Libanon - Krenimo u Beirut

Libanon - Krenimo u Beirut

Sve je uredno i čisto, nema smeća oko kontejnera, čistači čiste ulice i noću, zahodi su svi vrlo uredni, a moguće ih je koristiti u bilo kojem ugostiteljskom objektu. Nisu zaključani, a konobari će vas uredno uputiti gdje se nalaze, čak vas povesti do njih. Nema proljeva od pokvarene hrane, prodavači ne natežu kupce po ulici, ali nema ni gradskog prijevoza!

Libanon nije na internetu

Tek što smo se dogovorili za putovanje u Libanon i platili aviokartu i rezervirali najjeftiniju mogućnost, a to znači bez povrata novca u slučaju odustajanja, u hotelu s pet zvjezdica, neki su se u Libanonu odlučili pobuniti protiv Vlade. Zahvaljujući činjenici da sam često nailazio na, ponekad i ne bezazlene, prosvjede i stečenom iskustvu, uspio sam društvo držati na okupu. Naravno, “napuhani” televizijski izvještaji su učinili svoje i prijatelji su počeli pretraživati internet. Tako su saznali da je ubijeno stotine ljudi, da se u Libanon ne može samo tako ući, kako su potrebni viza i dvije fotografije za ulazak u državu, kako je vrlo nesiguran jug (Tir), a posebno sjever (Tripoli) – vjerojatno misleći na Libiju, a kako nikako ne smijemo u dolinu Bekaa zbog Hezbolaha.

A na stranicama pojedinih putničkih agencija upozoravaju kako ne valja mjenjati novac na crno i štošta drugo. Sve gore od goreg!

I kako sada sretan otići na putovanje?

 Slijetanje u Bejrut je doživljaj budući da zrakoplov leti uz obalu (dakle, treba zauzeti sjedalo uz prozor s desne strane), a zračna luka je udaljena svega 8 km od grada, ali će vas vožnja taksijem stajati tek tri eura. No, nikako ne tražite hotelski shuttle budući da su svugdje, pa tako i tu, bezobrazno skupi.

 Bejrut je grad s nekih 1,200.000 stanovnika. Upola veći od Zagreba, ali po izgledu je nalik velikim svjetskom gradovima zbog niza velikih suvremenih nebodera razigranog izgleda. I, čini mi se, po planovima odličnih urbanista. Nešto što oboje Zagrebu nedostaje.

Dobro osvijetljeni neboderi smješteni su u središtu grada i uz obalnu šetnicu Corniche, te po okolnim brdima. Da, Bejrut je brdovit. Jedine niže zgrade nalaze se u četvrti Hamra koja je i odličan izbor za smještaj turista budući da obiluje ugostiteljskim objektima, hotelima, trgovinama i noćnim klubovima.

 To je najmultikulturni grad Bliskog istoka u jedinoj bliskoistočnoj državi bez pustinje. Europski ugođaj ćete naći u četvrti Gemmazyeha, sasvim drugačiji svijet i ugođaj u armenskoj četvrti s nebrojenim zlatarnicama, trgovinama antikviteta, ali i jeftinijom odjećom te njihovom hranom poznatijom po gruzijskoj kuhinji, Hamra je nastanjena muslimanima i s nizom je trgovina, noćnih klubova, kafića, gostionica, restorana, hotela i puno alkohola – ne brinite. Posebno će vas očarati šetnica uz more – Cornishe, te središte grada kojeg se ne bi posramila niti jedna europska metropola. Upravo u tom središtu smješteni su bejrutski sukovi gdje možete kupiti odjeću najpoznatijih svjetskih dizajnera u više od 200 trgovina, između odlazaka u odlične restorane, kafiće, roof topove ili povremni buvljak. Za vrijeme građanskog rata je ovaj dio grada, na granici s muslimanskim dijelom (Hamra) jako oštećen, a pred 14 godina je obnovljeno po projektu Rafaeala Monea, dobitnika nagrade Pritzker.

A sve će začiniti osjećaj da se Bejrut proteže od Sirije na sjeveru do Izraela na jugu budući da je sve doslovno naseljeno.

 Kako smo u Bejrutu boravili baš u vrijeme prosvjeda, nismo uspjeli vidjeti sve u središtu grada (čuveni Rolexov sat iz 1930. godine, …), ali smo zato osjetili kako je grad siguran neovisno o vojsci koja je okružila taj manji dio centra (u zagrebačkm okvirima to bi bili Trg bana Jelačića, Bogovićeva i Cvjetni trg ili nešto kao Gornji grad). Ostalim ulicama smo slobodno šetali, a i vojnici su rado razgovarali s nama i preporučili nam što treba vidjeti u Libanonu.

 Trg mučenika

Na Trgu mučenika ili Martyrs’ Squareu je posvećen žrtvama otomanskog carstva i džamija. 

Trg Nejmeh ili Place d’Etoile s parlamentom, dvije katedrale i juzejom nažalost zbog proosvjeda nismo vidjeli. Ali smo zato vidjeli krasnu ulicu Rue Maarad, s pročeljima nalik pariškim budući da je izgrađena u razdoblju dok je Libanon bio pod Francuskom, po uzoru na Rue de Rivoli u Parizu.

 I dok su se u centru grada neki bunili ostali, čini mi se pametniji stanovnici Bejruta, šetali su čuvenom, pet kilometara dugom, šetnicom uz more – Corniche, ili biciklirali, ili jednostavno trčali, vježbali ili ribarili. Osim odličnh restorana i kafića, uz šetnicu se nalazi i luna park, a svakako prošećite do fotogeničnih Golubovih stijena Pigeon’s Rocks u četvrti Raouché.

 Biti u Libanonu, a kao muškarac ne koristiti usluge nekog od brijača (frizera) bio bi grijeh. Brijanje je ritual tamošnjih muškaraca. Masiranje lica, pa nanošenje kreme na lice, brijanje, izbrijavanje na crtu, pa mirišljav dezificijens, opet krema i na kraju masaža lica su neponovljiv doživljaj. Izgledat ćete ljepše negoli inače. Sretni ćete izaći iz brijačnice i osjećati se kao savršeno uređeni stanovnici koji drže do zadnje mode.

 Žene isto drže do sebe, a zalaze u sve moguće lokale, kupuju u samoposluživanju nerijetko ostavljajući adresu da im u dogovoreno vrijeme dostave izabrano. Samo će muslimanke izbjegavati samostalno ulaženje u ugostiteljske objekte, osobito u Hamri., što ne znači da neće uživati u nekom klubu s trbušnim plesom, ali u društvu muškarca. U kršćanskom dijelu nema zapreka i svi se dobro provode.

 A kada već govorim o trošenju, Libanon ima jezivu inflanciju pa se možete dogovoriti da platite u dolarima, a mijenjate li novac u mjenjačnici za libanonsku funtu (LBP), u kojima je tečaj višestruko bolji negoli u bankama ili, ne daj Bože, u ugostiteljskim lokalima ili hotelima, nastojte ga što prije potrošiti!

 Noćni život u Beirutu

Libanon je i jedna od najliberalnijih zemalja u svom okruženju.

Iako religija igra važnu ulogu u životima svih (od čega su 40% stanovnika katolici), postoji i velik broj ateista, posebice među mladima. Alkohol je dozvoljen, štoviše ispija se slobodno na ulicama.

Noćni život u Bejrutu podsjetit će vas na najluđe provode u New Yorku ili Parizu.

Neki od najpoznatijih mjesta za provode su rooftop barovi: Fools Bar, The Poolhouse of Sophie, Iris Iris Beirut bar je još jedno popularno rooftop mjesto, poznato po izvrsnim koktelima, a nalazi se blizu obale u neboderu Mina El Hosn. Tu osim pića, možete nešto i pojesti, a osim turista često dolaze i stanovnici Bejruta, Clap, Albergo Rooftop, te mjeta poput Al Tahouneh, Diaspora Vullage, Frozen Cherry, Dar Alma i klubovi: Spine, Iris, The Grand Factory, AhM, VO18, 1-7 sisters.

Iako je službeni jezik je arapski, većina školovanih ljudi govori francuski i engleski. U suvremenim četvrtima kao što su Hamra ili Gemmayzeh nećete imati problema sa sporazumijevanjem. U armenskoj četvrti govore i armenski, čak su i natpisi ulica i na armenskom!

 Hrana

Libanonska kuhinja je čuvena u svijetu. Meditaranska je s utjecajima Bliskog Istoka i Francuske, amaslinovo ulje se koristi naveliko. Posvuda ćete naići na humus, kibbeh (domaća vrsta tatarskog bifteka), kebabe i syadye (riža, riba i bademi u umaku). Ne zaboravite uz to popiti čašu odličnog libanonskog vina. Najbolja su iz doline Beqaa blizu granice sa Sirijom (obavezno posjetite neki od tamošnjih podruma, a uzgajane sorte su shiraz, merlot, syrah i cabernet.

Libanon je zemlja vina. Ako volite pivo, kušajte domaća Beirut (kao Pilsner), 961 i Colonel. Naravno, izbor uvoznih je velik.

 I na kraju, što reći?

Tamo od ožujka, kada sve procvate, Beirut je najljepši. No, i boravak za Valentinovo, imate li sreće pa izbjegnete kiše, može biti ugodan. Čak se možete prošetati, ipak već vlažnim snijegom, cedrovom šumom iznad grada, posjetiti druge gradove ili nevjerojatni Baalbek u dolini Bekaa, 85 km sjeveroistočno od Bejruta, poznat po odlično sačuvanim ruševinama jednim od najvećih ikada sagrađenih hramova tada rimskog grada Heliopolisa - "Grada boga Sunca“. Tu su se hodočasnici molili romaniziranom trojstvu feničkih nebeskih božanstava Baal-Šamaša (Hadad), Ante (Astarta) i Alina, predstavljenih kao Jupiter, Venera i Merkur.

Podrijetlo grada nije u potpunosti utvrđeno, ali se zna da riječ Baal na feničkom znači "gospodin" ili "vladar", a davao se semitskim nebeskim božanstvima.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.