Istaknuvši da je za prvi radni bilateralni posjet u svom trećem premijerskom mandatu izabrao Bosnu i Hercegovinu, premijer Plenković kazao je kako je to poruka i javnosti i institucijama i svim političkim strankama Bosne i Hercegovine, ali i hrvatskoj javnosti, o važnosti Bosne i Hercegovine te želji hrvatske Vlade da se odnosi unaprijede te da se riješe otvorena pitanja. Novi institucionalni ciklus na europskoj razini prilika je za novi zamah na europskom putu Bosne i Hercegovine, rekao je premijer Plenković, izrazivši punu potporu tom procesu. "Hrvatska je tu da bude vaš prijatelj, zagovaratelj i partner", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u radnom posjetu Bosni i Hercegovini, koji je započeo u Sarajevu sastankom s predsjedateljicom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanom Krišto te s predstavnicima Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
U izjavi za medije nakon sastanka, predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto zahvalila je hrvatskom premijeru što je na početku trećeg mandata izabrao Bosnu i Hercegovinu za svoje prvo vanjskopolitičko putovanje, naglasivši da je to potvrda dobrih i prijateljskih odnosa dviju zemlja.
Istinski i dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine
Predsjednika Vlade Plenkovića nazvala je istinski iskrenim i dokazanim prijateljem svoje države - Hvala Vam još jednom od srca na svemu što činite za Bosnu i Hercegovinu, za sve njezine narode, građane i institucije, a na poseban način za europski put Bosne i Hercegovine - poručila je Krišto.
Podsjetila je da je posjet premijera Plenkovića zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i tadašnjim nizozemskim premijerom Markom Rutteom početkom ove godine bio dodatni poticaj da se unutar Bosne i Hercegovine učini korak više kad su u pitanju obveze te zemlje na putu prema članstvu, rekavši da je lobiranje Hrvatske utjecalo i na odnose unutar europskih institucija, što je, dodala je, rezultiralo otvaranjem pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine s Europskom unijom.
Krišto je kazala da je na današnjem sastanku upoznala premijera Plenkovića s aktualnom situacijom u svojoj zemlji, a razgovarali su i o brojnim projektima koji su izraz dobre suradnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Izrazila je uvjerenje da će dvije zemlje i u budućnosti nastaviti raditi na intenziviranju bilateralnih i gospodarskih odnosa.
Odluka o otvaranju pregovora označila je novu fazu reformskih procesa i jačanja institucija u BiH
Izrazivši zadovoljstvo što je ponovno i ovom prigodom u Sarajevu, premijer Plenković podsjetio je na prethodni posjet Sarajevu u siječnju, uz predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen i tadašnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea, a u međuvremenu je posjetio Banja Luku i Mostar .
"Dobro je da nakon ovog velikog izbornog ciklusa u Hrvatskoj, osvježeni novim demokratskim legitimitetom u trećem mandatu hrvatske Vlade, odaberemo upravo Sarajevo za prvi radni bilateralni posjet kako bismo poslali poruku i javnosti i institucijama i svim političkim strankama Bosne i Hercegovine, ali i hrvatskoj javnosti, o važnosti Bosne i Hercegovine te želji hrvatske Vlade da se naši odnosi unaprijede, da rješavamo otvorena pitanja i da budemo snažna, kontinuirana i stabilna potpora Bosni i Hercegovini na putu u Europsku uniju", poručio je.
Istaknuo je da su se u međuvremenu okolnosti izmijenile na bolje podsjetivši na odluku Europskoga vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s BiH kazavši kako se radi o itekako velikom koraku koji je početak nove faze reformskog procesa i jačanja institucija u BiH, a time i bolje perspektive za sve njezine građane.
Kako bi se bolje operativno podržala ta nova faza, dodao je, Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisale su Ugovor o europskom partnerstvu, a kroz taj okvir brojni hrvatski eksperti koji su sudjelovali u hrvatskom procesu pristupanja Europskoj uniji bit će na raspolaganju Vijeću ministara BiH.U kontekstu zajedničke sjednice Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara BiH, održane prošle godine u Zagrebu, premijer Plenković kazao je da je u planu priprema još jedne sjednice tijekom iduće godine, u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska i BiH glavni vanjskotrgovinski partneri s gospodarskom razmjenom od oko 3,7 milijardi eura
Izrazivši želju da dinamika bilateralnih odnosa bude još intenzivnija, premijer Plenković kazao je kako se ona reflektira u velikoj gospodarskoj razmjeni, a prema podacima za prvih pet mjeseci ove godine očekuje se da će ona dosegnuti oko 3,7 milijardi eura na razini cijele godine.
Govoreći o europskom putu Bosne i Hercegovine, premijer Plenković istaknuo je potrebu donošenja nekoliko zakonskih prijedloga, od Zakona o sudovima i Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću do zakona koji se tiču migracija i granične kontrole te Izbornog zakona. Ti zakoni, pojasnio je, predstavljaju paket o kojem se govorilo u zaključcima Europskog vijeća i itekako su važni kako bi se pristupilo samom formalnom otvaranju pregovora.
Od ostalih područja suradnje, posebno zadovoljstvo izrazio je onom koja se odnosi na prometnu infrastrukturu, čestitajući BiH na otvaranju mosta na dionici Koridora Vc.
Dodao je da je Hrvatska u završnoj fazi dovršetka preostalih pet kilometara između Belog Manastira i mađarske granice, najavivši da će se do proljeća iduće godine time kompletirati sve što je na hrvatskom teritoriju Koridora.
To će, kazao je premijer, pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti naše dvije zemlje, ali i boljoj prometnoj povezanosti Bosne i Hercegovine s Europskom unijom.
Na tragu međusobnog poštovanja gradimo prijateljske i partnerske odnose
Hrvatska i BiH, nastavio je premijer govoreći o odnosima između dvije zemlje, surađuju i u sprječavanju nezakonitih migracija, kazavši da se radi o temi koja je najviše utjecala na raspoloženje javnosti u europskim zemljama te da ona praktički mijenja političku arhitekturu i prioritete svih stranaka na europskoj razini.
Potrebno je nezakonitim migracijama stati na kraj zajedničkom suradnjom koja, prije svega, počiva na povjerenju i pravodobnom informiranju, istaknuo je.
Istaknuo je da je predsjedateljica Borjana Krišto pokazala veliku vještinu u vođenju Vijeća ministara BiH usvajanjem proračuna, brojnih zakonskih prijedloga i napretkom na europskom putu.
Od 1. studenoga slijedi novi institucionalni ciklus na europskoj razini, što je prilika za novi zamah na europskom putu Bosne i Hercegovine, kazao je premijer Plenković izrazivši punu hrvatsku potporu tom procesu.
"Hrvatska je tu da bude vaš prijatelj, zagovaratelj i partner", poručio je.
Hrvatska želi da BiH kvalitetno funkcionira, dodao je i izrazio poštovanje prema sva tri konstitutivna naroda kazavši da se na tom tragu grade prijateljski i partnerski odnosi.
Izborni zakon ključan je za kvalitetno funkcioniranje svih institucija BiH
Odgovarajući na novinarska pitanja, premijer Plenković govorio je o prioritetima njegove Vlade u trećem mandatu prema Bosni i Hercegovini.
Kazao je da će se Hrvatska nastaviti zalagati za ukupni napredak BiH na europskom putu, uz ispunjavanje brojnih kriterija i reformi u čemu ćemo dati snažnu potporu.
Što se tiče Izbornoga zakona, premijer Plenković naglasio je kako je taj zakon ključan za kvalitetno funkcioniranje svih institucija Bosne i Hercegovine.
"Smatramo da sva tri konstitutivna naroda trebaju biti u potpunosti ravnopravna, što naravno uključuje i hrvatski narod i njegovo legitimno zastupanje u najvišim institucijama BiH", poručio je dodajući da praksa koja je nastupila 2006. godine kada je riječ o izboru članova Predsjedništva nije dobra i kreira lošu atmosferu u kojoj se Hrvati osjećaju diskriminirano.
Takva situacija, kazao je, dugoročno je neodrživa i štetna za harmonično funkcioniranje BiH i za odnose među narodima.
Izrazio je posebno zadovoljstvo što je u njegovom izaslanstvu danas u Sarajevu i novoizabrani zastupnik bošnjačke manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić, koji je i član parlamentarne većine, što je samo po sebi važan signal o tome koliko Vlada vodi računa o svim manjinama i želi njihovu uključenost u sve važne procese.
Želimo ravnopravnost konstitutivnih naroda i kvalitetnu suradnju između dva entiteta uz sprečavanje bilo kakvih separatističkih ciljeva
Odgovorio je i na neke kritike iz bosanskohercegovačkih oporbenih krugova zbog njegovog sudjelovanja na svečanosti otvorenja mosta, istaknuvši kako ta svečanost koincidira s njegovim radnim posjetom Bosni i Hercegovini, a domaćini svečanosti izrazili su želju da na njoj sudjeluje ukoliko je u prigodi.
"Naša uloga je prije svega čestitarska i promatračka tako da mi se ta neka vrsta politiziranja čiste geste pristojnosti na poziv domaćina čini neprimjerena, pogotovo s obzirom da je riječ o zajedničkom projektu Koridora Vc", poručio je predsjednik Vlade.
Upitan koji je stav Hrvatske prema mogućem uvođenju sankcija Europske unije za Milorada Dodika premijer je kazao kako se o toj temi trenutno uopće ne razmatra na Europskom vijeću.
"Nama je bitno da Bosna i Hercegovina dobro funkcionira, da ide prema članstvu u Europskoj uniji te da se spriječe bilo kakve tendencije koje imaju za cilj razvodnjavanje Bosne i Hercegovine ili bilo kakve separatističke ciljeve", istaknuo je.
Ponovio je da Hrvatska želi ravnopravnost konstitutivnih naroda, kvalitetnu suradnju između dva entiteta, učinkovito vođenje sa središnje razine vlasti te da se Hrvati dobro osjećaju u BiH kao ravnopravan narod.
Hrvatska je spremna pomoći u osiguravanju energetske sigurnosti BiH
Što se tiče projekta Južne plinske interkonekcije, premijer Plenković kazao je da je Hrvatska u fazi ogromnih investicija u plinovode te će kapacitet postojećeg LNG terminala na Krku podići s 3,1 na 6,1 milijardi kubika plina.
To će uvelike premašiti hrvatske potrebe, a taj dodatni plin može biti dostatan i za Sloveniju i za BiH i za transport do Mađarske, Austrije i Bavarske.
"Nakon ovako velike energetske krize gdje je sigurnost opskrbe plinom dovedena u pitanje kod mnogih zemalja, želimo iskoristiti hrvatski strateški položaj kao energetsko čvorište. Jedna od mogućnosti da pomognemo BiH je da se investira u plinovod od Dugopolja preko Zagvozda prema Posušju te na taj način dovede plin na područje Federacije BiH", pojasnio je naglasivši da su za to, uz ulaganje u infrastrukturu, potrebne i pravne pretpostavke na razini BiH.
Hrvatska, dodao je, želi da se po tom pitanju postigne unutarnji konsenzus u BiH, a spremna je pomoći u osiguravanju energetske sigurnosti BiH.
PVRH
