UN - Nakon 10 godina pregovora, zemlje su postigle dogovor o zaštiti oceana s rokom do 2030.

UN - Nakon 10 godina pregovora, zemlje su postigle dogovor o zaštiti oceana s rokom do 2030.

Klimatske promjene: Oceani su najtopliji ikad, na njih utječe povišena temperatura zraka i obrnuto. Ne grije se samo zrak, nego i voda.  Stručnjaci tvrde da je temperatura oceana 2022. godine bila najveća zabilježena.

Više od 90 posto viška topline koja ostane na Zemlji zbog emisije stakleničkih plinova apsorbiraju oceani. Podaci koji su prvi put zapisani 1958. godine dokazuju da temperatura oceana nekontrolirano raste. Posebno su se brzo počeli zagrijavati nakon 1990. godine, piše Guardian.

 Temperatura na površini mora ima velik utjecaj na vrijeme diljem svijeta jer topliji oceani pridonose nastanku izvanrednih vremenskih pojava, poput jačih uragana i tajfuna, a u zraku ostaje više vlage, što znači i obilnije pljuskovi i poplave. Zbog sve toplije vode raste i vodostaj koji prijeti nižim područjima. Stručnjaci su uvjereni da je daleko najveći faktor zagrijavanja oceana porast temperature atmosfere, što znači da su oceani neosporan dokaz globalnog zatopljenja. "Ciklusi kruženja vode i zraka na Zemlji potpuno su promijenjeni, a razlog su emisije stakleničkih plinova, koje su uzrokovane ljudskim djelovanjem. Klimatski sustav na Zemlji doživljava ogromne promjene", napisali su.

U sjedištu UN u New Yorku nakon deset godina pregovora konačno je postignut dogovor

Nakon deset godina pregovora, zemlje su postigle dogovor o zaštiti oceana prema kojem će do 2030. 30 posto mora biti zaštićena područja. Cilj je zaštititi i obnoviti morsku prirodu. Dogovor je postignut u subotu navečer nakon još dva tjedna pregovora i na kraju 38 sati razgovora u sjedištu UN-a u New Yorku, prenosi BBC. Pregovori su u zastoju nekoliko godina zbog neslaganja oko financiranja i prava na ribolov. Posljednji međunarodni sporazum o zaštiti oceana potpisan je prije više od 40 godina, 1982.

UN-ova Konvencija o međunarodnom pravu mora uspostavila je područje otvorenog mora, međunarodne vode, gdje zemlje mogu loviti, prevoziti i istraživati. Ali samo 1,2 posto ovog područja je zaštićeno. Morski život izvan zaštićenih područja ugrožen je klimatskim promjenama, pretjeranim izlovom i pomorskim prometom. Najnovija procjena morskih vrsta diljem svijeta otkriva da je gotovo 10 posto njih u opasnosti od izumiranja, prema Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode (IUCN).

Zaštita podrazumijeva ograničenja ribolova, brodskih ruta, dubinskog rudarenja

Međutim, nova zaštićena područja utvrđena novim sporazumom ograničit će količinu ribolova, brodskih putova i istraživačkih aktivnosti kao što je dubokomorsko rudarenje, u kojem se minerali vade iz morskog dna 200 metara ili više ispod površine. Organizacije za zaštitu okoliša upozoravaju da takvo rudarenje onemogućuje reprodukciju životinja, stvara buku i toksično je za život u moru. 

Minna Epps, direktorica Odjela za oceane IUCN-a, rekla je da je glavni kamen razdora dijeljenje morskih genetskih resursa. To je biološki materijal iz biljaka i životinja u oceanima koji može biti koristan, primjerice, u farmaceutskim proizvodima, industrijskim procesima ili za hranu.

Bogatije zemlje imaju resurse za istraživanje dubljih dijelova oceana, ali siromašnije zemlje su željele jamstvo da će sve koristi biti ravnopravno podijeljene. Zemlje će se morati ponovno sastati i službeno ratificirati sporazum, a bit će potrebno još mnogo rada prije nego što se sporazum počne provoditi. Bit će potrebne ratifikacije u pojedinim zemljama i osnivanje posebnih međunarodnih tijela./RTVSLO/ FOTO:EPA

 
 

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.