicija radi ubrzanja napretka prema ciljevima održivog razvoja“, a u kojoj je sudionicima summita iznio hrvatske ciljeve i postignuća na području održivog razvoja. U svom obraćanju na SDG Summitu Predsjednik Republike je rekao:
„Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, u potpunosti usklađena s provedbom ciljeva održivog razvoja, definira strateške ciljeve Hrvatske. Ona pokazuje jasnu viziju njene budućnosti temeljenu na tri prioriteta: digitalnoj transformaciji, demografskoj obnovi i zelenoj tranziciji. Time je Hrvatska zauzela visoko 12. mjesto među 166 zemalja u Izvješću o održivom razvoju za 2023. godinu. Hrvatska dobro napreduje u mnogim područjima. Postotak ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u Hrvatskoj se posljednjih godina smanjio kroz provedbu Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do. 2027. godine. S 19,9 posto Hrvatska je ispod razine EU od 21,6 posto.
Hrvatska napreduje u zelenoj tranziciji kroz dekarbonizaciju i Integrirani energetski i klimatski plan. Tako Hrvatska ima za cilj povećati udio obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije na 73,6 posto do 2030. godine.
Još jedan važan korak prema klimatski neutralnom, resursno učinkovitom i otpornom gospodarstvu i društvu je Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, odnosno okvira za usmjeravanje digitalne transformacije hrvatskog društva i gospodarstva u narednom desetljeću. Jedinstveno bogata vodama i šumama, Hrvatska pridaje veliku važnost zaštiti i očuvanju svojih prirodnih resursa i bioraznolikosti, promičući „rješenja utemeljena na prirodi” kao jedan od glavnih alata za prilagodbu klimatskim promjenama.
Kao zemlja tisuću otoka, Hrvatska će pridonijeti globalnom cilju očuvanja oceana zakonskom zaštitom 30% posto Jadranskog mora pod svojom nacionalnom jurisdikcijom. Međutim, pred nama je još mnogo posla.
Potrebno je uložiti dodatne napore kada je riječ o razvoju inovacija i održivih industrija, diversifikaciji gospodarstva i smanjenju nejednakosti s ciljem postizanja neprekidnog, održivog i ekološki prihvatljivog rasta. Stvaranjem boljeg, bržeg i modernijeg pravosuđa te učinkovitije javne uprave značajno ćemo unaprijediti poslovno okruženje i povećati povjerenje u institucije.“
Program Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (Agenda 2030) predstavlja 17 ciljeva održivog razvoja detaljno razrađenih u 169 međusobno usko povezanih pod-ciljeva. Riječ je o ključnoj platformi za rješavanje najvažnijih izazova današnjice u njihovoj međusobno povezanoj gospodarskoj, socijalnoj, okolišnoj i političko-sigurnosnoj dimenziji. Agenda 2030 svoje težište stavlja na ljude, planet, prosperitet, mir i partnerstvo očekujući od država da u skladu sa svojim nacionalnim kapacitetima učine sve da „nitko ne bude ostavljen po strani“ te ih poziva da što prije razviju praktična i ambiciozna nacionalna rješenja za njezinu ukupnu provedbu.
