Sastanak zastupnice Glavak s potpredsjednicom Europske Komisije za demokraciju i demografiju, Dubravkom Šuicom održan je ususret sastanka radne skupine Kluba zastupnika EPP-a o Konferenciji o budućnosti Europe na kojem zastupnica Glavak sudjeluje kao članica radne skupine. Tema sastanka bila je upravo Konferencija o budućnosti Europe, projekt kojim se građanima Europske unije želi dati veća uloga u kreiranju i odlučivanju o tome što Europska unija čini i kako služi svojim građanima, a za koji je potpredsjednica Dubravka Šuica zadužena uime Europske komisije.
Konferencija o budućnosti Europe je nastavak prakse dijaloga s građanima, no sada se uvode novi alati s ciljem uključivanja što više građana kako bi oni imali utjecaj na politike i djelovanje Europske unije.
Konferencija će omogućiti otvorenu, uključivu, transparentnu i strukturiranu raspravu s građanima iz različitih sredina i iz svih društvenih slojeva, a Europska komisija se obvezuje rezultate tih rasprava s lokalne, regionalne, nacionalne i europske razine pretvoriti u konkretne politike. Struktura, opseg i vrijeme konferencije bit će definirani u Zajedničkoj deklaraciji koju će potpisati Europski parlament, Vijeće i Europska komisija kao ravnopravni partneri.
,,Ova Konferencija iznimno je važna za samu budućnost Europske unije i dugoročan smjer i politiku koju vodi Europska unija i sve njene članice. Ne bismo smjeli dopustiti da trenutna kriza promijeni naše planove za nastavak Konferencije. Održavanjem Konferencije i nastavkom ovog ključnog projekta dokazat ćemo našim građanima kako smo u stanju odgovoriti na izazove u ovim kriznim vremenima, te kako odgovornim radom možemo i moramo voditi i složene dugoročne projekte koji se tiču budućnosti svih nas. Konferencije bi nam trebale pružiti materijal i ključne smjernice na kojima će stručnjaci i lideri graditi buduće preoblikovanje Europske unije. '' istaknula je zastupnica Sunčana Glavak.
U rezoluciji Europskog parlamenta o Konferenciji istaknuto je kako je 10 godina nakon Lisabonskog sporazuma, 70 godina nakon Schumanove deklaracije i u kontekstu pandemije COVID-19, potrebno raspravljati o mogućim institucionalnim i političkim reformama u više područja upravljanja, bili predviđeni u vrijeme Lisabonskog sporazuma. U Europskom parlamentu rezolucija je usvojena s 528 glasova za, 124 protiv i 45 suzdržanih glasova.imajući u vidu i krize poput posljednje globalne financijske krize ili aktualne pandemije. Glas građana trebao biti u središtu širokih rasprava o tome kako se nositi s unutarnjim i vanjskim izazovima koji nisu
