Rusija je namjeravala brzom vojnom akcijom pokoriti politički vrh susjedne države Ukrajine i tako je kazniti za izražavanje želje o pristupanju Europskoj Uniji i vojnom savezu NATO. Nakon 800 dana te ratne akcije najveće države i armije Europe i Svijeta, s teškim mukama i velikim žrtvama Ukrajina nije dozvolila uspjeh te ruske agresije. Ako treba tražiti uspjeh zaraćenih strana, to je nedvojbeno postigla Ukrajina. Dinamika i faze dosadašnjeg ratovanja bile su s promjenjivim prednostima jedne ili druge strane, ali treba kod toga naglasiti da tehnički mnogo nadmoćnija i brojnija ruska vojska nije ostvarila svoj strateški cilj.
Ukrajina je izdržala brojne veće i manje napade ruske vojske, pretrpjela velike ljudske i materijalne žrtve i što je najznačajnije pokazuje čvrstu volju da odlučno nastavi s pokušajima odvraćanja agresora u osvajanju teritorije Ukrajine. Za takav strateški cilj Ukrajine, prema svim koncepcijama suvremenog ratovanja, potrebno je imati veliku podršku saveznika, jer u ovom ratu na strani branitelja djeluje samo ukrajinska vojska prema ukupno nadmoćnijoj ruskoj vojsci. Treba reći da Ukrajina od prvog dana rata ima podršku saveznika, ali stanje na bojišnici pokazuje, da je ta podrška i pomoć nedovoljna.
S druge strane, kao što se moglo očekivati, iz glavne vojne doktrine Rusije nastupila je faza kada je zbog neuspjeha agresivnog cilja, velikih gubitaka ljudstva i otpora branitelja Rusija prijelazi na puno angažiranje najsuvremenije ratne tehnike i tako otvara prostor za prodore u Ukrajinu. To je bio moment prijelaska u ofenzivu ovoga mjeseca s dodatnim ciljem, da bi se umanjile mogućnosti napada ukrajinske vojske na ruske strateške ciljeve. I upravo se sada vodi ta bitka: ruske vojske, da prodru što bliže Harkovu i ukrajinske vojske, da što prije aktivira svoje najnovije raketne snage. To je pozicija ispred Harkova odakle su najbliži strateški ciljevi u Rusiji.
Raketne moći (pokretni lanseri) Ukrajine su pristigli(iz SAD) i novi nadolaze i uključuju se u borbu. Ruska vojska naravno to prati i pokušava se približiti novim raketnim sustavima Ukrajine. Ako uspije ukrajinskoj vojsci raketnim napadima blokirati ili ugroziti ruske prodore može vrlo brzo nastupiti preokret.
Na slici vidite to novo ukrajinsko raketno pokretno oružje, koje poslije svakog lansiranja brzo mijenja lansirna mjesta. To je raketni sustav ATACMS, koji ima učinkoviti domet do 300 kilometara.
U takvoj situaciji dolazi do nekoliko ideja susreta u traženju primirja.
Predsjednik Ukrajine Zelenski predlaže za sredinu lipnja sastanak u Švicarskoj, za koji se prijavilo 80 država (poziv nije upućen Rusiji, američki predsjednik još nije potvrdio dolazak, a kineski predsjednik je svoj dolazak uvjetovao sudjelovanjem i ruske strane). Zelenski bi zatražio primirje uz istodobno povlačenje ruske vojske sa svih okupiranih teritorija uključujući i Krim. Putin također želi razgovarati o primirju, ali tako da se najprije prizna realnost ostvarenje vojne situacije, a to znači proširenje Rusije na okupirani prostor Ukrajine. S primjesama ovih prijedloga, ali u suštini na štetu teritorijalnog integriteta Ukrajine pojavljuje se koncept rješenja takozvanih „Mirovnjaka“, a među njima je nekako najjasniji prvi predsjednik nezavisne Slovenije Milan Kučan.
On ovih dana u svom autorskom članku za posebno izdanje slovenske političke revije „Mladina“ govori kako se nalazimo u vremenu toliko ratova u svijetu, „a jedan je Europi“, koliko ih do sada nikada nije bilo. Kučan pokušava uvjeriti o tome, koji je danas jedini mogući način završetka rata: „ Rat je moguće završiti jedino za pregovaračkim stolom, ali da takvi pregovori nikako ne znače predaje, niti još manje opravdanje agresije. O tome svjedoči i slovensko iskustvo“!?Ako to usporedimo sa zahtjevima za pregovore tu se ne može svrstati niti iskustvo Slovenije, niti Hrvatske.
U oba slučaja rat je završen porazom agresora i pobjedom branitelja, a na kasnijim pregovorima su postignuti međunarodni sporazumi o nezavisnosti i miru država, koje su bile u sukobu. Kučan misli drukčije: „Ukrajina u ratu neće pobijediti. I Rusija neće. Bit će samo poraženi. U ratovima 21.stoljeća neće biti pobjednika. Svi ćemo biti poraženi. Danas je potreban glas za mir“, poručuje Kučan kandidatima za novi Europski parlament. Kučan je za pregovore i primirje, ali ne precizira što je sa teritorijem koju je okupirao agresor.
U diplomatskim izvorima Ukrajine smo saznali, da agresor (država Rusija) mora prije pregovora vratiti vojne snage i uprave izvan teritorija međunarodno priznate države Ukrajine, uključujući i okupirani poluotok Krim. Na takve pregovore o miru između dvije države jedino pristaje Ukrajina.
