Hrvatska banka za obnovu i razvitak je alat Vlade i njena primarna svrha je poticanje projekta poput ovog. Ovo je ulaganje u visoke tehnologije, znanje, proizvodnju i digitalizaciju, čime se postiže globalna konkurentnost. Jadran – galenski laboratorij daje doprinos Hrvatskoj kakvu želimo“, poručio je danas u Rijeci na obilježavanju završetka projekta Integra u Jadran – galenskom laboratoriju premijer Plenković istaknuvši da je uloga države poduprijeti projekte koji Hrvatsku čine boljom.Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na svečanosti povodom završetka investicijsko-razvojnog projekta Integra u Jadran – galenskom laboratoriju u Rijeci.
Riječ je o projektu vrijednom 53 milijuna eura. Izgradnjom dvaju visokotehnoloških objekata na Svilnom i Kukuljanovu te nabavkom vrijedne opreme značajno su povećani kapaciteti i tehnološke mogućnosti istraživanja i razvoja, proizvodnje sterilnih sprejeva, kapi i aerosola te logistike i distribucije.
Premijer Andrej Plenković čestitao je na uspješno završenom projektu te istaknuo kako je ponosan što može iskazati poštovanje prema više od trideset godina truda, rada i ulaganja JGL-a.
Izrazio je zadovoljstvo što su projekt Integra podržali i Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Ministarstvo gospodarstva.
Projekti poput Integre Hrvatsku čine boljom
„Hrvatska banka za obnovu i razvitak je alat Vlade i njena primarna svrha je poticanje projekta poput ovog. Ovo je ulaganje u visoke tehnologije, znanje, proizvodnju i digitalizaciju, čime se postiže globalna konkurentnost. Jadran – galenski laboratorij daje doprinos Hrvatskoj kakvu želimo“, poručio je istaknuvši da je uloga države poduprijeti projekte poput Integre koji Hrvatsku čine boljom.
Razvoj tvrtke koja je startala s dvoje ljudi i prerasla u veliku izvozno orijentiranu kompaniju premijer je ocijenio spektakularnim. Izrazio je zadovoljstvo što su projekt Integra podržali i Hrvatska banka za obnovu i razvitak te Ministarstvo gospodarstva.
"Ovo je odličan primjer ulaganja u istraživanje i razvoj, praćenja trendova četvrte industrijske revolucije, post-digitalizacije, ali i jednog sjajnog ozračja u kompaniji koja ima visoki stupanj društvene odgovornosti", poručio je premijer čestitajući na realizaciji ovog vrijednog projekta.
Nakon završetka svečanosti, premijer Plenković u razgovoru s novinarima osvrnuo se i na druge aktualne teme.
Nema vojske na granicama, nismo u ratu
Upitan zašto je smijenjen direktor Hrvatskog operatora tržišta energije, premijer je kazao da mu je istekao mandat, a odradio ih je dva i pred kraj je radnog vijeka, te da je Vlada privremeno imenovala drugog direktora, dok se ne provede natječaj.
Komentirao je zahtjev Mosta da se pošalje vojska na granicu zbog migracijske krize.
"Nema vojske na granicama, nije Hrvatska u ratu", poručio je premijer Plenković istaknuvši da 6.500 policajaca štiti hrvatsku granicu, vanjsku granicu Europske unije i Schengenski prostor.
Govoreći o migracijskoj krizi, kazao je kako se radi o globalnom problemu koji traje od 2015., koji je u Hrvatskoj, u odnosu na druge zemlje poput Italije, Španjolske, Francuske i Njemačke, minoran.
"Hrvatska poštuje i svoje pravo i europske i međunarodne norme. Štiti vanjsku granicu, a istodobno ne diže bodljikave žice niti zidove prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini, to naša Vlada neće napraviti nikada", naglasio je.
Hrvatska od svojih partnera, a to je prije svega Bosna i Hercegovina, očekuje da i njihova policija kontrolira izlaz iz zemlje, dodao je predsjednik Vlade.
Nedopustiv fenomen nasilja nad ženama treba iskorijeniti i kazniti
U povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, koji se u Hrvatskoj obilježava danas, premijer Plenković istaknuo je je da je danas 24 godine od brutalnog ubojstva triju žena na Općinskom sudu u Zagrebu.
Tim je povodom, podsjetio je, Vlada u partnerstvu s brojnim nevladinim organizacijama prošloga tjedna predstavila inicijativu o izmjenama Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te Obiteljskog zakona.
Tim se izmjenama, između ostalog, definira kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe i pooštravaju se kazne za silovanje.
"Kroz naš mandat smo, čvrsto uvjereni da je nasilje u obitelji, a osobito nasilje nad ženama i djecom, grozan, nedopustiv fenomen u hrvatskom društvu kojeg treba i spriječiti i iskorijeniti i kazniti, sve što se moglo iz domene prekršajnog zakonodavstva prebacili u kazneno zakonodavstvo, poboljšali koordinaciju svih resora, stavili prava žrtve u središte naše politike, a s ovakvim velikim, rekao bih i revolucionarnim izmjenama kaznenog zakonodavstva, radimo korak naprijed koji je dobar za hrvatsko društvo", poručio je predsjednik Vlade.
Nakon postignuća ove Vlade na korak do članstva u OECD-u
Osvrnuo se i na jučerašnji posjet glavnog tajnika OECD-a, jedine relevantne velike međunarodne organizacije kojoj Hrvatska još treba pristupiti, Mathiasa Cormanna, koji je predstavio Ekonomski pregled naše zemlje.
Pojasnivši da se radi o organizaciji čije su članice 38 najrazvijenijih zemalja svijeta, podsjetio je da je prije pet godina, kada je uputio pismo kojim je izrazio želju Hrvatske da pristupi toj organizaciji, Hrvatska bila najdalje od svih zemalja koje žele pristupiti.
"Postignućima u vremenu našeg mandata – poduzimanjem reformi, kontinuiranim gospodarskim rastom, izvanrednim odgovorima na krize, očuvanjem socijalne kohezije, jačanjem institucija, a iznad svega odgovornim upravljanjem javnim financijama, povećanjem zaposlenosti i smanjenjem nezaposlenosti - došli smo u poziciju da je izvješće OECD-a za Hrvatsku izrazito pozitivno", naglasio je premijer govoreći o realnoj slici hrvatske ekonomije.
U tom je kontekstu naveo i recentno izvješće Standard&Poor'sa, jedne od triju svjetskih agencija za kreditni rejting, koje je do sada najbolje ikada – uz investicijski kreditni rejting, izgledi su promijenjeni iz stabilnih u pozitivne, a izražena je i spremnost da se u sljedećih godinu dana Hrvatsku prebaci iz u A razred, odnosno najbolju razinu investicijskog kreditnog rejtinga.
To govori, poručio je, kako bi skrenuo pozornost na to da se Vlada bavi onime što je stvarno važno za hrvatske građane i gospodarstvo – u vremenu najveće energetske krize, cijena plina i struje svima je ostala ista, cijena naftnih derivata svo je vrijeme bila među najnižima u Europskoj uniji, očuvana je zaposlenost, izbjegnuti su valovi otpuštanja i stečajeva, egzistencija hrvatskih ljudi nije došla u pitanje.
Vlada brine o svemu, postignuća poput Pelješkog mosta su gigantska
Pritom, dodao je, Hrvatska je izašla iz procedura prekomjernog proračunskog manjka i prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.
Porezna reforma, nastavio je, koja je jučer predstavljena u Saboru svima će omogućiti veće plaće, a jedinicama lokalne samouprave veću fiskalnu autonomiju.
"Ova su postignuća gigantska", poručio je premijer i kao primjere naveo samo neke poput Pelješkog mosta, tunela Učka, Koridota Vc, dovršetak autoceste do Siska, a uz sve to i 25 milijardi eura bespovratnih europskih sredstava.
Upitan o situaciji u HEP-u, premijer je ustvrdio kako da državna kompanija stoji dobro te dodao da hrvatska država stoji iza nje odbacivši informacije koje su se pojavile o navodnoj privatizaciji HEP-a.
"Vlada brine o svemu, a oporba brine o nekom detalju gdje će naći neku nišu koju perpetuira da bi pokazala da, kao, prati igru, a nitko od njih vam nije dao rješenje za energetsku krizu, ništa, nula", poručio je premijer Plenković.
Lijeva oporba aktivno je lobirala kako Hrvatska ne bi postala članicom Schengena
Podsjetio je na samo jedan primjer destruktivnog djelovanja oporbe kada je SDP preko svojih kolega u Europskom parlamentu orkestrirao europske zastupnike socijalista iz Italije da fabriciraju incidente na granicama.
Telefonski su, dodao je, s nevladinim udrugama dogovarali ilegalan prelazak granice nastojeći u vremenu pristupanja Hrvatske u Schengen isprovocirati reakciju hrvatske policije, što je Hrvatska spriječila.
Isto je činila i platforma Možemo, ustvrdio je, koja je stalno nastojala spriječiti ulazak Hrvatske u Schengen preko svojih udruga, osobito Centra za mirovne studije, iz kojeg su nastali.
To treba reći, kazao je premijer, jer oni stalno ponavljaju neke sitne, nebitne stvari, a o ovim se strateškim stvarima šuti, ustvrdio je upozorivši da Hrvatska, da su oni uspjeli u svojim lobiranjima, ne bi postala članica Schengena.
"Oni će nama lijepiti etikete o korupciji i izdajicama, a istodobno su aktivno radili na tome da Hrvatska ne uđe u Schengenski prostor", naglasio je danas upravo u Rijeci, koja se nalazi u jednoj od najturističkijih županija i, uz Istarsku županiju, jedna je od najvećih auto destinacija.
Premijer Plenković: Tvrtke poput Jadran-galenskog laboratorija daju doprinos izvozu i tehnološkom razvoju
