Međimurska županija povukla je najviše sredstava iz EU po stanovniku, a vodeća je i po rastu povučenog novca u razdoblju od 2017. do 2020. godine te po udjelu povučenih sredstava u odnosu na ostale županije.
Analiza o povučenim sredstvima napravljena je na temelju podataka FINA-e i konsolidiranih proračuna. Po stanovniku, najviše je iz europskih fondova lani povukla upravo Međimurska županija, točnije 933,89 kuna, te smo vodeća županija sa 8,33 posto po udjelu povučenih sredstava i po trendu rasta povučenih sredstava od 2017. do 2019. godine u iznosu od 94,1 milijuna kuna.
U obrazovanju je sredstvima EU fondova sufinanciran projekt obnove i dogradnje osnovnih i srednjih škola, izgrađen je studentski dom, obnovljen učenički dom te radionice za strukovno obrazovanje. Građanima Međimurja osiguran je veći standard u zdravstvenoj skrbi. Međimurska županija je prijavila i provela projekt nabavke preko 700 komada dijagnostičko terapijske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu, obnovljene su ambulante opće obiteljske medicine, odjeli Županijske bolnice Čakovec te je rekonstruiran i obnovljen bolnički Paviljon za potrebe dnevne bolnice. Od kapitalnih investicija koje su izgrađene dijelom iz Europskih fondova, dva su znanstveno istraživačka centra, Metalska jezgra i Centar održivog razvoja, zatim Centar kompetentnosti iz strojarstva, Tehnološko inovacijski centar i Poduzetnički inkubator te ulaganja u gospodarske zone. Ljetos je završen Projekt rekonstrukcije i revitalizacije fortifikacije Starog grada Čakovca u Muzej nematerijalne baštine Riznica Međimurja, jedan od najvećih projekata sufinanciranih iz EU fondova, a sam natječaj bio je među najkompleksnijima za prijavu.
Misao vodilja Međimurske županije je da se potrebe za infrastrukturnim projektima zadovolje prijavama na natječaje za EU fondove, dok se izvorni prihod proračuna Međimurske županije usmjerava prema građanima kroz modele financiranog prijevoza za učenike, stipendije za učenike, potpore učenicima, umirovljenicima, poduzetnicima i poljoprivrednicima.
Županija već ima spremno novih 158 projekata vrijednih preko 3 milijarde kuna, od čega projekti vrijedni oko milijardu kuna imaju spremnu i svu projektnu dokumentaciju.
Županije su u razdoblju od 2017. do 2019. godine povukle 1,7 milijardi kuna, što ukazuje na veliku uspješnost u povlačenju sredstava u posljednjoj godini financijskog okvira 2014. do 2020. Prema najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, u novom financijskom razdoblju sredstva će se usmjeriti na regionalni razvoj, koji će biti ravnomjeran, a ne kao ranije, usmjeren samo na nerazvijena područja. Podjelom zemlje na četiri statističke NUTS2 regije – Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku dana je veća šansa razvoju sjevera Hrvatske. Zahvaljujući tome poduzetnici će imati više stope sufinanciranja u svim regijama u odnosu na prije. Uz prethodni Razvojni sporazum Slavonija, Baranja i Srijem, sada je isti takav spreman za sjeverne županije te one na jugu zemlje. Hrvatskoj je dostupno oko 25 milijardi eura, koje će koristiti kroz Višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. i Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
