Prije nekih četiri-pet godina, neočekivano me kontaktirala jaka konzultantska kuća iz Hamburga (GFA Consulting Group GmbH) i ponudila rad na projektu financiranja energetske učinkovitosti u stambenom sektoru u RH. To je bio projekt Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) sa sjedištem u Londonu, a mene su angažirali kao eksperta za financije i odnose s bankama. Kasnije sam saznao da su me “headhunt”-ali putem LinkedIn-a, tražeći osobu s bankarskim iskustvom, te pozadinom na polju edukacije.
U to sam vrijeme imao dvanaestak godina iskustva u bankarstvu (od čega sedam godina na pozicijama nižeg managmeneta, obično kao direktor poslovnice) i otprilike pet godina iskustva u ulozi predavača na Visokim Školama RRiF (Visoka Škola za Financijski Management RRiF) i Libertas (tada Visoka poslovna škola, danas Sveučilište). Na obje sam škole imao prigodu biti u zvanju viši predavač za kolegije: Ekonomika poduzeća, Financijska tržišta, Financije poduzeća, Bankarsko poslovanje i Osnove ekonomije II. Zato bih se ovim putem zahvalio svojim dekanima / rektorima: prof. dr. sc. Đurđici Jurić i prof.dr. sc. Dušku Pavloviću, koji su mi dali povjerenje i pružali podršku da to radim oko osam godina, a ja sam “za uzvrat” morao zamrznuti svoj predavački status zbog odlaska u Libanon.
Projekt EBRD-a u Hrvatskoj (imena REENOVA+), tada je pratila samo Erste banka koja je nudila naše zelene kredite, po nešto povoljnijim uvjetima od tržišnih. Ipak, to očito nije bilo previše atraktivno domaćim bankama, jer se kasnije uključila još samo Hrvatska poštanska banka. U to vrijeme, gotovo sve naše banke bile su i prelikvidne, a globalna kriza naučila nas je da kreditni proces postane postrožen. Ujedno, naglašavam kako moj konzultantski tim u ovakvim projektima predstavlja tehničku podršku bankama partnerima i krajnjim korisnicima (klijentima), a prodajno osoblje predstavljaju poslovne banke koje su uključene u projekt. Nakon godinu i pol neslužbeno, te nekih tri godine službeno, projekt u RH je okončan. To je tada bio moj “životni angažman”, ne samo zbog rada na projektu za jednu od najvećih financijskih institucija na svijetu (EBRD), već i zbog stečenog znanja i iskustva od starijih kolega i inženjera na polju energetske učinkovitosti, iz GFA (Hamburg).
Na REENOVA+ projektu, radio sam paralelno s organizacijom znanstvenih konferencija iz polja ekonomije diljem svijeta, što je još uvijek moja glavna aktivnost, dok ranije navedene konzultantske poslove najčešće izvršavam u timu s “freelance” konzultantima (financije, marketing, energetska učinkovitost i sl.). Naglasio bih kako sam tada upoznao Ullu Tornroos (Department Director u GFA stožeru u Hamburgu) i voditeljicu Projekta REENOVA+, Jannu Fortmann, koja već dulji niz godina radi na sličnim projektima diljem svijeta. Od domaćih eksperata, imao sam priliku raditi s Gorankom Tropćić – Zekan (KLIMAPROING d.o.o. Zagreb) i međunarodnim konzultantom Zoranom Bogunovićem.
U doista idiličnoj radnoj atmosferi, svi smo uživali za vrijeme trajanja projekta, kao što smo i s dozom tuge prihvatili kraj projekta REENOVA+.
Za vrijeme održavanja konferencije “Economic and Social Development” u Buenos Airesu (svibanj 2019.), danas moja velika prijateljica, ali i nadređena, Janna Fortmann, kontaktirala me i ponudila rad na sličnom projektu:
Financiranje energetske učinkovitosti i obnovljive energije, u SME sektoru Libanona (LEEREFF), ovaj put za Europsku Investicijsku Banku, sa sjedištem u Luxembourgu (EU banka), ujedno i br. 1 financijsku instituciju na svijetu (po plasmanima veću i od Svjetske Banke). Isti mjesec, već sam bio na uhodavanju u Beirutu, te od tada tamo aktivno radim, kao ključni ekspert za edukaciju i marketing. Nemalo sam iznenađen i oduševljen činjenicom da sam u svega nekoliko godina, zahvaljujući GFA, imao prilike raditi za dvije od tri najveće financijske institucije na svjetu.
LEEREFF projekt je u mnogočemu različit od REENOVA+ projekta u RH, pa su tako kamate koje nudimo, drastično povoljnije od tržišnih, jer ih subvencionira BDL (Središnja Banka Libanona) – za primjer, trenutno se naši krediti nude po kamati od 1,75%, dok tržište kamate u Libanonu prelaze i 15% godišnje. Čak pet najznačajnijih libanonskih banaka participira u ovom projektu, ali ekonomska i politička situacija u Libanonu je podosta nestabilna zbog više razloga: odnosi s Izraelom, izbjeglice iz Sirije, te sada već višemjesečne mirne demonstracije građana protiv vlade, koje svako malo eskaliraju. Od početka demonstracija traje nestašica američkog dolara, koji se sada može kupiti isključivo na vrlo nepovoljnom sivom ili crnom tržištu, a banke ograničavaju čak i raspolaganje domaćom valutom.
Zbog svega navedenog, vrlo atraktivan, ali “zakočen” projekt bi se mogao prolongirati dulje od planiranog roka, i kako stvari stoje, Beirut bi trebao biti moja baza idućih godinu, do dvije. Volio bih reći kako sam sve više i više fasciniran srcem, marljivošću i ljubaznošću libanonskog naroda, a kako ih “neo” kapitalizam, i kako ja volim reći “kvazi” liberalizam, još nije potpuno moralno i etički demolirao kao nas u Hrvatskoj, još uvijek drže do tradicionalnih vrijednosti kao što su vjera (ili barem nada) i/ili obitelj. Dakako, nemojmo se zavaravati, iznimno sam sretan kada u RH vidim mnoge pozitivne pomake unazad nekoliko godina, dok u Libanonu velika korupcija i dalje spada pod tolerirano ponašanje. Iako je korupcija prisutna svugdje, nije isto gledati kako netko baš ništa ne može napraviti po tom pitanju, dok u Hrvatskoj ipak imamo brojne sudske procese protiv korupcije, na žalost i mnoge “nerealizirane”.
Također, krajem prošle godine, s poznatim ugostiteljem i prijateljem iz djetinjstva, Nikolom Božićem, započeli smo jedan širok “osobni” projekt, koji je tek prošao fazu osmišljavanja i pokretanja, a kako se tek nalazi u fazi planiranja, još ne bih otkrivao detalje, osim da nosi jako i simbolično ime 385, a biti će usmjeren na različite segmente poslovanja i ljudske svakodnevice.
