Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas u glavnom gradu Latvije Rigi na sastanku na vrhu Inicijative triju mora gdje je, u svom obraćanju, najavio da će Hrvatska proširiti kapacitet LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina.
Inicijativa triju mora neformalna je politička platforma dvanaest zemalja smještenih između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora čije su suosnivačice Hrvatska i Poljska, a njeni ciljevi su jačanje regionalne političke, ekonomske, infrastrukturne, energetske i sigurnosne suradnje.
''Današnji summit bavio se prije svega kontekstom sigurnosne situacije u Europi nakon ruske agresije na Ukrajinu. Video porukom skupu se obratio i ukrajinski predsjednik Zelenski, bili su tu i ministri vanjskih poslova SAD-a, Ujedinjene Kraljevine i Japana koji su dali jednu široku potporu ovoj inicijativi'', rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Inicijativa pokrenuta 2015. na prijedlog tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i njenog poljskog kolege Andrzeja Dude te da je prije svega usmjerena na tri područja suradnje – energetiku, daljnju digitalizaciju i prometnu povezanost. U sklopu Inicijative triju mora postoji investicijski fond koji je namijenjen sufinanciranju projekata iz ta tri područja suradnje.
''Hrvatska je dovršila jedan od svojih ključnih projekata kojeg smo bili istaknuli na početku ove inicijative, a to je dovršetak LNG terminala Krku. Danas sam iskoristio prigodu i najavio da ćemo ići u daljnje investicije i podizanje postojećih kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina, čime Hrvatska ide daleko iznad potreba hrvatskog gospodarstva i kućanstava'', poručio je premijer te naglasio da se time omogućuje Hrvatskoj da postane energetsko regionalno čvorište, korisno i za nama susjedne zemlje - Sloveniju, BiH i Mađarsku.
Prometna povezanost od iznimne važnosti
Na skupu se razgovaralo i o daljnjim ključnim projektima digitalizacije, kao i o prometnoj povezanosti, s naglaskom na koridor 5C koji povezuje Hrvatsku, Mađarsku i BiH i dolazi do Ploča te je stoga za Hrvatsku posebno važan.
Jadransko more okruženo je zemljama članicama NATO saveza što je izuzetno važno za sigurnost plovidbe i opskrbu.
''U ovim okolnostima u kojima, osim energetske, imamo i prehrambenu krizu važna je sugestija da učinimo maksimalne napore da se žito iz Ukrajine izveze, da se isprazne njihova skladišta kako bi oni mogli ići u novu sezonu, a oni kojima je hrana potrebna da je dobiju, ne samo u Europi, nego naročito u Africi gdje prijeti glad'', kazao je Plenković.
U sklopu današnjeg summita na vrhu Inicijative triju mora održava se i Poslovni forum na kojem će biti predstavljene i hrvatske tvrtke poput Končara, Luke Rijeka i Plinacroa.
Inicijativa obuhvaća članice EU srednje i istočne Europe, cijeli niz zemalja od Baltika prema Jadranu i do Crnoga mora, koje su, kako je rekao premijer, ''nama važne prijateljske zemlje, utjecajne zemlje, naši partneri, u gospodarskoj razmjeni''.
Regija između tri mora iznimno je važna za Hrvatsku jer na nju otpada više od trećine hrvatskog uvoza i izvoza, a s tog područja joj dolazi 40 posto turista.
Poslovna suradnja zemalja Inicijative triju mora
''Hrvatskoj je ovaj krug zemalja vrlo interesantan, one su u konačnici i dio našega srednjoeuropskoga identiteta i nazočnost niza predstavnika hrvatskih kompanija na Poslovnom forumu odlična je prigoda da se uspostave kontakti, razmijene informacije i potpiše možda i poneki ugovor o poslovnoj suradnji'', kazao je Plenković.
Naglasio je da je investicijski fond Triju mora najlogičniji put za ulaganja u energetske, prometne i digitalne projekte u Hrvatskoj. HBOR sudjeluje u fondu od 2020. godine s 20 milijuna eura. Hrvatska fondu predlaže 11 projekata.
''Budući da je riječ o razvojnoj banci koja ima izvrstan uvid u potrebe financiranja različitih projekata u Hrvatskoj, siguran sam da to može biti najbolji, najlogičniji i najkorisniji put kako da se kanaliziraju i operacionaliziraju sredstva za projekte u Hrvatskoj'', rekao je Plenković.
Hrvatski premijer održao je u latvijskoj prijestolnici bilateralni sastanak s predsjednikom te zemlje Egilsom Levitsem
''Ovo je prigoda da razmijenimo informacije o stanju naših bilateralnih odnosa, političkoj analizi situacije nakon ruske agresije na Ukrajinu, u okviru čega je važan i današnji zaključak da se Ukrajinu pozove da također bude sudionik ove suradnje, kao i da vidimo što nas očekuje na području europske suradnje i u pripremama za Europsko vijeće koje je koncem ovoga tjedna u Bruxellesu'', zaključio je hrvatski premijer koji se prije početka Poslovnog foruma sastao i s potpredsjednikom Googlea Karanom Bhatiom te hrvatskim gospodarstvenicima koji sudjeluju na forumu.
Izvor: Hina / Vlada
