U posljednje vrijeme intenzivirala se upotreba bežičnih slušalica među mladim judima. (https://www.theepochtimes.com/health/long-wear-noise-canceling-and-wireless-how-earphones-damage-our-) Predstavljanje Appleovih bežičnih slušalica imalo je primjetan učinak na korištenje slušalica, jer ih mlađe generacije koriste više od starijih. Posljednjih nekoliko godina vidljiv je sve veći broj mlađih ljudi koji se javljaju u klinike s gubitkom sluha i tinitusom. Tinitus je vrsta zvuka koji se čuje kada nema odgovarajućeg vanjskog zvuka. Glavni problem ne leži u slušalicama koje ljudi koriste, već u neodgovornom korištenju slušalica. Bežične slušalice i rješenja za poništavanje buke, zajedno s boljom kvalitetom zvuka, dodatno su pogoršale prekomjernu upotrebu. "To postaje pravi problem," rekla je gđa Prutsman, audiologinja i osnivačica Sound Relief Hearing Center "i nažalost, korisnici nisu educirani o tome što se može dogoditi.
Američka osteopatska udruga procjenjuje da će 20 posto tinejdžera danas doživjeti gubitak sluha, djelomično zbog korištenja slušalica. Pregled objavljen u International Journal of Audiology otkrio je da između 6 i 60 posto korisnika slušalica pokazuje simptome gubitka sluha, uključujući poteškoće sa sluhom i tinitus. U isto vrijeme, sve više mladih redovito koristi slušalice. U veljači je anketa Sveučilišta u Michiganu ispitala roditelje djece u dobi od 5 do 12 godina i otkrila da je dvije trećine izjavilo da njihova djeca koriste slušalice. Ljudi stavljaju slušalice na poslu, kod kuće, pa čak i tijekom spavanja. Čak i ako zvukovi nisu uvijek glasni, držanje slušalica u ušima satima ipak može preopteretiti uši. Pužnica se nalazi unutar naših ušiju. Nalazi se iza bubnjića i odgovorna je za pretvaranje zvučnih valova u električne signale koji se zatim prenose u mozak. Dugotrajna uporaba slušalica opterećuje i oštećuje stanice pužnice. Šteta izazvana bukom "ovisna o dozi" kumulira se. Studija iz 2021. objavljena u časopisu Medicine otkrila je da među tinejdžerima koji koriste slušalice više od 80 minuta dnevno u bučnom okruženju, svaki peti pati od gubitka sluha. Rizici su 4,7 puta veći nego kod onih koji kraće koriste slušalice.
Ovisno o težini oštećenja, osoba može doživjeti smanjenu osjetljivost na zvuk, probleme s razaznavanjem zvuka, tinitus, pa čak i gubitak sluha. Postoj i drugi problemi. Stalno držanje slušalica u ušnom kanalu također može uzrokovati zagušeno i vlažno okruženje, što može pogodovati infekcijama uha. Također stvaraju veći pritisak u uhu u usporedbi sa slušalicama koje se stavljaju preko uha.
Uklanjanje buke
Posljednjih godina na tržištu se pojavilo više slušalica za poništavanje buke. Međutim poništavanje buke nije bezazleno. Budući da ove slušalice utišavaju zvukove iz okoline, njihova produljena uporaba može dovesti do hiperakuzije, stanja u kojem se tolerancija mozga na zvuk smanjuje tako da čak i zvukovi iz okoline, poput kašljanja ili tipkanja po tipkovnici, mogu izazvati stresnu reakciju.
Istraživanja na kulturama stanica otkrila su da je neionizirajuće zračenje intenziteta puno nižeg od onih koje je odredila američka Federalna komisija za komunikacije (FCC) dovoljno da utječe na DNK i funkciju stanica. Turska studija koja je izložila novorođene štakore Wi-Fi signalima otkrila je da elektromagnetsko polje (EMF) u frekvencijama uzrokuje smrt stanica uha. Bluetooth signali su slabiji od Wi-Fi signala, iako dijele slične frekvencije. Međutim, trenutačno nema izravnih dokaza da Bluetooth može oštetiti uši ili stanice. Jedina studija koja je istraživala potencijalne učinke Bluetootha na uši bila je randomizirana kontrolirana studija s 12 pacijenata. Istraživači su otkrili da izloženost Bluetoothu nije utjecala na ušne živce sudionika.
Liječenje i prevencija
Audiolozi predlažu da ljudi koriste slušalice s maksimalnom glasnoćom od 85 decibela, što je otprilike glasnoća blendera za hranu ili užurbanog gradskog prometa, kako bi se spriječilo oštećenje sluha. S druge strane, preporučuje se da ljudi rutinski uklanjaju svoje slušalice u intervalima od otprilike dva sata, čak i kada se koriste pri niskoj glasnoći. Osobe s gubitkom sluha i tinitusom i dalje mogu koristiti slušalice ako ograniče svoje "doze". Iako je tinitus neizlječiv, mnogi tretmani mogu pomoći u kontroli simptoma.
Neke američke klinike nude terapiju ponovnog osposobljavanja od tinitusa, koja uključuje da pacijenti nose slušalice za zvučnu terapiju koje reproduciraju zvuk izgubljen zbog oštećenja sluha, pomažući smirivanju preaktivnog mozga.
Za pacijente s tinitusom bitno je identificirati njihove okidače. Tinitus može biti izazvan izloženošću koja pogoršava živčani sustav, uključujući kofein, loš san, stres, infekcije i glasne zvukove, koji su vrlo subjektivni. Općenito, pomaže održavanje zdravog načina života i prehrane. Slušna pomagala mogu liječiti gubitak sluha, ali steroidi u injekcijama i vazodilatatori mogu pomoći u vraćanju sluha u slučajevima iznenadnog tinitusa i gubitka sluha. Baš kao što slušalice mogu uzrokovati oštećenje sluha, one imaju i dobru stranu: također mogu pomoći sluhu. Zahvaljujući prilagodljivim opcijama s vrhunskim AirPod Pro, neki su korisnici otkrili da se mogu pretvoriti u proračunska slušna pomagala.
Rezultati zabrane mobitela u školama
Istraživači Norveškog rada od 73 stranice pratili su podatke iz posljednjih desetljeća, uglavnom se fokusirajući na razdoblje od 2010. do 2018. godine. Zabrana mobitela u školama poboljšala je akademski uspjeh, smanjila maltretiranje i smanjila potrebu učenika za savjetovanjem, otkrila je norveška autorica Marina Zhang. Od politika su najviše profitirale djevojke. "Zabrana pametnih telefona značajno smanjuje brigu o psihološkim simptomima i bolestima među djevojčicama", Smanjuje se zlostavljanje među oba spola nakon zabrane." Nije uočen nikakav negativan učinak uvođenja takve politike. “Telefoni su apsolutna distrakcija. Čak i ako dijete ima telefon u džepu tijekom nastave, ako telefon vibrira svaki put kad vibrira, a to je stalno, njegov um se automatski prebacuje s onoga što učitelj predaje na telefon,” rekao je Tom Kersting, psihoterapeut koji bio je školski savjetnik 25 godina. Kao zagovornik zabrane telefona u školama, gospodin Kersting je pretpostavljao da će Norveška uočiti poboljšanja u učenju, mentalnom zdravlju te društvenim i emocionalnim vještinama učenika.
Što je politika pametnih telefona stroža, to je veći napredak među učenicama. Strože škole su zabranile učenicima da nose telefone u školu ili su od učenika zahtijevale da predaju svoje telefone prije početka nastave. Djevojke iz niskog socioekonomskog statusa pokazale su najveći napredak. Međutim, zabrane pametnih telefona nisu utjecale na mentalno zdravlje dječaka kao niti na prosjek ocjena.
Zanimljivi podaci dolaze iz SAD. Istraživanje američkog Nacionalnog roditeljskog sindikata iz ove godine pokazalo je da samo 32 posto roditelja podržava škole koje zabranjuju učenicima korištenje svojih telefona, iako je 43 posto izjavilo da škola njihova djeteta ima takvu politiku. Prema Nacionalnom centru za statistiku obrazovanja, tijekom školske godine 2019. – 2020. više od 76 posto škola zabranilo je neakademsku upotrebu mobitela ili pametnih telefona tijekom školskih sati. Nekoliko školskih okruga uvelo je strože telefonske politike koje su dobile sve veću podršku učitelja, učenika i roditelja.
Školska pravila su kasnije izmijenjena tako da su učenici mogli imati svoje telefone, ali su morali biti u njihovim ruksacima. Nadalje, učenici sa zdravstvenim problemima ili određenim obvezama koje zahtijevaju praćenje putem „pametnog“ telefona mogli su provjeriti svoje telefone u školskom uredu. Učenici su bili zahvalni što ih mobiteli nisu ometali: „…pritisak i brigu o tome hoće li netko dati komentar o njihovoj odjeći ili će ih fotografirati ili višestruko slikati dok razgovaraju, i čekati dok dobiju glupu primjedbu,” rekao je gospodin Bill Wilson, upravitelj školskog okruga Brush u Coloradu koji je uveo promjene politike o mobitelima 2021. u svojoj regiji.
U školama koje su uvele ograničenja korištenja mobitela, učitelji su također počeli izvještavati da su njihovi učenici više angažirani na nastavi i izvan nje. Učenici su postali društveniji i međusobno komunicirali, a disciplinske mjere su smanjene. Stvarnost je takva da kada se tehnologija ne uvodi promišljeno, ona ne opravdava uvijek svrhu. Neće svaki novi alat revolucionirati način na koji poučavamo i učimo, osobito ako ne postoji pažljiva integracija koja je usklađena s jasnom pedagoškom svrhom. Zabrane pametnih telefona u školama diljem Sjedinjenih Država postupno postaju norma. https://www.theepochtimes.com/health/this-is-what-happened-after-several-schools-banned-cellphones-5644536?utm_source=brightnoe&src_src=brightnoe&utm. Moram istaknuti da su i neke škole u Hrvatskoj krenule sličnim putem. Među njima su i Waldorfske škole u Rijeci i Zagrebu te neke državne škole.
