Možda je i dobro što je američki predsjednik Donald Trump nepredvidljiv u svojim postupcima politike velike države!? +Tko je u diplomatskom svijetu mogao zamisliti, da će Trump u svojemu ovalnome salonu, namijenjenom najvažnijim državnim razgovorima primiti Volodimira Zelenskoga, u okruženju više osoba iz američkog političkog života i odabranih novinara. Trump se tako odlučio, iako je znao da se sa ukrajinskim predsjednikom razlazi u većini aktualnih pitanja rata u Ukrajini i putova ostvarenja mira. Ne može se reći, da je to bilo slučajno upriličen razgovor u ozračju frontalnog verbalnog obračunavanja vidljivo neraspoloženoga Trumpa i Zelenskog, koji Trumpu nije ostao dužan za sve uvrede što je tog dana doživio, u tom tradicionalnom salonu. Već dan nakon toga vrlo neprijatnog susreta, koji nije imao ništa zajedničkog sa uglađenim diplomatskim ponašanjem, Zelenski je smogao snage, volje i raspoloženja, da je javi i rekao kako mu je žao zbog te propale prilike razgovora sa Trumpom i da on osobno želi, da se što prije riješe glavna pitanja suradnje SAD i Ukrajine. Zelenski je jasno rekao, da je on prije svega za trajni i čvrsti mir i da je spreman na partnerski odnos sa SAD i sporazum o američkome iskorištavanju rijetkih elemenata iz rudnog bogatstva. Međutim, Trump je odmah počeo sa nekakvim mjerama zadavanja udaraca ukrajinskim interesima (prekid isporuka vojnih sredstava, prekid svake druge pomoći, prekid suradnje obavještajnih službi). Iako je Europa teško primila taj događaj, pa se stavila odlučno na strani Ukrajine, uz vrlo rijetke izuzetke, Ukrajina se našla u nezavidnoj situaciji u fazi pojačanih ofenzivnih djelovanja ruske vojske na teritoriji Ukrajine. S jedne strane Ukrajina je očekivala i molila za pomoć europske države i EU kao instituciju, ali je ujedno nastojala, da uz nastavak obrane zemlje od ruskih agresivnih prodora na istoku zemlje pokuša ponovno uspostaviti stanje dobrih odnosa suradnje sa SAD. Svakako, taj put je lakši i sigurniji ako EU, odnosno Europa u cjelini budu uz Ukrajinu i koliko je moguće jedinstveno nastupaju, jer šupljinama ili pukotinama u tim europskim odnosima vješto se koristi i ruska i američka strana prema Ukrajini, u krajnjem to postaje jedan od glavnih aduta za pregovore o miru u Ukrajini.
U toj situaciji, možda u zadnji čas Ukrajini je ublažio taj rusko – američki pritisak upravo okupljanje članica EU na izvanrednom zasjedanju u četvrtak. Za Zelenskoga je mnogo značilo što su na tom zasjedanju u Bruxellesu voditelji država EU izrazili jedinstvenu podršku planu jačanja europskih obrambenih potencijala, uz 800 milijardi eura za ulaganje u obranu Ukrajine. Kod toga jedino mađarski premijer Viktor Orban ne želi sudjelovati, što smeta jednoglasnoj podrški. Ipak i u tome se osjeća razdvajanje od SAD, koja je donedavno najviše doprinosila obrani europskih država za Ukrajinu. Računa se da će oko 20 država odmah zatražiti od Europske komisije financijsko pokriće tih sredstava za kredite nabavke naoružanja. I naravno preporuka o nabavci naoružanja stavlja na prvo mjesto nabavke u svojim državama, pa zatim u državama EU. Preporuka glasi „da se povećaju izdaci za obranu svih država i to tako da budu od 2,5 do 5,0 posto BDP.
Na ovom sastanku čelnika EU zaključeno jest, da pregovori o Ukrajini ne bi smjeli biti bez Ukrajine i Europske unije, a najvažnija je rečenica u zaključcima, da „Mir mora uvažavati nezavisnost, suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine„. Ovi zaključci su bili namijenjeni i drugim državama, koje su ih prihvatile i to: Velika Britanija, Kanada, Island i Turska.
Kod svega toga tu se pojavljuje problem izostanka dosadašnje vojne pomoći SAD Ukrajini. Ovog četvrtka je o tome razgovarao britanski ministar obrane John Healey s američkim kolegom Pete Hegsethom, koji je pitanje o pomoći Ukrajini rekao da „nitko tko je bio u Ukrajini ne vjeruje da se njihovi vojnici i civili neće boriti“!? Naravno, britanski kolega je shvatio tu ironiju pa je samo napomenuo da je „Velika Britanija spremna preuzeti vodeću ulogu u europskoj sigurnosti i povećati svoje izdatke za obranu“. S drugim riječima, Britanija će nastojati ispuniti prazninu i mjesta iz kojeg je izašla SAD, pa i ako se kojim slučajem opet pojavi u pomoći Ukrajini.
Nešto konkretnije, da je za dalje u traženju mira, u četvrtak u Washingtonu potvrđena je vijest o dogovorenom sastanku ukrajinskog i američkog izaslanstva u Saudijskoj Arabiji. O Trumpu puno govori njegovo oduševljenje s pismom isprike kojeg je primio od Zelenskoga. I nije trebalo puno čekati, jer uskoro je stigla potvrda, da će preliminarno u ponedjeljak ukrajinski predsjednik biti u Rijadu na sastanku sa saudijskim princem Mohamedom bin Salamom, a u utorak bi se u Saudijskoj Arabiji sastale delegacije SAD i Ukrajine, u glavnoj temi: O primirju s Rusijom. Izaslanik američkog predsjednika Steven Witkoff je rekao da će biti govora „o okviru za mirovni sporazum i o uvodnom prekidu vatre“. O tome tko će točno biti glavni pregovarač na američkoj i na ukrajinskoj strani daju se različite informacije, ali bitno jest da će to biti samo okvirni razgovori. Možda će tako i ostati poslije razgovora, jer svaka konkretnija ocjena pokušaja i ovih dana se na ruskoj strani odbacuje ili kritizira. Recimo, u službenoj politici Rusije strašno im smeta, ako se o „Rusiji govori, da je glavni neprijatelj Rusija„ , što je na ruskoj strani „u ozbiljnom neskladu s nalaženjem mirnog rješenja“. Naprotiv, ako ruska strana shvati da je započela agresiju i od početka do danas glavne svoje sile troši na osvajanju teritorije Ukrajine, onda je sasvim normalna i jasna ocjena Ukrajine i zapadnih saveznika da je Rusija doista glavni neprijatelj ili izjave francuskoga predsjednika ove srijede da „Rusija prijeti Francuskoj i Europi“, što je također točno. Eto sam Trump potvrđuje da Rusija, sa svojim brojnim napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu „uništava Ukrajinu“, i poručuje Rusiji, da ozbiljno razmisli o obimnim bankarskim sankcijama i carinama protiv Rusije, „dok ne prekine s vatrom i postigne konačni dogovor o miru. Rusiji i Ukrajini poručujem, da sjednu za stol, prije nego bude prekasno„, rekao je u petak poslijepodne Donald Trump. Možda su u pravu oni analitičari i političari specijalisti za Trumpa, da ne treba svaku bombastičnu izjavu Trumpa uzimati zdravo za gotovo nego cijediti iz njegovih riječi u čemu pretjeruje. Sada već puno blaže govori o Zelenskom, a zaoštrio je s Rusima. Može se razumjeti da je poziv Trumpa Rusima da prekinu napade, dogovoren s Ukrajincina, a da će i oni to učiniti, da se ne gine na bojištu. Vidjet ćemo!
Pokušajmo vjerovati pomirljivim riječima pisama Zelenskog Trumpu. Prvi znakovi govore o svjetlu na kraju tunela, za sada nepoznate dužine.
Ivan Botteri
