Venecijanske gondole izvan funkcije! I za vrijeme posjeta ekipe HRT-a nevrijeme se okomilo na grad na laguni. Promrzli i mokri, šetamo gradom, kao i brojni turisti. Kiša im ne kvari dojam. Venecija pod božićnim lampicama je posebna.
U studenom grad je pogodilo najveće nevrijeme u proteklih 50 godina! Svjetska kulturna baština, romantična Venecija, proživjela je najteže trenutke u svojoj bližoj povijesti. Posljedice je osjetio i gospodin Egidio, 187 centimetara visoki vodostaj uništio mu je dobar dio restorana.
- Nismo još sve očistili. Vidite one hladnjake? Sve je uništeno. Vlada nam je obećala financijski pomoći kako bismo opet mogli pokrenuti posao. Koliko mislite da će vam dati? Ne znam, žele sve račune, ali treba novca, pričekajmo Novu godinu, govori nam.
Šteta se još procjenjuje. Visokoj plimi i apokaliptičkom potopu kumovalo je nekoliko faktora, kažu stručnjaci. Marco Baio godinama studira klimatske promjene i proučava lagunu na ovom venecijanskom institutu.
- Veneciju je pogodilo jako nevrijeme, koje je pratilo izrazito jugo s Jadrana. Pao je tlak zraka, što nije bilo predviđeno ili je pogrešno predviđeno, baš u okolici Venecije. To je dodatno pojačalo vjetrove. Uz to, prosječna razina mora tih je dana bila visoka, što je još dodatno utjecalo na fenomen i izazvalo veliku poplavu. Što se tiče jačine, to je bila druga najveća poplava nakon one 1966., rekao je.
Veneciji ne idu u prilog ni sve brojniji turisti, njih u prosjeku 60.000 dnevno na 55.000 stanovnika. Trg Svetoga Marka najprije poplavi ponajviše zbog brojnih mramornih palača koje se ondje nalaze. Venecija je sve teža i tone zbog muljevitog dna.
Vijest o povijesnoj poplavi odjeknula je poput bombe. No zbog klimatskih promjena ne pati samo ovaj grad, već cijeli svijet, tvrdi profesor Luigi Cavaleri, umirovljeni stručnjak za klimu, koji i u mirovini daje svoj doprinos Nacionalnom Centru za istraživanja u Veneciji. Ovdje se proučava sve što ima veze s morem.
- Jadran kao i sva svjetska mora - raste! To je posljedica zatopljenja atmosfere, topljenja ledenjaka Grenlanda i Antarktika. Razina mora u svijetu raste 3 cijela 5 milimetara godišnje, najvjerojatnije će tako i ostati, a to znači da ćemo do kraja stoljeća imati 30 centimetara višu razinu mora, rekao je Cavaleri.
Što će utjecati na izgled naše obale. Mnogi su gradovi u opasnosti. Znanstvenici i profesori s venecijanskog fakulteta za arhitekturu, rade na pronalasku rješenja u suradnji s hrvatskim stručnjacima u europskim projektima.
Venecija je svoj projekt spašavanja počela još 2003. godine. Zove se Mose, njegove su dijelove gradili i u splitskom brodogradilištu, a izrazito kompleksan zahvat još nije dovršen. Dosad je stajao 5 milijardi eura.
Brane se nalaze na 4 ulaza u grad i podizat će se kad vodostaj prijeđe 110 centimetara, mogu podnijeti visinu od 3 metra, tvrde. Projekt bi trebao biti završen krajem 2021. godine. Dotad će ovaj grad, ali i mnogi drugi, biti na milosti i nemilosti vremenskih prilika.
Izvor: HRT autorica - Ivana Nežić/ Pula
Poveznica: https://vijesti.hrt.hr/568275/moze-li-se-venecija-spasiti
