Europski parlament donio je pakt o migracijama i egzilu u deset zakonodavnih tekstova o reformi europske migracijske politike i politike azila, kako je dogovoreno s državama članicama u prosincu.
Solidarnost i odgovornost - brže razmatranje zahtjeva za azil, učinkovitiji postupci vraćanja migranata, bolja identifikacija migranata pri dolasku, a sigurnosne i zdravstvene kontrole osoba koje nezakonito ulaze u EU postaju obavezne, države članice mogu birati između preuzimanja odgovornosti za tražitelje azila, financijskog doprinosa ili pružanja operativne potpore, bolji odgovor na krizne situacije i novi dobrovoljni program za preseljenje izbjeglica iz trećih zemalja.
Kako bi pomogle zemljama EU-a koje su izložene migracijskom pritisku, države članice doprinosit će tako što će tražitelje azila ili osobe koje imaju pravo na međunarodnu zaštitu premještati na svoje područje, davati financijski doprinos ili pružati operativnu i tehničku potporu. Ažurirat će se i kriteriji prema kojima je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu (tzv. Dublinska pravila).
Izvjestitelj za Uredbu o upravljanju azilom i migracijama bio je Tomas TOBÉ (EPP, Švedska). Uredba je usvojena je s 322 glasova za, 266 protiv i 31 suzdržanih. Pročitajte više.
Krizne situacije
Uredbom o kriznim situacijama i situacijama više sile uspostavlja se mehanizam za odgovor na iznenadno povećanje broja dolazaka. Njime se osigurava solidarnost i potpora državama članicama koje se suočavaju s iznimno velikim priljevom državljana trećih zemalja. Novim pravilima obuhvaćena je i instrumentalizacija migranata. Riječ je o slučajevima kad treće zemlje ili neprijateljski akteri koriste migrante za destabilizaciju EU-a.
Izvjestitelj za prijedlog uredbe koja je usvojena s 301 glasova za, 272 protiv i 46 suzdržanih bio je Juan Fernando LÓPEZ AGUILAR (S&D, Španjolska). Više informacija o Uredbi o kriznim situacijama možete pronaći ovdje.
Dubinska provjera državljana trećih zemalja na granicama EU-a
Osobe koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU bit će podvrgnute postupku dubinske provjere uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti neovisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava. Izvjestiteljica teksta koji je usvojen je s 366 glasova za, 229 protiv i 26 suzdržanih bila je Birgit SIPPEL (S&D, Njemačka). Zastupnici su također odobrili nova pravila za centralizirani sustav kaznene evidencije (ECRIS-TCN), s 414 glasova za, 182 protiv i 29 suzdržanih. Više pojedinosti o novoj Uredbi o dubinskoj provjeri dostupno je ovdje.
Brži postupci azila
Diljem EU-a uspostavit će se novi zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.
Izvjestiteljica za prijedlog uredbe koja je usvojena s 301 glasova za, 269 protiv i 40 suzdržanih bila je Fabienne KELLER (Renew, Francuska). Za postupak vraćanja na granici rezultat glasovanja bio je 329 glasova za, 243 protiv i 40 suzdržanih. Pročitajte više o Uredbi o postupku azila.
Uredba o Eurodacu
Podaci o osobama koje nezakonito pristižu u EU, uključujući otiske prstiju i prikaze lica osoba od šest godina starosti nadalje, pohranit će se u reformiranu bazu podataka Eurodac. Nadležna tijela također će moći utvrditi predstavlja li osoba sigurnosnu prijetnju i je li bila nasilna ili naoružana.
Izvjestitelj za tekst koji je usvojen s 404 glasova za, 202 protiv i 16 suzdržanih bio je Jorge BUXADÉ VILLALBA (EKR, Španjolska). Više pojedinosti o novim pravilima o Eurodacu dostupno je ovdje.
Standardi za kvalifikaciju
Parlament je također podržao nove jedinstvene standarde za sve države članice povezane s priznavanjem statusa izbjeglice ili osobe kojoj je odobrena supsidijarna zaštita te u pogledu prava koja se dodjeljuju osobama koje ispunjavaju uvjete za zaštitu. Države članice trebale bi procijeniti stanje u zemlji podrijetla na temelju informacija dobivenih od Agencije EU-a za azil, a status izbjeglica redovito će se preispitivati. Podnositelji zahtjeva za zaštitu morat će ostati na državnom području države članice odgovorne za njihov zahtjev ili one u kojoj je zaštita odobrena.
Izvjestitelj za tekst koji je usvojen s 340 glasova za, 249 protiv i 34 suzdržanih bio je Matjaž NEMEC (S&D, Slovenija). Pročitajte više o Uredbi o standardima za kvalifikaciju.
Prihvat tražitelja azila
Države članice morat će osigurati jednake standarde prihvata za tražitelje azila kad je riječ, primjerice, o stanovanju, školovanju i zdravstvenoj skrbi. Registrirani tražitelji azila moći će početi raditi najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Uvjeti zadržavanja i ograničavanje slobode kretanja regulirat će se kako bi se tražitelje azila odvratilo od kretanja Europskom unijom.
Akt koji je podnijela izvjestiteljica Sophia IN 'T VELD (Renew, Nizozemska) odobren je s 398 glasova za, 162 protiv i 60 suzdržanih. Više o Direktivi o uvjetima prihvata pročitajte ovdje.
Siguran i zakonit put do Europe
U skladu s novim okvirom za preseljenje i humanitarni prihvat, države članice dobrovoljno će ponuditi prihvat izbjeglicama iz trećih zemalja koje UN priznaje, a koje bi na zakonit, organiziran i siguran način stigle u EU. Izvjestiteljica za prijedlog koji je usvojen s 452 glasova za, 154 protiv i 14 suzdržanih bila je Malin BJÖRK (Ljevica, Švedska). Više o okviru EU-a za preseljenje pročitajte ovdje.
Sljedeći koraci
Nakon što Vijeće službeno odobri paket, propisi će stupiti na snagu nakon objave u Službenom listu. Uredbe bi se trebale početi primjenjivati za dvije godine. Države članice imat će dvije godine da u svoje nacionalno zakonodavstvo uvedu izmjene Direktive o uvjetima prihvata.
Usvajanjem ovih zakona Parlament odgovara na očekivanja građana o jačanju uloge EU-a u borbi protiv svih oblika nezakonitih migracija i jačanju zaštite vanjskih granica Europske unije, uz poštovanje ljudskih prava. Također na zahtjev za ujednačenom primjenom zajedničkih pravila o prvom prihvatu migranata u svim državama članicama, za jačanjem uloge EU-a i za reformu europskog sustava azila na temelju načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti (prijedlogu 42. stavak 2., prijedlog 43. stavci 1.,i 2., prijedlog 44. stavci 1., 2., 3. i 4. zaključaka Konferencije o budućnosti Europe).
